DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 147 <-- 147 --> PDF |
dne 18. januara 1937. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu premijerom njegove sl;ke sa sela »U starom gnijezdu«! Zaključeno i potpisano. Tajnik: Pretsjednik: lug. Ante Premužić, v. r. Dr. Dragoljub Petrović, v. r. Ovjerovljuju gg.: Ing. Ilija Lončar, v. r. Ing. Ivan Smilaj, v. r. ZAPISNIK i. ledovite sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja održane dne 13. VI. 1937. u Zagrebu u prostorijama udruženja Prisutni: Predsjednik: Dr. inž. Dragoljub Petrović, podpretsjednici: Dr. inž. Andrija Petračić i inž. Milan Lenarčić, tajnik: inž. Ante Premužić, blagajnik: Oskar Dremil te odbornici gg. inženjeri: Ilija Lončar, Ivan Juvančić, Ivan Smilaj, Franc Ravni k, Salih Gjikić, Bora Nikolić, Nikola Milju š, Milan Anić, Josip Marčić i Otmar Miklau. Odsustvo su pismeno ili porukom ispričali: ing. Bogdan Babić, ing. Stjepan Mikša, Dr. ing. Josip Balen i ing. 2IV oj i n Vančetović. Dnevni red: 1. — Pozdrav pretsjednika. 2. — čitanje i ovjerovljenje zapisnika prošle sjednice U. O. 3. — Izvještaj tajnika o tekućem poslovanju društva. ´-´JIV ;i 4. — Izvještaj blagajnika o blagajničkom poslovanju. . 5. — Nacrt »Uredbe o prinadležnostima u naturi službenika Ministarstva šuma i rudnika po grani šumarstva« po predlogu Podružnice Jugoslov. šumarskog udruženja u Beogradu. 6. — Poticaj za povećanje prinadležnosti državnih službenika po predlogu Podružnice J. Š. U. Beograd, Ljubljana, Sarajevo i Banjaluka. 7. — Pitanje stručne uprave u nedržavnim šumama po § 131. Zakona o šumama u vezi sa nezaposlenjem svršenih šumarskih inženjera. 8. — Pitanje zakona o otkupu servituta u Bosni i Hercegovini. 9. — Pitanje iskorišćavanja državnih suvata i planinskih pašnjaka u smislu nove Uiedbe o organizaciji Ministarstva šuma i rudnika i novog Zakona o državnom računovodstvu. 10. — Reforma dosadanjeg sistema oporezovanja šuma i šumskog zemljišta. 11. — Pitanje propagande šumarstva. : :J 12. — Predlog podružnice J. Š. U. Beograd, da se osnuje pri Ministarstvu šuma i rudnika propagandni odbor za upotrebu drvnog plina. 13. — Predlog Kr. banske uprave Vardarske banovine za davanje priznanja licima i ustanovama, koji su se istakli u radu oko pošumljavanja na području Vardarske banovine. 14. — Odašiljanje delegata sa strane J. Š. U. na godišnje skupštine bratskih slavenskih šumarskih društava. 15. — Pripreme za 61. godišnju glavnu skupštinu J. Š. U. u Novom Sadu. 16. — Primanje novih članova udruženja. 17. — Eventualija. Tečaj sjednice: 1. — Pretsjednik Dr. ing. Dragoljub Petrović otvara sjednicu u 8 sati pozdravljajući prisutne članove Upravnog odbora. Poradi obilnoga dnevnoga reda umoljava članove odbora, da se raspravlja stvarno i po mogućnosti kratko, da se sjednica tokom dana svakako svrši. 481 10 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 148 <-- 148 --> PDF |
2. — Tajnik ing. Ant e Premuži ć čita zapisnik prošle (3. redovne) sjednice Upravnog odbora. Kod čitanja zapisnika o raspravi Uredbe o sanaciji Imovnih općina prekida čitanje Dr. Petrači ć i predlaže, da se s obzirom na obilan ostali dnevni red sjednice i poradi toga, što je zapisnik 3. sjednice baš poradi rasprave o Uredbi o sanaciji imovnih općina i teksta predstavke, što ju je Upravni odbor u ime Udruženja sa sjednice uputio g. Ministru šuma i rudnika, vrlo opsežan, da se odaberu dva člana odbora, koji su na toj sjednici bili, a svakako jedan da bude i od onih, koji su radili i na konačnoj