DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 120 <-- 120 --> PDF |
rezne vlasti biti uvršten u viši porezni razred, što nije opravdano. Kad bi naime vlasnik šume mogao kod prekidnog gospodarenja svake godine uživati prirast vrijednosti, bolje bi prošao, jer ga ne bi tako teško teretila progresija. Zbog toga E n d r e s predlaže, da se dohodak prekidnog gospodarenja razlučeno i posebno oporezuje od ostalog dohotka, jer u tom slučaju ne će biti od tako jakog utjecaja poreska progresija. Punom oprostu poreza na onaj dohodak, što ga je vlasnik šume postigao sječom sastojina stradalih od prirodnih nepogoda, protivi se E n d r e s. Ako su stradale premlade sastojine, koje ne daju nikakav dohodak, to automatski ne postoji ni porez na dohodak. Ako je dohodak od oštećenih sastojina velik, biti će i porez velik i obratno. Troškovi veći od normalnih nastali često u ovakovim slučajevima moraju se i onako odbiti, te se tako i oni uzimaju u obzir sa svojim većim iznosom. Endresov o shvaćanje dohotka potpuno se pokriva sa spomenutom definicijom dohotka od H. W. W e b e r a. Uz mišljenje Endres a i njegovo razlaganje u pogledu oporezivanja dohotka od šumskog gospodarstva izloženo u drugom izdanju šumarske politike pristaje načelno Godbersen10 (koji je usvojio Liefmannovo shvaćanje dohotka) i H. W. W e b e r, a protive se izlaganjima Webera-F. Uz Endresa pristaje i R a a b,11 koji kritički razmatra način ooprezivanja dohotka šumskog gospodarstva. On ističe, da se zahtjev Webera-F . ne može usvojiti, jer još zasad nigdje u šumskom gospodarstvu ne postoje gospodarske knjige, koje bi bile vođene na trgovačkom principu, pa se radi toga općenito ustaja Endresov o stajalište o oporezivanju dohotka od šumskog gospodarstva. Glavne karakteristike En dresov a mišljenja usvojio je i njemački zakon o porezu na dohodak iz g. 1925., što je dokaz da je Endresovo mišljenje u tom pogledu pobjedilo. Kako je poznato, a kako se vidi i iz gornjeg razmatranja, u veličini dohotka dolazi do izražaja lični rad i sposobnost gospodarskog subjekta, pa zbog toga porez na dohodak predstavlja lični ili personalni porez. On dopušta odbijanje kamata od dugova itd. Kako smo već gore spomenuil, porez na dohodak uvijek je progresivan, tj. veći dohodak je procentualno i jače oporezovan. U naprednim državama predstavlja porez na dohodak glavni porez. 3. Porez na imovinu. Pod imovinom u širem smislu razumijeva se, prema H. W. W e- b e r u.12 ukupna zaliha gospodarskih dobara, koja u određenom vremenskom roku stoji na raspolaganju nekom subjektu. Imovina kao financijski izvor, koji dolazi u obzir za oporezovanje, osnovna je (Stammvermögen) ili prirašćujuća (zuwachsendes Vermögen). Osnovnu imovinu predstavljaju oni dijelovi imovine, koji su trajne upotrijebljeni u produkciji odnosno konzumciji. Prirašćujuću imovinu predstavljaju oni dijelovi imovine, koji se pojavljuju za jedne gospodarske periode kao novi pritok imovine. Prirašćujuća imovina je prema 10 Dr. R. Godbersen : Theorie der forstlichen Oekonomie, 1926 str. 53. 11 Dr. F. Raab : Bemerkung zur Besteuerung des Einkommens aus Forstwirtschaft. Tharandter forstl. Jahrbuch 1928, str. 303. 12 Vidi pod 1) str. 268. 454 |