DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Dosad teoretski razmatrani porezi postojali su, a zemljarina postoji još i danas u našem poreskom zakonodavstvu- Historijski je najstariji porez na prihod od zemljišta ili zemljarina, koja je bila zavedena u Hrvatskoj, Slavoniji, Međimurju i Vojvodini zak. čl- VII. o uređenju zemljarinc iz g., 1875., a određivana je i dalje različitim zakonima, te postoji još i danas kao jedan od glavnih poreza u našoj državi. Porez na dohodak uveden je u gore spomenutim krajevima zak. čl. X. iz 1909. god. On je trebao stupiti na snagu g. 1911., međutim je bio obustavljen zak. čl. VI. Tek zakonskim člankom XXVI. iz g- 1916., koji je znatno nadopunio odredbe gornjeg člana, oživotvoren je ovaj porez, te je stupio na snagu 1. I. 1917. g. Porez na dohodak sastavni je dio t. zv. »velike Wekerleove porezne reforme«. Zamišljen je bio kao subjektivni porez, koji će svojom progresijom regulirati poreske obaveze u razmjeru sa poreskom snagom nekog obvezanika. Taj je porez zadržala i naša država kroz nekoliko godina. Do god. 1920. računan je porez u krunama, a od 1920. g. u dinarima- Međutim interesantno je, kako prof. P o š t i ću napominje, da prelazom na dinarsku valutu nije na dinarsku valutu prešla i skala poreskog ključa, nego je ona — kako bi se dobila što veća progresija — zadržala krunsku valutu, ali dakako ne zlatnu nego papirnatu. Zakonom o neposrednim porezima iz g. 1928. čl. 7. stavljen je taj porez izvan snage i on više ne postoji. Porez na imovinu je nominalan porez. On je zaveden u prije spomenutim krajevima zakonskim čl. XXXII. iz g. 1916., a predmetom mu je bila sva nepokretna imovina poreznih subjekata obvezanih na plaćanje ovog poreza. Taj se porez naplaćivao od 1. I. 1917. g., a zadržala ga je neko vrijeme i naša država.15 Ljestvica je progresivna- Prelazom na dinarsku valutu zadržana je i dalje ljestvica u krunama kao i kod dohodarine, da bi se dobila što veća progresija. Porez na imovinu stavljen je van snage 1925. g., tako da i on danas više ne postoji. Porez na dohodak i imovinu smatrali su se kod nas kao ratni porezi. S ozirom na to, što oni danas više ne postoje u našoj državi, ispustit ćemo ih iz daljnjih razmatranja, a uzet ćemo u obzir samo zemljarinu. Kako smo već spomenuli, bila je uvedena zemljarina zakonskim čl. VII. iz g. 1875. U paragrafu 1. tog zak. čl. određuje se, da se ima razmjerno podvrgnuti porezu sav zemljišni posjed na temelju čistog dohotka od zemljišta. Na osnovu ovog zakonskog člana izdalo je Ministarstvo financija u Budimpešti 17. maja 1876. g- »Naputak za procjenu šumah«, kojemu je bila svrha da propiše način određivanja katastarskog čistog prihoda, koji će služiti kao baza za razrez zemljarine. Taj je ^Naputak« po svom sadržaju sličan pravilnicima za uređivanje šuma. Osobita se važnost polagala na položaj šume i na prometne prilike, jer od toga mnogo zavisi prihod šume. 14 Ing. Stj. Postić : Poresko opterećenje poljoprivrede i poreska reforma god. 1926, str. 17. 15 Neke spomenute podatke vidi od J. Vinko v ića : Praktična porezno - financijalna znanost i financ. politika 1925. g. i iz izvornih zakonskih članaka. 456 |