DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 127 <-- 127 --> PDF |
20—30%, a na kamate kapitala drvne mase 70—80%. Prema tome bi kao osnovica za razrez poreza prema gornjem shvaćanju došlo u obzir samo oko 20—30% sadanjeg katastarskog čistog prihoda. Uzmemo li u obzir katastarski čisti prihod Đakova u iznosu od 150 din po jutru, to bi kao osnovica za razrez zemljarine služilo samo 30—45 din. Na taj način postigli bi potpunu jednakost sa oporezivanjem poljoprivrednog zemljišta, gdje se oporezuje samo zemljišna renta. No takovim postupkom, kako smo to već vidjeli u teoretskom razmatranju, izmakli bi ispod poreza kamati kapitala drvne mase kod potrajnog šumskog gospodarenja, Jer u našem poreznom zakonodavstvu ne postoji porez na dohodak. Želi li fiskus, a što je i opravdano, da porezu budu podvrgnuti i kamati kapitala drvne mase, to bi se na njih morao primijeniti porez na rente, ako se ne bi primijenila zemljarina. Takav postupak predstavljao bi međutim nepotrebno povećanje rada i administracije. Radi toga, a i s obzirom na naše teoretsko razmatranje o zemljarini, ispravno je i opravdano razrezivanje zemljarine na osnovu ,sLd,anjeg katastarskog čistog prihodak kod potrajnog šumskog gospodarenja, jer u našem poreznom zakonodavstvu ne postoji porez na dohodak. Osim toga opravdanost takvog shvaćanja leži još i u činjenici, da se kod potrajnog šumskog gospodarenja dobiva svake godine etat drvne mase i neki sporedni prihodi, koji izraženi u novcu imaju da budu jednaki sumi čistih katastarskih prihoda za cijelu površinu šume. Razumije se, da će ovakav slučaj nastupiti samo onda, ako je stanje šume normalno, odnosno približno normalno; zatim ako trenutno cijene šumskih proizvoda odgovaraju cijenama, koje su služile kao podloga za utvrđivanje čistog katastarskog prihoda. Što je međutim veća razlika između normalnog i zbiljnog stanja, te sadanjih cijena i cijena, koje su služile prigodom određivanja katastarskog čistog prihoda, to će biti veća razlika između faktično polučenog prihoda i sume katastarskih čistih prihoda za površinu cijele šume, koja služi kao osnovica za razrez zemljarine. Prema tome često će nastupiti slučajevi, da će se platiti porez na veći prihod nego je faktično polučen i obratno. No ovakovi su slučajevi, kako smo spomenuli u teoretskom dijelu, karakteristični za zemljarinu odnosno realni ili objektivni porez. Zemljarina razrezana na osnovu sadanjeg katastarskog čistog prihoda na zemljište kod potrajnog šumskog gospodarenja ne predstavlja više zemljarinu u užem smislu. Taj momenat istaknuli smo već na početku ove radnje- Glede prekidnog šumskog gospodarenja ističemo, da se između njega i potrajnog šumskog gospodarenja ne čini u današnjem našem poreznom zakonodavstvu nikakova razlika kod razreza zemljarine, što je svakako neispravno. U teoretskom smo razmatranju spomenuli, da kod prekidnog šumskog gospodarenja ne postoji uopće mogućnost dobivanja godišnjih prihoda, a ako i postoje neki prihodi (od proreda), to se ti ponavljaju u duljim vremenskim razmacima i u relativno malenim iznosima. Vlasnik šume, koji vodi prekidno šumsko gospodarenje, plaća faktično stalno porez na prihode, koje ne uživa u sadašnjosti, nego će ih tek u budućnosti uživati. Takvi slučajevi dešavaju se kod realnog ili objektivnog poreza, pa prelazimo preko toga. No važno je istaći, kako smo to već vidjeli u teoretskom razmatranju u pogledu oporezivanja prekidnog šumskog gospodarenja, ako se zemljarina razrezuje na osnovu 461 |