DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 119 <-- 119 --> PDF |
rente i kapitala, nego da porezu na dohodak podleži sječivi prihod, prihodi od proreda i sporedni prihodi (po odbitku svih troškova) bez obzira na to, da li oni predstavljaju rentu ili zahvat u kapital. Sa stajališta stručno-šumarskog takav postupak nije opravdan, nego treba lučiti rentu od kapitala, a zatim potrajno od prekidnog šumskog gospodarenja. Kod potrajnog gospodarenja može se godišnji sječiti prihod odnosno etat smatrati kao suma prirasta vrijednosti svih sastojina, te bi prema tome oporezivanje čistog sječivog prihoda bilo jednako oporezivanju godišnjeg prirasta vrijednosti čitave šume. Ovo shvaćanje Kndresa vrijedi, kako smo to već kod Webera-F. naglasili, samo normalnu šumu. Iz ovog izlaganja vidimo, da je E n d r e s glede potrajnog gospodarenja bio u početku istog mišljenja kao i Weber-F. U Endres o v u zahtjevu, da se luči renta od kapitala, vidi se utjecaj »izvorne teorije dohotka«. Što se tiče prekidnog šumskog gospodarenja, napominje E n d r e s, da godišnji prirast vrijednosti sastojina ne predstavlja dohodak u poreznom smislu, jer se on ne može iskoristiti po svom postanku, nego dolazi do iskorišaćvanja tek kao sječivi prihod. Zbog toga kod prekidnog, gospodarenja ne predstavlja godišnji prirast vrijednosti dohodak, već samo sječivi prihod. Sječivi prihod, koji predstavlja dohodak u poreznom smislu, treba prema Endres u da sačinjavaju sastojine zrele u financijskom smislu. No u tom slučaju postoji opasnost, da će vlasnici šuma izigravati zakon i da će sjeći nezrele sastojine, pa radi toga ističe E n dres , da kod prekidnog gospodarenja svaka sastojina, koja je posječena sa znanjem i voljom vlasnika, bila ona zrela ili ne, predstavlja s poreznog gledišta dohodak po odbitku svih troškova. U drugom izdanju svoje šumarske politike mijenja Endre s mišljenje i smatra sastojine pojedinih dobnih razreda, prema poreznom shvaćanju dohotka, kao dozrijevajuće plodove, a ne kao osnovnu imovinub (Stammvermögen). TJzrok tome leži u činjenici, da je praktički teško provesti tačno poreznu kontrolu, u kojoj bi se lučila renta od kapitala, jer su oboje od iste supstance, drva. Kod takvog oporezivanja, gdje se luči renta d kapitala, čijj dio ne može biti oporezovan, ako se u njega zahvati, može vlasnik šume mimoići zakon. U takvu slučaju tréba on samo da odabere visoku ophodnju i odredi oprezno niski etat, koji predstavlja osnovicu poreza na dohodak. Svako iskorišćavanje veće od etata predstavlja zahvat u imovinu i oprošteno je od poreza. Zbog toga zahtijeva E n d r e s, da se i kod potrajnog godišnjeg gospodarenja ima smatrati dohotkom sav čisti utržak, koji je postignut voljom i znanjem vlasnika šume, te kao takav ima da čitav potpadne pod porez na dohodak bez obzira na to, da li je on veći od ukupnog prirasta ili određenog etata izraženog u novcu. Prema tome shvaćanju ne uzima se više u obzir zahvat u kapital drvne mase, te ne postoji više, u poreznom smislu, normalno iskorišćavanje, odnosno preveliko iskorišćavanje. Kod oporezivanja prekidnog šumskog gospodarenja zahtijeva En dre s poseban postupak. Radi sječe zrelih sastojina dobiva vlasnik šume nakon dugog vremena najednom velik dohodak. Ako se u obzir uzme još dohodak, koji mu pritiče iz drugog gospodarskog djelovanja, koji mu pritiče iz drugog gospodarskog djelovanja, to će on zbrojivši sve te dohotke zbog progresije platiti vrlo velik porez. On će od strane po 453 |