stilizaciji same predstavke, da zapisnik do kraja pročitaju i odboru izvijeste, da li je sastavljen ispravno prema tečaju sjednice. Prema izvještaju te dvojice, neka se zapisnik prošle sjednice prihvati i odobri, odnosno neka se zamjerke rasprave, nadopune ili preinake provedu, a ista dvojica neka po tom sa strane Upravnog odbora zapisnik u konačnoj redakciij ovjere. Predsjednik pita, prima li se predlog Dra. Petračića. Odbor usvaja predlog, pa se za dalje čitanje zapisnika određuju gg. ing. Lončar i ing. Smilaj, (koji su u popodnevnom nastavku sjednice izvijestili odboru, da je zapisnik ispravan, te su ga po odredbi Upravnog odbora ovjerili). 3. — Tajnik ing. Ant e Premuži ć izvještava o tekućem poslovanju udruženja u međuvremenu od 3. sjednice: a.) Nemila smrt otela nam je iz naših redova veći broj stručnih drugova i dugogodišnjih članova udruženja, a medu njima i jednoga utemeljača. Umrli su: Ruka vin a Rude , šumarski nadsavjetnik u. p.; Ing. Bali ć Ivan , direktor šuma otočke imovne općine u Otočcu; Ištaković Blaž, nadšumarnik u. p. u Vinkovcima; Vas i 1 j e v i ć V a s o, industrijalac u Sarajevu (član utemeljač) ; Ing. Milan Vučković, viši šum. savjetnik u Vinkovcima; Ing. Steva n Ivanov i ć, šef Šum. uprave u Peći. Slava našim pokojnim drugovima i lahka im zemlja! čitavi upravni odbor ustavši sa svojih mjesta kliče: »Slava im!« Predsjednik Dr. Dragolju b Petrovi ć poziva odbornike da minutom šutnje odaju počast preminulim drugovima. Po odanoj počasti saopćava tajnik, da je uprava udruženja redovno obaviještavana o smrti članova žalobnim objavama njihovih porodica ili drugova šumarskih činovnika onih nadleštava, gdje su pokojnici služili. Uprava udruženja uputila je porodicama umrlih pismene izraze saučešća. Nekojih od pokojnika sjetili su se njihovi bliži prijatelji ili štovatelji nekrolozima, koji su odštampani u Šumarskom Listu, no u jednom slučaju je Uprava za smrt člana saznala tek po tome, što se Šumarski List vratio sa naznakom »umro je«. Bilo bi potrebno, da Podružnice jave glavnoj upravi udruženja odmah smrt svojih članova, odnosno smrt svakog šumarskog stručnjaka na području podružnice, da se uz odavanje dužnog pieteta sa strane udruženja sprovede i prestanak članstva. (Zaključuje se, da se u tom smislu piše podružnicama!) b.) Prema zaključku Upravnog odbora na prošloj sjednici (toč. 10.) razaslana je brošura na trošak udruženja (separat članka iz Šumarskog Lista broj 3. 1937. godine) Knežević: »Hercegovačke koze« po 50, 80 ili po 100 komada banskim upravama sa kraškim područjima: Skoplje, Cetinje, Split, Banjaluka, Sarajevo i Zagreb, da ih u svrhu propagande šumarstva putem područnih srezova razdijele, gdje najviše treba. Brošura je primljena dobro, jer je više srezova zetske i primorske banovine posebice zitražilo još tih brošura. Razaslano je i zadnjih 15 komada, što su bili baš za ovakove slučajeve pridržani. Autoru je poslano 20 komada separata, da ih on sam po svom nahođenju razdijeli. c.) Prema zaključku na prošloj sjednici (tač. 9.) nabavljene su slijedeće stručne knjige za knjižnicu udruženja: 1.) Jovan Cvijić: Qeomorfologija I. i II. dio. (Dobila je redni broj kataloga 1624). 482 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 149 <-- 149 --> PDF |
