DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 144 <-- 144 --> PDF |
ili podulje vremena poplavljene tako, da poraštaj šumski od poplave trpi. Vlasnici šuma, koje nisu primljene u poplavno područje, moraju u ime javnoga interesa podnijeti, da se predradnje preduzmu. Ako se koja šuma spadajuća inače u poplavno područje za vrijemt ili nakon odvodnje iskrči, te se gospodarstvenoj kulturi preda, može se zadruga poslužiti pogodovnošću § 47. Zakona.« Vodoplavni doprinosi znače strahovito opterećenje onih imovnih općina, koje imadu svojih šuma u posavskoj ravnici. Tako su na pr. Petrovaradinska i Brodska I. O. platile već Bidj-bosutskoj vodnoj zadruzi u ime vodoplavnog doprinosa od god. 1925. d_ konca 1936. sumu od blizu 11 milijona dinara. Iza godine 1927. razrezan je brodskoj imovnoj općini vodoplavni doprinos od preko 3 milijona din., a petrovaradinskoj od preko Din. 1,500.000 ili preko din. 75 po jutru u poplavno područje uvučenih šuma. Dakle po 1 jutru šume više, nego što iznose svi ostali izdaci po budžetu zajedno. Da je to neodrživo za šume i da će to šume uništiti, ne treba dokazivati ni običnom laiku. A osim toga ti su prinosi i protuzakoniti. Kada se znade, da povremena poplavna voda šumi ne škodi — što tvrdi i Zakon o vodnom pravu — onda je i uvlačenje šuma u poplavno područje protuzakonito, pa prema tome i zahtjev pod ovom tačkom ne može biti pravedniji i zakonitiji. Ad. 11.) — J. Š. U. drži, da zahtjevu pod ovom točkom ne treba naročitog obrazloženja. Ad. 12.) — Isto tako drži J. Š. U., da i ovom zahtjevu ne treba posebnog komentara. Na koncu ovih razmatranja J. Š. U. smatra potrebnim, da svoja iznesena stanovišta podkrijepi ovim brojkama. Proračuni svih K. 1. O. iznosili su u god. 1922. Din. 27,596.512, a u godini 1935. Din. 54,007.300, dakle više za Din. 26,050.788 ili za 94% više. Ukupni upravni troškovi (zastupstva i gospodarski odbori, aktivni i ipenzionisani činovnici, aktivni i penzionisani službenici) iznosili su u godini 1922. Dinara 12,906.336 ili 46.17% od ukupne budžetske svote, a u godini 1935. Dinara 26,518.065 ili 49.10% od ukupne budžetske svote. Oni su dakle u godini 1935. veći od onih u 1922. za Din. 13,611.729 ili za 105%. Ukupne javne daće (državni porez, banovinski prirez, općinski prirez, vodoplavni prinos) iznosili su u god. 1922. Din. 3,014.264 ili 10.78% od ukupne budžetske svote, a u godini 1935. Din. 16,010.904 ili 29.64% od ukupne budžetske svote. One su dakle u god. 1935. veće od onih u god. 1922. za Din. 12,996.640 ili za 431%. Razni gospodarski izdaci (uređenje šuma, uzgoj šuma, režija, nabava ogrjeva za pravoužitnike, razni materijalni rashodi) iznosili su u godini 1922. Din. 12,035.912 ili 43.05% od ukupne budžetske svote, a u godini 1935. Din. 11,478.331 ili 21.26% od ukupne budžetske svote. Oni su dakle u godini 1935. manji od onih u godini 1922. za Din. 557.581 ili za 5%. Iz ovih se brojaka vidi, da je za sanaciju K. I. O. — ako se njih istinski hoće sanirati i ako za to postoji dobra volja i namjera — najvažnije, da se uredi pitanje javnih daća. To najvažnije pitanje kao i ostala iznesena pitanja mogu se po mišljenju J. Š. U. najkorisnije i po Krajiške imovne općine i po opće državne i narodne interese riješiti na načine, kako su izneseni u zahtjevima napred iznešenima. Ispunjenjem iznesenih zahtjeva bilo bi sa dnevnog reda šumarske struke skinuto jedno teško i bolno pitanje. Beograd, 7. marta 1937. godine. Za Jugoslovensko šumarsko udruženje Tajnik: Pretsjednik: Iiig. Ante Premužić v. r. Dr. Dragolj. Petrović v. r. 478 |