DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Kaošto ćemo vidjeti, ne samo odnos ove vrste prema klimatskim činiocima i prema zemljištu, već i količina materijala, što ga ona može dati, pa napokon i sam kvalitet njenog drveta daje puno opravdanih razloga, da je istaknemo kao vrstu, kojoj treba na staništima Mediterana obratiti punu pažnju. Za to govore i indirektne koristi, što ih čempres daje. Istražujući prilike, u kojima je čempres kultiviran kod nas, a istražujući i rezultate toga kultiviranja kao i staništa, gdje je posve udomaćen, obišao sam: I. Okolinu Splita i Kaštela do Trogira, 2. okolinu Metkovića, 3. okolinu Dubrovnika — Župu i Konavlje, 4. Pelješac — okolinu Orebića i 5. Korčulu — bliža staništa, a naročito stare čemprese kod sv. Antuna. I ako ova staništa poznajem u dobroj mjeri već otprije, u drugoj polovici februara ove godine obišao sam ih ponova. Razumljivo je, da ovim radom nisu ni izdaleka obuhvaćena sva naša staništa, na kojima ova vrsta dolazi danas. Možemo kazati, da manje skupine, a najčešće samo pojedine primjerke, nalazimo duž čitave naše obale. Qlavna, ali ni tu baš obilna staništa čempresa dolaze uz more, poglavito južnije od Šibenika. Ima ga i na otocima. Ponekad dolazi dosta obilno i lijepo razvijen u kulturama raznih četinara ili u samostalnim skupinama ili utrešen u makiji. Izvjesna staništa čempresa na sjevernim dijelovima Hrvatskog Primorja navodi R o s s i." Čempres dolazi kultiviran i dosta daleko u kontinentu, što u svakom slučaju povećava njegovu važnost pri podizanju kultura. Da bi izlaganja bila što potpunija, ovaj će prilog obuhvatiti ove dijelove: I. opće napomene o čempresu, II. glavne osobine staništa i biljnih zajednica, koje sam posjetio, III. šumsko-gospodarske osobine čempresa, IV. zaključak. I. OPĆE NAPOMENE O ČEMPRESU. Prirodna su staništa čempresa na sjevernom dijelu zemaljske kugle i to samo u umjerenom pojasu. A ni tu nisu baš prostrana. Nalazimo ih u Sjevernoj Americi (Arizona, Kalifornija, Meksiko), u Mediteranu i u Aziji. U vezi toga imamo četiri skupine čempresa:7 1. mediteransku, 2. himalajsku, 3. kinesku, 4. arizonsko-kalifornijsku. Prirodna staništa čempresa vezana su često za staništa izvjesnih vrsta jela, s kojima se on dosta podudara ne samo u pogledu geografskoga rasprostiranja nego i u pogledu biološkom. Tako na izvjesnim mediteranskim staništima pored čempresa dolazi Abies cilicica var. cephalonica, Abies pinsapo i Abies numidica; na američkim staništima dolaz; Abies arizonica i Abies religiosa. 6 Ros´si, Pregled flore Hrvatskoga Primorja, Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije. Izdanje Jug. Akademije znanosti i umjetnosti, Sv. 17. Zagreb 1930. 7 A. J aube rt, P. A. B u roll et, Biologie et rôle forestier des cypres, Revue des Eaux et Forets, 1934. No. 2~A. 347 |