2.) Rubner: Die pflanzengeographisch-eokologischen Grundlagen des Waldbaus — (Broj 1627). 3.) Tschermak: Die natürliche Verbreitung der Lärche in den Ostalpen — (Broj 1629). 4.) Qatin: Les arbres, arbustes et abrisseaux forestiers. — (Broj 1630). 5.) A. Camus: Les arbres, arbustes et abrisseaux d´ornement. — (Broj 1631). 6.) A. Camus: Les châtaigniers. (Monografija rodova Castanea i Castanopsis. — (Broj 1632). d.) Na poklon, u zamjenu za naše glasilo ili na ocjenu i oglasivanje dobili smo ove knjige: 1.) Annuaire international de statistique forestiere. — (Broj 1620). 2.) Izvjestje drž. nižje gozd. sole v Mariboru 1935/36. — (Br. 1623). 3.) Turković Milan: Krajiška investiciona zaklada. — (Br. 1626). 4.) Isljedovanija po ljesovodstvu (Lenjingrad). — (Broj 1628). 5.) Ministarstvo Š. i R.: Statistika izvoza i uvoza šumskih proizvoda Jugoslavije. (Broj 1633). 6.) Fenaroli L.: II larice nelle Alpi orientali italiane. — (Broj 1634). 7.) Escherich: Die Erforschung der Waldverderber. — (Broj 1635). e.) Ministarstvo šuma i rudnika aktom svojim broj 848/37. primilo je sa zahvalom k znanju predloge udruženja odaslane pod brojem 55/37. o izradi i sređivanju šumske statistike te je iste uzelo u razmatranje. Ministarstvo izvještava, da su preduzete sve mjere, da se šumarska statistika što prije sredi i publikuje. f.) Na zauzimanje udruženja (broj 153/37.) putem Ministarstva šuma i rudnika zi´držalo je Šumsko industrijsko preduzeće Dobrljin-Drvar tri šumarska inženjera dalje na radu druge vrste, kad su se svršili radovi, za koje su bili uzeti, te su imali biti otpušteni. g.) Izvršena je nabavka 100 kom. brošure Markić: »O krajiškim imovnim općinama « u svrhu raspačavanja. Autor se Udruženju pismeno zahvalio na potpori, koja mu je na taj način pružena pri izdavanju te važne knjige. h.) Na poziv Srpskog poljoprivrednog društva u Beogradu prisustvovao je u ime udruženja pretsjednik Dr. Dragolju b Petrovi ć dne 28. III. 1937. godišnjem zboru toga društva. i.) Beogradska podružnica J. Š. U. javila je svojim aktom od 5. V. 1937. broj 36, ds dne 9. V. 1937. obdržava svoju redovnu godišnju skupštinu i dostavila dnevni red skupštine. j.) Bratska bugarska šumarska društva »Družestvo na lesovodite akademici v Blgarija« i »Družestvo na blgarskite lesovodi« pozvali su naše udruženje, da na njihove godišnje glavne skupštine, koje su se i jedna i druga održale u Sofiji dne 30. i 31. maja tu 1. i 2. juna 1937., izašalje svoje delegate. Kako ranije nisu bili određeni delegati, jer se nije računalo na to, da će skupštine uslijediti razmjerno tako rano, to je predsjedništvo zamolilo g. ing. Orestij a Krstića , savjetnika ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, da kao delegat zastupa naše udruženje na obje ove skupštine. Q. ing. Krstić odazvao se pozivu, te je po prethodnom dogovoru sa predsjedništvima obaju društava prisustvovao u kratkim vremenim razmacima svečanom otvorenju i jedne i druge skupštine. Q. Krsti ć podnesao je iscrpiv izvještaj o radu jedne i druge skupštine i o stručnom i društvenom duhu, koji među bugarskim šumarima vlada. Već u pozdravnim riječima, što ih je pri otvorenju skupštine g. Krsti ć upravio u ime Jugoslovenskog šumarskog udruženja na bugarske šumare, naglasio je on našu spremnost, a i opću potrebu saradnje jugoslovenskih i bugarskih šumara, kad su zadaci isti, prilike slične i skoro jednake, a želja je jednoga i drugog naroda, da si međusobno pomognu. U svojim odgovorima izrazili su gg. predsjednici bugarskih šumarskih društava radost, 483 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 150 <-- 150 --> PDF |
