DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 124 <-- 124 --> PDF |
Gornji prirasti cjelokupne drvne mase po jutru razvrstali su se u Sortimente i umnožili s jediničnim cijenama. Cijene su uzimane kao prosjek cijena drva na panju od g. 1855. do 1874. za svaki pojedini procjenbeni srez- Tome su se dodali i sporedni prihodi (žir, paša i dr.) izraženi u novcu, a od svega su se odbili troškovi po jutru. Kako se obavljalo određivanje katastarskog čistog prihoda, pokazuje ovaj primjer: Poprečni prihod (prirast) hrasta na II- bon. razredu 2,50 m3 Odbivši od toga 30%, što se ne da unovčiti . . 0,75 « Ostaje dio, koji se može unovčiti ... . 1,75 m´ Bruto prihod. Od toga otpada na: 50% građevno drvo = 0,875 m3 a 195 nove 1 ior. 75 novo. 20% cjepanica = 0.350 „ a 34 12 „ 30% oblica = 0,525 „ a 12 „ 12 „ Paša 7 novč.; žir 42 novo.; šiška 4 nove 53 „ Svega : 2 îor. 48 novč. Troškovi: Kulturni troškovi 8 nove. ; upravni troškovi 90 novč. .. . 98 novč. Ostaje čisti prihod po jutru : 1 îor. 50 novo. Taj primjer sadržan je u publikaciji »Prinos poviesti šumskoga katastra u Hrvatskoj i Slavoniji« iz god. 1884., koju je napisao Dan helovsky , a u kojoj se opet obara na način određivanja katastarskog čistog prihoda i na mnoge nepravde, koje su tokom toga rada učinjene. Tu publikaciju potpisao je biskup Josip Juraj Strossmayer i sva vlastela, Do gore prikazanog načina određivanja zemljišnog čistog prihoda za šume došlo se zbog toga, što se način određivanja katastarskog čistog prihoda za poljoprivredno gospodarenje primijenio i na šumsko gospodarstvo- Takav postupak ne odgovara međutim prirodnoj osebini šumskog gospodarstva. Dok se u poljoprivredi može svake godine uživati prihod sa cijele površine jednog jutra ili hektara, dotle naprotiv u šumskom gospodarstvu ne postoji takva mogućnost iskorišćavanja prihoda. U šumskom se gospodarstvu prirasti vrijednosti šume gomilaju jedan na drugi kroz cio vijek, te se istom u doba zrelosti šume mogu uživati. Prema tome morao se je u tom smjeru primjeniti drugi princip određivanja zemljišnog čistog prihoda, ako se htjelo tačno izvršiti odredbe zak. čl. VII. iz 1875. g., kako je to sa pravom zahtijevalo šumarsko udruženje. Katastarski čisti prihod za šume u Hrvatskoj, Slavoniji, Međimurju i Vojvodini bio je određen u razdoblju od 1876 do 1880 god., a određivan je bio po procjenbenim srezovima. Prema navodima Danhelovsko g (gore spomenuta publikacija) bile su ljestvice katastarskog čistog prihoda za šume izrađene već 1880. god. Međutim ne nisu bile nikada objavljene, jer na osnovu njihovih podataka nije postignut onaj iznos poreza za šume, koji je bio predviđen u Budimpešti. Radi toga se pristupilo novom zaokruživanju katastarskog čistog prihoda po srezovima, dizanju prihoda, smanjivanju troškova, i tako su bile godine. 1882. stvorene i 458 |