DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Navedeni momenti toliko su važni, te sam smatrao potrebnim da ih istaknem i na ovom mjestu. Međutim poznavanje naših mediteranskih šuma ni izdaleka nije iscrpljeno sa navodima u pomenutim publikacijama. Nisu ondje detaljnije obuhvaćene ni sve vrste drveća, koje kod nas čine mediteransku šumu, a nisu detaljnije izneseni ni mnogi specijalni zadaci, kojima ima služiti šuma u Mediteranu i kojima treba podesiti šumsko gospodarstvo i u pogledu izbora vrsta drveća i u pogledu strukture sastojine, a onda i u pogledu postupka sa sastojinama. I ako se na prvi pogled čini, da Mediteran ima svuda gotovo podjednake stanišne i gospodarske osobine, prema kojima bi i zadaci šume i šumskoga gospodarstva imali biti više ili manje istovjetni, ipak prilike na raznim lokalitetima nisu ni tu podjednake. Tu sam činjenicu nastojao istaći već i u pomenutim svojim radovima. Skretao sam pažnju da u našem Mediteranu, kao malo gdje, i geografski položaj i konfiguracija terena u vezi sa klimatskim i edafskim činiocima dovodi vrlo brzo da posvemašnje izmjene u pogledu vrsta drveća.3 Klimatski činioci daju prije svega sigurnu osnovicu za razmatranje ovoga pitanja, a onda i najjači dokaz da su tvrdnje, koje sam iznio, tačne. U vezi toga javljaju se i razni zadaci, o kojima treba voditi računa i pri uzgajanju šuma i pri postupanju sa podignutom sastojinom. Dovodeći šumu s jedne strane u vezu sa stanišnim činiocima, jer je ona u stvari njihov rezultat, a s druge sa životom i potrebama naroda, njezina će uloga biti veoma raznolika. Upravo ovdje nisu samo izravn e ko risti , koje daje šuma, uvijek najvažnije. Mnogo su puta neizravn e korist i daleko veće, pa je u vezi toga i preča potreba, da se one zadovolje. Otuda je potrebno i jače interesovanje za razne vrste, koje mogu uspijevati na mediteranskim staništima, a kojima prije nije obracana veća pažnja; otuda dolaze nastojanja, da se dublje upoznaju rezultati dosadan jega rada u raznim pravcim; otuda dolazi i traženje puteva i načina, kako da se uzgoji šuma na zemljištima, gdje je sada nema, a gdje je ne može zamijeniti niti koja druga vrsta biljne proizvodnje. Nastavljajući rad oko istraživanja vrsta drveća i njihovih osobina na našim mediteranskim staništima, a onda nastavljajući proučavanja naših mediteranskih šuma uopće — iznijeću ovdje daljnje rezultate toga rada kao prilog za proučavanje i poznavanje čempresa i njegovih sastojina. Govoreći o mediteranskoj šumi na otoku Mljetu nisam spominjao čempres. To je bilo zbog toga, što ga ondje nema, pa o njemu nisam ni mogao donijeti podatke u tome radu.4 Govoreći o problemu pošumljavanja gologa Krša napomenuo sam čempres kao jednu od vrsta, koje dolaze u obzir pri podizanju šuma ručnim putem. Detaljnije mu nisam na tom mjestu obraćao pažnje, jer bi to prelazilo okvir zadataka, koje sam postavio u toj publikaciji.5 U ovom ću radu nastojati da unesem više svjetlosti u pitanje o čempresu kao o vrsti, koja treba da u našem šumskom gospodarstvu, specijalno u izrazitom Mediteranu, zauzme daleko više mjesta nego dosada. 3 V. op. C. pod 1. 4 V. op. c. pod 2. 5 V. op. c. pod 1. 346 |