DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 125 <-- 125 --> PDF |
objavljene nove ljestvice katastarskog čistog prihoda u novčićima i forintama, koje su bile po svojim iznosima mnogo veće nego one iz god. 1880. Te ljestvice bile su na snazi do god- 1909. God. 1909. bila je obavljena revizija katastara na osnovu zak. 51. V i sastavljene nove ljestvice. Novi čisti katastarski prihod bio je izražen u filirima, jer je stara novčanica forinta bila zamijenjena krunom. Te ljestvice usvojila je i naša država, pa su one bile na snazi do godine 1928 za Hrvatsku, Slavoniju, Međimurje i Vojvodinu. U tim, krajevima plaćala se zemljarina u krunama sve do godine 1920. Člankom 136. Financijskog zakona od 1920/21. povišeni su katastarski čisti prihodi odnosno zemljarina na četverostruki iznos, jer su iznosi kruna pretvoreni u dinare al pari. Dokle god je vrijedio katastarski čisti prihod iz godine 1909. izražen u dinarima, iznosila je porezna stopa 20% katastarskog čistog prihoda. God. 1928. bio je obnarodovan Zakon o neposrednim porezima, koji je stupio na snagu 1. I. 1929. god- Kako smo spomenuli, tim zakonom dokinuti su svi porezi, a za šumsko kao i za poljoprivredno gospodarstvo odnosno zemljište ostala je na snazi samo zemljarina kao glavni porez. Kao osnovica za razrez poreza na zemljište služi prema Zakonu o neposrednim porezima18 iz godine 1928. 51. 16. katastarski čisti prihod proračunat po površini, vrsti obradbe i kakvoći zemljišta. Prema 51. 27. toga zakona plaća se u ime poreza na prihod od zemljišta: 1. Osnovni porez za 12%, t. j. 12 din od 100 din katastarskog čistog prihoda. Zakonom o sniženju stope osnovnog poreza na prihod zemljišta od 11. XII. 1930- god. snižena je porezna stopa na 10% katastarskog čistog prihoda, te je ista i danas na snazi. 2. Dopunski porez, koji se plaća od sume ukupnog katastarskog čistog prihoda svega porezu podloženog zemljišta istog obvezanika na području jedne poreske uprave. Dopunski porez ne plaća se na katastarski čisti prihod do 1000 din. Maksimalno iznosi 8% za ukupni katastarski čisti prihod od sto i više hiljada dinara. Uvođenje dopunskog poreza držimo da je opravdano s razloga, jer kod nas u našem poreznom zakonodavstvu ne postoji porez na dohodak i imovinu. On je progresivan, a to je zavedeno radi toga, da imućniji državljani doprinesu razmjerno više za potrebe države od siromašnijih. Njegova progresivnost je to više opravdana, jer kod oporezivanja poljoprivrednog i šumskog gospodarstva ne postoji niti jedan drugi progresivan porez. Tom porezu podvrgnuti su u prvom redu veliki posjednici, budući da se dopunski porez ne odnosi na katastarski čisti prihod do 1000 din. Prema tome može se reći, da je dopunski porez potpuno savremen i socijalan. Dopunski i osnovni porez zajedno predstavljaju zemljarinu. Na osnovu Zakona o neposrednim porezima iz 1928. g. i Uredbe o djelokrugu i načinu rada komisije za utvrđivanje čistog prihoda zemljišta od 9. V. 1928. god. utvrđeni su količnici za pretvaranje čistog prihoda zemljišta iz godine 1909. u novi čisti prihod. Sa količnicima se može 18 Dr. A. Sladović : Zakoni, uredbe i pravilnici o neposrednim porezima, 1936. 459 |