DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 121 <-- 121 --> PDF |
vrsti postanka rezultat osnovne imovine ili rezultat ličnog rada ili kombinacija obojeg. Ona međutim može bit i rezultat nekog dogodaja (lutrija)Sad nastaje pitanje, što se ima smatrati kao imovina u šumskom gospodarstvu i šta ima da služi kao osnovica za razrez poreza na imovinu. I u tom smjeru postoje različita mišljenja u šumarskoj nauci i to od Webera-F. i Endresa. Kod potrajnog šumskog gospodarenja za obojicu predstavlja imovinu zemljište i drvna masa. Kod prekidnog šumskog gospodarenja smatra E n d r e s samo zemljište, dok W e b e r - F. smatra i drvnu masu sastojine kao osnovnu imovinu. Shvaćanje Endres a je ispravnije, jer sastojine prekidnog gospodarenja ne prelaze neposredno u osnovnu imovinu kao prirašćujuća imovina, nego predstavljaju još nerealizirani dohodak, koji će služiti u prvoj liniji ličnim potrebama vlasnika šume. Istom eventualni visci preko potreba vlasnika šume prelaze k njegovoj imovini. Kao osnovica za razrez poreza na imovinu spominje se u poreznom zakonodavstvu »obična vrijednost« tj. vrijednost, koju neko dobro može imati za svakoga. Ona je identična sa zarnjenbenom vrijednosti (cijenom). Budući da je kupoprodaja šuma (sa zemljištem) dosta rijetka, to one ne daju dobru podlogu za utvrđenje zamjenbene vrijednosti. Zbog toga je na pr. u Njemačkoj zakonom iz 1925. g. usvojena prihodna vrijednost šume kao imovinska vrijednost. Prihodnu vrijednost predstavlja 18 puta uzeta čista šumska renta, što odgovara kamatnjaku od 5,56%. Kod određivanja prihodne vrijednosti šume pošlo se je od normalne šume i Schwappachovih prihodnih tabela. Ustanovljena prihodna vrijednost šume služi kao baza za razrez poreza. I kod poreza na imovnu usvojena su neka naziranja Endresa , a pogotovu što se tiče visine kamatnjaka. Porez na imovinu predstavlja podavanje na osnovnu utvrđene vrijednosti imovine poreskog obvezanika, a određuje se u takvoj visini, da može biti uvijek pokriven prihodom, što ga daje imovina. On se zapravo odnosi na fundirani dohodak, tj. dohodak koji proističe iz imovine. Porez na imovinu ne smatra se, kako napominje K o c i a n,13 kao samostalan porez, nego kao dopunski porez (Ergänzungssteuer). On ima popuniti one praznine, koje nastaju čak i pored poreza na dohodak. Svrha mu je da obuhvati i onaj dohodak, koji je izostao kroz nebrigu ili nesposobnost poreskog obvezanika. On je uvijek progresivan. Od dosad razmatranog poreza na imovinu treba lučiti porez od imovine (Die Steuer vom Vermögen). Porez od imovine ne uzima u obzir prihod od imovine, nego zahvata i u samu imovinu. On predstavlja izvanredno i obično jednokratno podavanje, kojega naređuje državna vlast u vrlo teškim prilikama (na pr. ratovima). 4. Oporezivanje šuma u Jugoslaviji. Nakon izloženog teoretskog razmatranja o oporezivanju šuma prelazimo na oporezivanje šuma i porezno zakonodavstvo, koje je prije bilo na snazi u Hrvatskoj, Slavoniji, Medumurju i Vojvodini, te na novo porezno zakonodavstvo, koje je danas na snazi u našoj državi. 13 Ko ci a . dr. B. i S.: Reforma neposrednih poreza, g. 1922., str. 31. 455 |