DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 145 <-- 145 --> PDF |
7. — U pogledu propagande šumarstva sa strane J. Š. U. izvješćuje tajnik prije dc´lje rasprave o novim predlozima, da je Ljubljanska podružnica zatražila propagandne pk-.kate udruženja, da prema njima izradi tekst na slovenskom jeziku za Dravsku banovinu. Klišeje plakata nije međutim J. Š. U. otkupilo, pa ih je tiskara poslije svršena posla uništila. Iz zalihe plakata poslato je i nekojim Sreskim načelstvima po više primjeraka prema traženju sreskih šumarskih referenata. Upozorava osim toga na članak ing. A. Pa n ov a »Popularisanje šumarstva« u A broju »Šumarskog Lista« 1937., koji još možda nije prispio svima članovima upravnog odbora prije odlaska na ovu sjednicu. Pretsjednik Dr. D r a g o I i. P e t r o v i ć uvjeren, da propaganda šumarstva, da bude uspješna, treba da prodre u svaki kut, misli, da bi bilo dobro putem državnog monopola udesiti, da na žigice, omote duhana i cigareta dođu sličice ili rečenice u vezi sa propagiranjem šume i šumarstva. Jednako bi odgovarale transparent-slike ili niarkice na tramvajskim i sličnim prozorima. Trebalo bi da se obavijestimo i vodimo . računa, koliko se od dosadanjih naših nastojanja u pogledu propagande provodi u školama naročito u vezi sa održavanjem dječjeg dana. Trebalo bi sastaviti odgovarajuće čitanke za djecu, a jer je to posao koji neće lako svakome poći za rukom, da se misli na raspis konkursa na teret udruženja ili uz pripomoć Ministarstva šuma i rudnika. U Ministarstvu je potreban poseban referat za propagandu. Ing. P r e ni u ž i ć drži, da bi najefikasnija propaganda šuma i šumarstva bila da najprije šumarski stručnjaci (a kasnije bi to jamačno prihvatili i drugi) pišu po dnevnim listovima i časopisima ne stereotipne propagandne članke, već članke, koji ako su pismeno i kulturno pisani, mogu zanimati i svakog šumara, a i svakog inteligenta uopće. Svi blagotvorni utjecaji šume na podneblje i zemlju tiču se poglavito i u prvom redu seljaka, preko čijih žuljeva prelaze sve vrijednosti iz zemlje u čitav narodni život, pa potrudimo li se da ispravno upoznamo sve te utjecaje, i što sve šuma i šumarstvo mogu uz neposredne gospodarske koristi od šume u našim prilikama, kakve su, i uz eventualne preokrete, koji su potrebni, logički i ostvarivi, dati u prvom redu usavršenju i podizanju produkcionog seljačkog korisnog rada, tada nam neće biti teško uvesti u našu šU´tnpu pisanje, bez koga s vremenom neće moći a neće ni htjeti biti ni jedan bolji opći ni pučki časopis. Hvalisanja o ogromnom našem šumskom bogatstvu, o velikom izvozu drveta, jer se kod nas producira valjda više, nego ga trebamo, a jadikovke o pievelikom već prostranstvu krševa, goleti i bujica, o potrebi poljoprivrednog zemljišta u mnogim krajevima, pa o nestajanju šuma, ne mogu se i dalje nesuvislo servirati čitalačkoj i slušalačkoj publici. Prvo je dakako biti na čistu, da nema i ne može biti posebnih šumarskih interesa, ali ima posebnih šumarskih zadataka i dužnosti u sklopu interesa općih narodnih. Uzak je vidokrug i sa stanovišta momentane t. zv. šumske piivrede. Svestrano argumentovano i inteligentno raspravljanje programa našeg budućeg narodnog života, ukoliko on može biti uvjetovan pametnijim ili nesmotrenijim postupkom sa šumama, privući će zanimanja, a kasnije i saradnju sviju slojeva naroda. Interes za budući kvalitet gornjeg produktivnog sloja naše zemlje i za šume, o kojima će taj kvalitet u mnogom biti presudno ovisan, svima je narodnim slojevima u glavnom jednak, samo je odgovornost nas šumara za tu budućnost znatno veća. Zadaća je šumara stoga uopće, da nađu puteve, kako će narod uz što potpunije svoje izživljavanie osigurati trajno u dobroj kondiciji zemlju kao temelj života, a šumarske propagande, d.t o tim putevima zanimivo i uvjerljivo obavještava javnost. Ing. Gjiki ć primjećuje, kako je hercegovački seljak dugo bio hladan prema crnom boru, a u posljednje je vrijeme u okolici Mostara posadio oko 400.000 voćaka i listaća za voćno kalamljenje. 479 |