štt ih je ovaj puta posjetio naš delegat, uvjereni, da će poslije sklapanja pakta vječnoga piijateljstva među našim državama biti među nama šumarima trajna korisna stručna i bratska saradnja. U kasnijim razgovorima tokom skupštine i prigodom ekskurzija stavljali su bugarski šumari predloge, te nam šalju neposredno poruku, da kao prvi korak saradnje bude uspostava dopisn e službe . Konkretno predloženo je s bugarske strane, da se od strane J. S. U. izaberu jedan ili dvojica kolega, koji će biti stalni dopisnici za časopise »Lesovodska misi« i »Gorski pregled« o svima aktuelnim pitanjima našega šumarstva. Isto tako odredit će bugarska društva sa svoje strane dopisnike, koji će obavještavati o radovima bugarskog šumarstva u našoj stručnoj literaturi. Pretresano je i pitanje o zbližavanju između Udruženja šumarskih zvaničnika kraljevine Jugoslavije i Udruženja bugarskih gorskih stražara. Poslije skupštine posjetio je g. Krsti ć g. načelnika Odelenja za šumarstvo pri ministarstvu gosp. Zagorova , a primio ga je i g. ministar poljoprivrede i državnih imanja Bank i Ba n kov, koji su po njemu uputili pozdrave svima jugoslovenskim šumarima i »na sičkite zemledelski stopani«. G. Krsti ć se pridružio ekskurziji u poznatu njihovu šumu Čam Koriju, a posjetio je i praktičku lugarsku školu. U selu Donji Lozen pregledano je jedno veće skorašnje klizanje terena. U svemu je ostao na putu 6 dana, a bio je i dočekan, susretan i ispraćen vanredno srdačno i svečano. Predsjednik Dr. Dragoljub Petrović umoljava, da se naknadno primi k znanju ovo izaslanje gosp. ing. Orestij a Krstić a u Sofiju, kao i učinjeni trošak s time u vezi u iznosu od Din. 1.200.—. (Odobrava se!) k.) Ministarstvo unutrašnjih djela obavijestilo je udruženje, da je, potrebna posebna dozvola za odašiljanje Šumarskog Lista u Rusiju. (Zaključuje se, da se dozvola zatraži, a ujedno da se zatraži dozvola za primanje stručnih šumarskih časopisa i publikacija iz Rusije!) 4. — Blagajnik Oska r Dremi l čita izvještaj o blagajničkom poslovanju i zaključnim računima za prošlu godinu 1936. Tom prigodom se zaključuje, da se ustanovi, da li je muzej J. Š. U. osiguran, kolika mu je vrijednost, te da se pribavi mišljenje upravnika muzeja g. prof. Dr. Ug r en o vica . Imade se ujedno ustanoviti, da li je zgrada Šumarski Dom na dosta visoku svotu osigurana. Na predlog gosp. ing. Lenarčić a zaključuje se, da se pozovu studenti, da sakupljaju oglase uz nagradu. Na predlog Dr. Dragolj. Petrovića zaključuje se, da se kod Prve hrvatske štedionice uznastoji podizati novac ili barem kamati sa starih knjižica, pa ih uložiti na novi račun. Na predlog g. Dr. Dragoljuba Petrovića zaključuje se, da se uvrsti poziv u svaki Šumarski List za upis u Posmrtnu pomoć. Zaključuje se, da se umrlim članovima, koji duguju članarinu za dvije godine, briše dug. Tvrtkama, kojih više nema, a vode se kao dužnici za Šumarski List ili oglase,, brišu se svote, koje duguju. Čita se izvještaj revizionalnog odbora od 26. V. 1937., kao i zaključni računi za god. 1936. t. j . bilanca, stanje imovine i zaklada, te razmjera primitaka i izdataka u god. 1936., koji će se naknadno tiskati u izvještaju za godišnju glavnu skupštinu. (Plima se!) 5. — Beogradska podružnica J. Š. U. dostavila je aktom svojim od 20. IV. 1937. broj 33 nov nacrt »Uredbe o prinadležnostima u naturi službenika Ministarstva šuma i rudnika po grani šumarstva« s obrazloženjem i molbom, da upravni odbor 484 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 151 <-- 151 --> PDF |
