DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 120     <-- 120 -->        PDF

rezne vlasti biti uvršten u viši porezni razred, što nije opravdano. Kad bi
naime vlasnik šume mogao kod prekidnog gospodarenja svake godine
uživati prirast vrijednosti, bolje bi prošao, jer ga ne bi tako teško teretila
progresija. Zbog toga E n d r e s predlaže, da se dohodak prekidnog
gospodarenja razlučeno i posebno oporezuje od ostalog dohotka, jer u
tom slučaju ne će biti od tako jakog utjecaja poreska progresija.


Punom oprostu poreza na onaj dohodak, što ga je vlasnik šume
postigao sječom sastojina stradalih od prirodnih nepogoda, protivi se
E n d r e s. Ako su stradale premlade sastojine, koje ne daju nikakav dohodak,
to automatski ne postoji ni porez na dohodak. Ako je dohodak od
oštećenih sastojina velik, biti će i porez velik i obratno. Troškovi veći
od normalnih nastali često u ovakovim slučajevima moraju se i onako
odbiti, te se tako i oni uzimaju u obzir sa svojim većim iznosom.


Endresov o shvaćanje dohotka potpuno se pokriva sa spomenutom
definicijom dohotka od H. W. W e b e r a. Uz mišljenje Endres a
i njegovo razlaganje u pogledu oporezivanja dohotka od šumskog gospodarstva
izloženo u drugom izdanju šumarske politike pristaje načelno
Godbersen10 (koji je usvojio Liefmannovo shvaćanje dohotka)
i H. W. W e b e r, a protive se izlaganjima Webera-F. Uz Endresa
pristaje i R a a b,11 koji kritički razmatra način ooprezivanja dohotka
šumskog gospodarstva. On ističe, da se zahtjev Webera-F . ne može
usvojiti, jer još zasad nigdje u šumskom gospodarstvu ne postoje gospodarske
knjige, koje bi bile vođene na trgovačkom principu, pa se radi
toga općenito ustaja Endresov o stajalište o oporezivanju dohotka
od šumskog gospodarstva. Glavne karakteristike En dresov a mišljenja
usvojio je i njemački zakon o porezu na dohodak iz g. 1925., što
je dokaz da je Endresovo mišljenje u tom pogledu pobjedilo.


Kako je poznato, a kako se vidi i iz gornjeg razmatranja, u veličini
dohotka dolazi do izražaja lični rad i sposobnost gospodarskog subjekta,
pa zbog toga porez na dohodak predstavlja lični ili personalni porez.
On dopušta odbijanje kamata od dugova itd. Kako smo već gore spomenuil,
porez na dohodak uvijek je progresivan, tj. veći dohodak je procentualno
i jače oporezovan. U naprednim državama predstavlja porez
na dohodak glavni porez.


3. Porez na imovinu.
Pod imovinom u širem smislu razumijeva se, prema H. W. W e-
b e r u.12 ukupna zaliha gospodarskih dobara, koja u određenom vremenskom
roku stoji na raspolaganju nekom subjektu.


Imovina kao financijski izvor, koji dolazi u obzir za oporezovanje,
osnovna je (Stammvermögen) ili prirašćujuća (zuwachsendes Vermögen).
Osnovnu imovinu predstavljaju oni dijelovi imovine, koji su trajne
upotrijebljeni u produkciji odnosno konzumciji. Prirašćujuću imovinu
predstavljaju oni dijelovi imovine, koji se pojavljuju za jedne gospodarske
periode kao novi pritok imovine. Prirašćujuća imovina je prema


10 Dr. R. Godbersen : Theorie der forstlichen Oekonomie, 1926 str. 53.


11 Dr. F. Raab : Bemerkung zur Besteuerung des Einkommens aus Forstwirtschaft.
Tharandter forstl. Jahrbuch 1928, str. 303.


12 Vidi pod 1) str. 268.


454