DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 128 <-- 128 --> PDF |
sadanjeg katastarskog čistog prihoda, onda vlasnik šume plaća zemlja nnu od prihoda, kojeg uopće nikada ne može postići, jer kod prekidnog šumskog gospodarenja ne postoji kapital drvne mase odnosno njegovi kamati. Radi toga bi se kod prekidnog šumskog gospodarenja zemljarina morala razrezati na osnovu zemljišne rente, odnosno kao baza za razrez zemljarine imalo bi da služi samo oko 20—30% sadanjeg katastarskog čistog prihoda. U toku čitavog našeg razmatranja upotrebljavali smo izraz zemljišna renta radi toga, jer njime tačno označujemo onaj iznos, koji smatramo kao osnovicu za razrez poreza. Protivnici teorije zemljišnog čistog . prihoda ne operiraju sa izrazom zemljišna renta, nego napominju samo rentu, koja uz odabrani kamatnjak daje konačni iznos, koji je jednak glavnom sječivom prihodu plus prolongirani prihodi od proreda, umanjeni za troškove izdane u isto vrijeme. Na osnovu dosadanjeg razmatranja dolazimo do zaključka, da bi kod nas pri razrezu zemljarine, odnosno osnovnog i dopunskog poreza na šumskom zemljište, trebao da služi kao poreska osnovica kod po trajnog šumskog gospodarenja sadanji katastarski čisti prihod, a kod prekidnog šumskog gospodarenja zemljišna renta ili oko 20—30% sa danjeg čistog katastarskog prihoda. Razmotrimo sad ukratko neke momente, koji se odnose na veličinu čistog katastarskog prihoda. U našem katastru ima katastarskih čistih prihoda, koji su veći za šumsko zemljište nego za poljoprivredno zemlji šte nego za poljoprivredno zemljište istog boniteta, kako to ističe M a r- k i ć.20 Ovakovi katastarski čisti prihodi svakako su pogrešno ustanov ljeni, i ako oni predstavljaju prosječne godišnje prihode. Teoretski i praktički je naime utvrđeno, da je rentabilitet poljskog gospodarstva veći od rentabiliteta šumskog gospodarstva. Osim toga u Njemačkoj21 kao jednoj od najnaprednijih zemalja u šumskom i poljoprivrednom gospodarstvu dokazano je, da se prihodne sposobnosti šumskog zemljišta prema prihodnim sposobnostima poljoprivrednog zemljišta istog boniteta odnose prosječno kao 1 :4 (1 :3 do 1:5). Prema tome u svim onim slučajevima, gdje je katastarski čisti prihod šumskog zemljišta veći od poljoprivrednog istog boniteta, ima se provesti korektura tih rezultata, odnosno provesti revizija ljestvica čistog katastarskog prihoda na osnovu zakona o katastru. Takva revizija bezuslovno je potrebna radi ispravnosti plaćanja poreza po vlasnicima šuma. Osim navedenog razmotrimo još neke slučajeve, koji bi se bezuslovno trebali uvažiti kod razreza poreza na šume odnosno šumsko zemljište- Kako je poznato, u našoj državi kao agrarnoj zemlji mnogo se pogoduje poljoprivredi. Međutim s obzirom na šumarstvo ne može da se rekne to isto. Tako je Uredbom o olakšanju zemljarine za poresku godine 1935 br. 4.200 od 2. II. 1935., čiji su propisi produženi i na budžetsku godinu 1937/38. smanjen katastarski čisti prihod poljoprivrednog zemljišta za I? ili 33%. Propisi te »Uredbe« nisu se međutim primijenili na šumsko zemljište. Radi toga postoje danas mnogi slučajevi, gdje je porez na šumsko zemljište mnogo veći, nego za susjedne ora 20 Ing. M. Markić : O krajiškim imovnim općinama, 1937, str. 42 i 43. 21 Dr. Büh l er: Waldbau I, 1918, str. 613—616. 462 |