uzme u pretres nacrt Uredbe, te da se na nadležnom mjestu zauzme za izmjenu postojeće Uredbe u smislu predloga podružnice. Nakon opsežne diskusije uopće i u pojedinostima, u kojoj učestvuju gg.: Dr. Petračić, Nikoli ć, Smilaj, Lenarčić, Marci ć, Miljuš i Ravnik nadopunjuje se nacrt i zaključuje, da se zamoli g. Ministra šuma i rudnika obrazloženom predstavkom, da dokine kao manjkavu i dijelom nepravednu staru Uredbu, a svojim zauzimanjem da uznastoji osigurati stupanje na snagu novoj uredbi, koja bi imala da glasi: UREDBA o prinadležnostima u naturi službenika Ministarstva šuma i rudnika po grani šumarstva. Ogrijevna drva. Cl. 1. 1. — Svi službenici Ministarstva šuma i rudnika namješteni kod nadleštava i ustanova za upravu državnih šuma i šumarski nadzor dobivaju besplatno ogrijevno drvo i to godišnje: a) činovnici 30 prostornih metara, b) činovnički pripravnici i zvaničnici (lugari i nadlugari) 15 prostornih metara, c) čuvar šuma (služitelji) 8 prostornih metara. 2. — Neženjeni službenici dobivaju polovicu količine određene u prethodnom stavu. 3. — Drva će se izdavati umetrena u tri jednake rate če-tveromjesečno unapred frr-nko korisniku najbliže stovarište ili franko željeznička odnosno parobrodarska stanica u mjestu službovanja dotičnog službenika. 4. — Ako bi izdavanje ogrijevnih drva bilo nemoguće ili bi stajalo državu više, nego što iznosi njihova tržna cijena, Ministar šuma i rudnika će odrediti naknadu u novcu prema stvarnim tržnim cijenama ogrijevnih drva u dotičnom mjestu. 5. — Ogrijevna drva izrađuju se putem režijskih manipulacija i njihova izrada u naravi ili naknada u novcu osigurava se u režijskom proračunu sastavljenom u smislu Pravilnika za režijsko poslovanje u državnim šumama. 6. — Tamo, gdje nema režijskog poslovanja, izdaje se ogrijevno drvo u šumi na panju u dvostrukoj količini. Deputatno zemljište. Cl. 2. Stručno šumarsko osoblje dobiva deputat u zemljištu (livada ili oranica) i to: a) činovnici 2 hektara, b) činovnički pripravnici i zvaničnici (lugari i nadlugari) 1 hektar, c) čuvari šuma (služtelji) 1 hektar. 2. — Deputatno zemljište izdaje se spomenutim službenicima za slobodno iskorišćavanje za cijelu ekonomsku godinu (od 1. oktobra jedne do 30. septembra iduće godine), i ´to samo na području njihove šumske uprave, a za činovnike Ministarstva šuma i rudnika, šumarskih odsjeka kr. Banskih uprava te za sreske šumarske referente, gdje odredi Ministar šuma i rudnika, odnosno za činovnike direkcija šuma, gdje odredi direktor. Cl. 3. Ova Uredba stupa na snagu danom obnarodovanja u Službenim novinama, kada ujedno prestaje važiti Uredba o prinadležnostima u naturi šumarskog stručnog osoblja kod uprave državnih šuma od septembra 1932. godine broj 19.913.« 485 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 152 <-- 152 --> PDF |
6. — Beogradska, Sarajevska, Banjalučka i Ljubljanska podružnica obratile su se na Glavnu uprvu udruženja, da se na nadležnim mjestima kao staleška šumarska organizacija zauzme, da se državnim službenicima i penzionerima povise mjesečne prinadležnosti s obzirom na činjenicu, da su plate već nekoliko puta snižavane, dok su padale cijene životnih potrepština, ali sada već dugo vremena te cijene neprestano i naglo rastu, a prinadležnosti´ostaju iste. Nakon svestrane diskusije zaključuje se, da se Predsjedništvu ministarskog sa vjeta, gospodinu Ministru šuma j rudnika i gospodinu Ministru finansija uputi detaljno razrađena i dokumentovana predstavka sa zamolbom, da se s obzirom na činjenično stanje, ogromno i sve to veće opterećenje činovništva poslom, a ogroman državni interes da imade sposobno, zadovoljno i radu prilježno činovništvo, svom snagom po radi, da se prinadležnosti sviju državnih službenika i penzionera srazmjerno tendenci pcgoršavanja životnih prilika što prije povise. Pored toga se zaključuje, da se dade poticaj svima udruženjima drugih struka, da u ime svojih članova zatraže sličnim putem materijalno poboljšanje položaja dr žavnih službenika i penzionera. 