DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 123 <-- 123 --> PDF |
Protiv tog naputka i načina određivanja katastarskog čistog prihoda za šume prigovorili su šumarski stručnjaci. Uzrok je tome bio taj, što zak. čl. VII. iz 1875. g. govori o oporezivanju čistog zemljišnog dohotka, što znači zemljišne rente, dok se u »Naputku« uzeo u obzir prosječni prirast cjelokupne drvne mase izražen u novcu, odnosno prosječni godišnji prihod sastojine po jutru umanjen za troškove. Taj se prosječni godišnji prihod sastoji iz rente zemljišta i kamata kapitala drvne mase. Dakle tim postupkom bilo je podvrgnuto porezu ne samo zemljište, nego i drvna masa u ime zemljarine, a što nije propisivao zak. čl. VII. Protiv takvog načina određivanja katastarskog čistog prihoda uputilo je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo Spomenicu16 26. septembra 1876. g. hrvatskoj zemaljskoj vladi. Spomenicu je sastavio Adolf D a n h e 1 o v s k ., šumarnik baruna Pranudaua u Donjem Miholjcu. U Spomenici se skreće pažnja kr. vladi, da se ima pod zemljišnim čistim prihodom razumijevati samo zemljišna renta, a ne prosječni godišnji prihod. Danhelovsky, koji je bio veliki pristaša P r e s s 1 e r a. držeći se tačno zak. čl. VII. i ondašnjeg poreznog zakonodavstva bio je potpuno u pravu, da se u ime zemljarine ima oporezovati samo zemljišna renta. O tom smo već govorili u teoretskom dijelu. U tom smjeru vodio je Danhelovsky" neprestanu borbu, i ako je i sam bio član procjenbenog povjerenstva u Slavoniji- Povodom Spomenice šumarskog društva uputilo je Ministarstvo financija g. 1877. i 1880. dvije okružnice katastarlnim ravnateljstvima. U tim se okružnicama naređuje, da se kod određivanja čistog katastarskog prihoda ne smiju uzeti u obzir prihodi prorede, gdje se isti ne uživaju; zatim da se kao obrast ne uzima u obzir normalni (.0), kako je propisano »Naputkom«, nego srednji (0´8), koji se može postići u normalnim prilikama i pored normalnog gospodarenja. U slučaju, da je obrast šume slab, a nastao je krivnjom lošeg gospodarenja ili paše, onda se ima uzeti u obzir gore spomenuti srednji obrast, i ako taj trenutno ne postoji. Osim navedenog drugi zahtjevi i napomene šumarskog društva nisu bili uvaženi, tako da čisti katastarski prihod predstavlja prosječni godišnji prihod sastojine po jutru. Za ilustraciju donosimo neke podatke »Naputka«, koji su služili kao podloga za određivanje čistog katastarskog prihoda, kao i njegovo računanje. Kao podloga su služili prosječni prirasti cjelokupne mase. Ti su prirasti iznosili za visoke šume normalnog obrasta na II. bon. razredu u odgovarajućim ophodnjama po jutru: Vrst drveća Ophodnja god. Prosječni prirast cjelokupne mase po jutru u ma Hrast 120—180 2,5 Bukva 90—140 2,6 Smreka i jela 80—120 4,1 Bor i ariš 60—120 3,0 Joha i topola 40— 80 2,3 Bonitetnih razreda je bilo pet, i to za visoke i niske šume. 16 Šumarski List 1877. 17 A. Danhelovsky : Silhouetten zu der Grundsteuer-Regulierung, 1880. 457 |