DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 139 <-- 139 --> PDF |
bez pitanja, da li je toliko osoblje kod njih potrebno ili nije, to su se bez potrebe uvećavali ti upravni troškovi naravski na teret K. I. O. Jer se raširilo mišljenje, da je to podržavljanje uprave K. I. 0. nerazmjerno cipteretilo budžete K. I. O., potrebno je to pitanje detaljnije analizirati. Mora se odmah naglasiti, da je — osim niže navedenih razloga — na povišenje upravnih troškova uplivisalo i povećanje posjeda K. I. O., koji je od 687.562 k. j . u god. 1922. narasao na 747.298 k. j . u god. 1935., t. j. , za 59.736 k. j . ili za 9%, pa su se logično morali radi toga donekle povećati i upravni troškovi. Plaće aktivnih činovnika iznosile su u god. 1922. Din. 4,108.855, a u god. 1935. Din. 5,202.117, dakle više za Din. 1,093.262 ili 26.6%. Povišenje je — osim napred iznešenih razloga — uslijedilo u glavnom radi povišenja plaća u god. 1923. povodom novog zakona o državnim činovnicima i službenicima grad. reda. Penzije penzionisanih činovnika iznosile su u god. 1922. Din. 124.014, a god. 1935. Din. 1,985.578, dakle više za Din. 1,861.564 ili 1501%. To je povišenje — osim naprijed iznešenih razloga — nastupilo ponajglavnije iz razloga, što su u godini 1922. penzioneri imali male krunske penzije, a činovničkim zakonom iz 1923. te su penzije prevedene na dinarske i povišene su. U tom periodu penzionisani su mnogi stariji činovnici, i to poglavito apsolventi križevačke šumarske škole. Povišenje plaća i penzija kod aktivnih i penzionisanih činovnika nastupilo bi i da nije bila uprava K. I. O. podržavljena iz razloga, što su akt. i penz. činovnici K. I. O. i po z; konima o K. I. O. od 15. VI. 1873. i od 11. VII. 1881. imali iste plaće i penzije, kao i državni akt. i penz. činovnici, čim su se dakle povećale plate i penzije drž. činovnika, automatski su se povećale i plate i penzije činovnika kod K. I. O. Tu dakle podržavljenje nema nikakova upliva, osim što je K. I. O. namješteno više činovnika, nego ih je trebalo. Plaće aktivnih službenika bile su u god. 1922. Din. 6,748.538, a u god. 1935. Din. 13019.047, dakle više za Din. 6,270.509 ili 92%. Penzije penzionisanih službenika iznosile su u godini 1922. Din. 1,698.875, a u godini 1935. Din. 5,888.442, dakle više za Din. 4,185.567 ili 246%. Tu se opaža povišenje upravnih troškova uslijed podržavljenja uprave, jer je to osoblje poslije podržavljenja izjednačeno u prinadležnostima sa drža\ nim osobljem, dok je prije podržavljenja svaka I. O. svoje službenike plaćala po svojim mogućnostima. Ali se mora istaći, da bi i bez podržavljenja uprave K. I. O. ta ch´ra također poskočila iz razloga što su činovničkim zakonom iz 1923. god. povišene bile plaće svemu osoblju, pa bi jamačno i K. I. O. povisile plaće i tome svojem osoblju. Prednja objašnjenja pobijaju rašireno mišljenje, da je jedino podržavljenje upiave povećalo upravne troškove kod K. I. O. Obzirom na prednje brojke mora se podvući jedna važna konstatacija. Posve je naime sigurno, da je držav a tu podržavljenu upravu i plaćala — kako je bila dužna — ne bi došlo do onog povišenja uslijed prevelikog broja namještenog osoblja, jei bi tada država sigurno drukčije utvrdila broj službenih mjesta kod svake K. I. O. Kako stručnu upravu u šumama zemljišnih zajednica, plemenskim i bratstvenim šumama zetske banovine, seoskim i općinskim šumama moravske, drinske i dunavske banovine vrši država preko sreskih šumarskih referenata, a vlasnici tih šuma ne refundiraju državi te troškove nikako ili u vrlo malom iznosu, te kako isto tako i servitutnl ovlaštenici u Bosni i Hercegovini ne plaćaju nikakove troškove za upravu onih šuma, iz kojih primaju bezplatan ogrijev i građu, to J. Š. U. stoji na stanovištu, da očita pravda i potreba planske šumske privrede zahtijeva, da i sa šumama K. I. O. upravlja država po svom osoblju — utvrdivši potreban broj osoblja za svaku K. I. O. -- i da država to osoblje plaća, a da se od K. I. O. za te troškove regresira prema rtj´hovim finansijskim mogućnostima. Racijonalizacijom uprave taj prinos državi za sanaciju K. I. O. mogao bi se sniziti na neznatni iznos. Time bi država izvršila svoju obavezu prema K. I. O., a izvresno bi bilo i jedno veliko djelo: K. I. O. bilo bi vrlo 373 |