7. — Otvara se diskusija po pismeno podnesenom predlogu predsjednika Dr. Dragoljub a Petrovića . Oko 230 molbenica svršenih šumarskih inžinjera leži kod Ministarstva šuma i rudnika, izvršene su velike redukcije šumsko-čuvarskog osoblja, a šume ne samo da nam se stručno i valjano ne njeguju, nego nedovoljno čuvane strahovito propadaju i nestaje ih. Po § 131. Zakona o šumama propisana je stručna uprava i državni efikasni nadzor i nad nedržavnim šumama. Ogromne su površine takovih šuma, gdje nema zapravo nikakovog ni nadzora, ni čuvanja ni uopće nikakove organizacije. Najvažnija je prema sadanjim u mnogim krajevima očajnim prilikama zaštita opstanka šuma. Gg. Ing. Lenarčić i ing. Bora Nikolić crtaju nekoje naročite činjenice i ukazuju na puteve, kojima se odmah treba poći. Zaključuju se potom uputiti obrazloženu predstavku gosp. Ministru šuma i rudnika, da digne svoj glas na nadležnim mjestima, a i pred javnosti, da se odstrani uplitanje neodgovornih faktora u provođenje šumske politike uopće, a personalne napose, te da povećavši broj stručnog gospodarskog i nadzornog te čuvarskog osoblja pomogne rad oko spašavanja naših šuma i savremenog šumskog gospodarenja. 8. — Predsjednik Dr. Dragoljub Petrovi ć obrazlaže svoj pismeno podneseni predlog o pitanju Zakona o otkupu servituta u bivšoj Bosni i Hercegovini. Nakon diskusije zaključuje se, da se raniji uži odbor ad hoc (Dr. P e t r o v i ć, ing. Babić , ing. Premužić ) jedan dan prije slijedeće sjednice odbora sastane, prouči dosada pribrani materijal ipo tome pitanju i spremi izvještaj sa predlozima za iduću sjednicu. 9. — čita se pismeno podneseni predlog predsjednika Dr. Dragoljub a Petrović a o eventualnom iskorištavanju državnih suvata i planinskih pašnjaka u jednoj vrsti vlastite režije. U diskusiji obrazlaže Dr. P e t r o v i ć, da je pored ogromnih površina državnih suvata na Šari i drugim planinama Južne Srbije stočarstvo zapravo u nazadovanju i naš živalj trpi velike štete, jer primjerice sir kačkavalj nalazi sve manje prođe, a stradava producenat i kod prodaje jaganjaca. Od toga stanja trpe znatno i državni prihodi, odnosno država kao vlasnik pašnjaka, a trpjet će, čini se, sve više i ubuduće. Trebalo bi sa strane Udruženja dati sugestije Ministarstvu šuma i rudnika, da se pitanje proučava i s te strane, ne bi li bilo po državnu kasu od koristi pomoći boljoj prođi privatno produciranih stočarskih proizvoda time, da država investira u uređenje samih pašnjaka, u postrojenja za preradu produkata, eventualno da organizuje preradu i dalju prodaju u svojoj režiji, jer inače privatna 486 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 153 <-- 153 --> PDF |
