DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 138     <-- 138 -->        PDF

8.) Da se radi hitne potrebe predvidi za imovnu općinu Otočku, Ogulinsku, I.
bansku, II. bansku, Slunjsku i Đurđevačku radi isplate tekućih prinadležnosti osoblja
u budžetu Savske banovine za g. 1937/38 novčana pripomoć od din. 3,000.000.—.


9.) Da K. I. O. može pristupiti lokalnim i melioracionim radovima, ako je šumski


posjed dugo vremena pod vodom i to samo za slučaj, ako prirast šume od toga trpi


ili se ne može podići nova šumska kultura.


10.) Da se šumski posjedi K. I. O. oslobode plaćanja vodoplavnog doprinosa


vodnim zadrugama iz razloga, što prolazna poplavna voda šumi ne škodi.


Da se kod onih imovnih općina, koje su već uvučene u koju vodnu zadrugu
\odoplavni doprinosi snize na pravedan omjer prihodne vrijednosti poljoprivrednog
i šumskog zemljišta.


11.) Da K. I. O. ubiru u svoju korist prinos u Fond za pošumljavanje.


12.) Da se K. I. O. oslobode plaćanja svih vrsti poštarinskih pristojba.


Prednjim zahtjevima daje J. Š. U. ova obrazloženja (Napominje se da su brojčani
podaci uzeti iz rasprave Ing. M. Markića : O Krajiškim Imovnim Općinama).


Ad 1.) — O današnjem državnom službenom osoblju, koje je na službi kod


K. I. O., rade čl. 1. i 2. projekta Uredbe. Članom 1. projekta Uredbe vraća se K. I. O.
autonomija uprave. Članom 2. prevodi se bez daljnjega današnje državno službeno
osoblje na službi kod K. I. O. u autonomnu službu K. I. O.
Na čl. 1. J. Š. U. napominje, da ono nema moći da određuje, hoće li uprava


K. 1. O. biti u rukama države, t. j. , podržavljena ili u rukama K. I. O., t. j . autonomna.
To je nadležnost državnih vlasti, ukoliko im postojeći zakoni i uredbe sa zakonskom
snagom daju tu vlast. U godini 1922. je državna vlast — upirući se na uredbu od
27. VI. 1921. podržavila upravu K. I. O. Naredbom od 4. V. 1922. br. 13.504. Danas
može državna vlast — upirući se na § 81. toč. 2. Finans. zak. za god. 1936/37 vratiti
autonomiju K. I. O.
Ali J. Š. U. imade dužnost, da kao najviše stručno i staleško udruženje u državi,
dostavi Vama, Gospodine Ministre, svoja mišljenja o raznim aktuelnim pitanjima
šumarske struke i šumske privrede. J. Š. U. drži, da je država u godini 1922., kada
je podržavila upravu K. I. O. predvidila plaćanje troškova te podržavljene uprave na
teret državnog budžeta uz neki regres sa strane K. I. O., postupila sasvim u interesu
i države i K. I. O. i opće šumske privrede, koju država imade dužnost da reguliše.
Kako je tada u Srbiji bio maleni broj šumara, a u prečanskim krajevima su u državnoj
šumarskoj službi bili najvećim dijelom stranci, koji su poslije prevrata iz naše
države otišli, došao je državi vrlo dobro kadar dobro spremnih šumara Krajiških
imovnih općina kod organizacije šumarske službe u državi. S druge pak strane,
jer je država htjela da imade važnu riječ kod uprave sa šumama K. I. O. —
jer će tu upravu voditi njeno osoblje — bilo je sasvim logično i pravedno, da tu državnu
upravu K. I. O. država i plaća, a da joj K. I. O. refundira nekom tangentom za
te troškove. Iz ovoga je vidljivo, da je država već u godini 1922. uvidjela važnu ulogu


K. I. O. u životu naroda i opće šumske privrede u državi, pa je na gore navedeni
način već tada htjela K. I. O. pomoći.
Međutim iz razloga, koji J. Š. U. nisu poznati, ali koji se ničim ne mogu opravdati,
država nije u cijelosti izvršila svojih obaveza iz naredbe od 1922. godine. Nije
izvršila član 5. te Naredbe, t. j. , nije prevela na državni budžet tu podržavljenu upravu


K. I. O., niti je propisala K. I. O. tangentu za te svoje upravne troškove, već tu državnu
upravu i do danas u cijelosti plaćaju K. I. O. Time se omogućilo, da jedna dobra i korisna
ideja donese slabe rezultate.
Kako državna vlast od početka podržavljenja uprave K. I. O. do danas nije još
«tvrdila broj potrebnih službenih mjesta kod K. I. O., već se kod njih namještalo,
premještalo i penzionisalo osoblje bez plana i računa, t. j. , tovarilo se K. I. O. osoblje