inicijativa riješava pitanje melioracije prilika i akomodacije na novo sporo, a gubitke ima i privatnik stočar i država. Ing. L e n a r č i ć primjećuje, da je svakako veliki dio toga pitanja čisto poljoprivredne prirode, a Ministarstvo je šuma samo vlasnik najvećeg dijela suvata i planinskih pašnjaka. Nastojanje oko unapređenja stočarske produkcije same, kad se gleda na same eksploatatore-stočare, čisto je poljoprivredno pitanje, no nema sumnje, da postoji vezanost interesa vlasnika i eksploatatora pašnjaka i preko jednostavnog ljudskog osjećaja. Možda bi bilo najbolje riješenje, da se čisto poljoprivredni dio toga pitanja rješava na bazi zadrugarstva inicijativom poljoprivrednih državnih organa i ustanova uz izvjesnu susretljivost sa strane Ministarstva šuma i rudnika kao vlasnika, a ta bi se susretljivost sastojala poglavito u raznovrsnim melioracionim radovima na samim pašnjacima, čime bi se povećavala i njihova vrijednost i prihodi s njih njihovom vlasniku, ali bi se pomagalo i ono čisto poljoprivredno nastojanje s druge strane, jer je jedno o drugom ovisno. Ing. Pr e muži ć primjećuje, da prije svega treba odrediti opći stav prema tome stočarstvu kao gospodarskoj grani i o tome, kako ono općenito može odgovaiati našem budućem gospodarskom programu. Ranije je gro stoke silazio zimi na prostrane tesalske i tracijske pašnjake, koji su sada u Grčkoj. Ljeti se paslo na našim planinama. I u toj formi bi riam doneslo to stočarstvo konačno kobne rezultate, kako je to bilo svuda i svagda sa nomadskim stočarstvom. Svjetske pustinje, naši i tuđi krševi, privremena tolika i tako prostrana stepska i gola područja svuda po svijetu riječit su dokaz, što vuče za sobom ovakva vrsta stočarstva. Po ratu mora tamošnja planinska stoka, kod nas i zimovati. Nama je u interesu, da ta mnogobrojna stoka ne tare poljoprivrednih ratarskih površina u nizinama ni zimi, makar nizinski ratar danas i rado davao u zakup svoje njive za tuđu stoku. Bolje bi bilo, da nizinski ratar kombinira prehranu svoj e stoke doprinosom s planine, nego da planinski stočar zahvaća svojim gospodarstvenim rasporedom i u nizinu. Žutih tragova bujica nalazi se sada daleko u kuruzištima ravnica odmah dalje na jug od Vranje. Ne prevlada li dosta rano ratar stočara u onim krajevima i ne preuzme li ratar dobrim dijelom u svoje ruke i šumarsku zastavu, pokrit će se današnja kuruzišta šljunkom i jarugama, a onda nam neće doseći novaca ni za samo zagrađivanje bujica. Ima jedna granica između stočarstva od komocije i stočarstva od nužde. Tamo dolje biti isključivi stočar još nije nužda. Šumarima je i dužnost i interes da izgrađuju pojam ispravnog ratarstva iz prirodnih zakona tla i podneblja nekoga kraja, jer što rđavo ratarstvo pokvari, tura se šumarstvu, da popravlja. Ratar je po prirodi prijatelj šumaru, stočar i šumar teško da će se igdje složiti! Zaključuje se, da se preporuči Ministarstvu šuma i rudnika, da proučava pitanje državnih suvata i gorskih pašnjaka sa diskusijom pomenutih tačaka gledišta. U 12 i četvrt sati prekida se sjednica i urice nastavak u 16 sati. U 16 sati se sjednica nastavlja. 10. — Ministarstvo šuma i rudnika aktom svojim od 2. IV. 1937. broj 2288 umoljava udruženje, da nastavi svoja ranija proučavanja o reformi sistema oporezovanja šuma : šumskih zemljišta, pa da mu svoja mišljenja i predloge dostavi. Zaključuje se, da se od stranih šumarskih udruženja, s kojima se stoji u vezi zatraže podaci o njihovim stanovištima, jer je lako, da se i kod njih nije zakonima kodificiralo mišljenje šumarskih stručnih krugova; da se pribavi mišljenje podružnica, podaci, što ih je već sabrao i obradio gospodarsko-šumarsk fakultet u Zagrebu; da se nabavi u tu svrhu prikladna novija literatura za knjižnicu udruženja. Kako će se bez sumnje o tome raspravljati dulje vremena na više sjednica, to će referent za taj predmet biti ing. M i k 1 a u. 487 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 154 <-- 154 --> PDF |
Na ovogodišnjoj glavnoj skupštini treba da bude o tome pitanju jedan referat . formi predavanja, pa neka se članovima to i ranije objavi, da diskusija iza referata bude svestranija i plodnija. 11. — U diskusiji o propagandi šumarstva naglašuje se, da je to glavni stručni zadatak udruženja. Ing. Premuži ć naglašava da treba i medu šumarima raspravljanjem principijelnih pitanja u Šumarskom Listu iskristalizovati glavne misli vodilje našega šumarstva, tada će propaganda biti realna po sadržaju i u glavnom jedinstvena u argumentaciji. Organizacijom pismene propagande u časopisima i dnevnicima treba de se dođe do sviju slojeva pučanstva. Uredništva listova u glavnom rado primaju dobro pisane sastavke, a prema svojim materijalnim okolnostima ih primjereno i nagrađuju. Dr. Petračić : Tako pripravljana propaganda bila bi spora, a stanje je u šumama takvo, da treba raditi brzo sa sredstvima i jednostavnijim. I ploče sa natpisima i t. d. učinit će svoje, a neće se dakako izgubiti ni drugi ispravan propagandistički rad. Ing. Lenarčić ; Propaganda treba da bude trajna, stalna i svestrana. Potrebni su i brzi, ali dakako i trajni efekti. Nijedan dobar rad neće ostati bez plodova. Potreban bi bio jedan čovjek ili i više ljudi, kojima bi glavni posao bila propaganda. Ti bi se mogli izgrađivati sistematski i provoditi rad po strožem programu. Nakon podrobnije diskusije, u kojoj još sudjeluju gg. Miklau, Dr. P e t r o v i ć, B. Niko 1 i ć, zaključuje se, da se štampaju ponovice u što više primjeraka dosadanji plakati i sa slovenskim tekstom, da se zgodne rečenice šumarske propagande putem Min. pošta i monopola nastoje dobiti na dopisnice i listovne omote, duhanske zamote, cigaretne škatulje, žigice; da se pribire propagandni materijal za izložbe, da se na putevima u šume podižu ploče sa natpisima, da se iz knjiga osnovnih škola izbace sastavci protivni razumnoj šumarskoj misli putem Min. prosvjete. U budžet udruženja nastojat će se u propagandne svrhe uvrstiti veći iznos, no što je bilo dosada, a zamolit Min. šuma i rudnika, da pripomogne materijalno nastojanje udruženja, a i samo da orgamzuje i budžetom finansijalno osigura neposredni svoj propagandistički rad. 12. — Na predlog Beogradske podružnice J. Š. U. zaključuje se zamoliti gospodina Ministra šuma i rudnika, da preuzme inicijativu, da se u Ministarstvu šuma i rudnika obrazuje jedan stalni odbor, koji bi se starao za propagandu upotrebe drvnog plina kao pogonskog materijala i činio predloge nadležnim ustanovama u pogledu mjera, koje treba u tu svrhu preduzeti. U taj odbor da uđu predstavnici: Ministarstva šuma i rudnika, vojske i mornarice, trgovine i industrije, pošta i telegrafa, saobraćaja, građevina, Tehničkih fakulteta u Zagrebu i Beogradu, predstavnika domaće industrije i praktičara slobodne profesije. 13. — Na predlog Kr. banske uprave Vardarske banovine zaključuje se, da se sa strane Jugoslovenskog šumarskog udruženja dade pohvalno priznanje za uspješan lad oko pošumljavanja krševa i goleti na području Vardarske banovine i to: Dra gutinu Martinoviću, učitelju u Ulš. Dolu, Stevanu Mavrčiću, učitelju u Tabanovcu, Petru Veličkoviću, zemljoradniku iz Krševice, Nikoli Marinkoviću, penzion. starešini sela iz Grdelice, Panti Rabadžiću, zemljoradniku iz Berova, Mihajlu Rostiću, učitelju iz Vranje, Jagoda n u Jakovljeviću, računovođi suda iz Donjeg Žapskog, Milanu Stošiću, zemljoradniku iz Lukova, Trajku Živkoviću, zemljoradniku iz Dubinca, Trajku Mila- R ovi ću, zemljoradniku iz Dubinca, Dragutinu Mitiću, služitelju Š. upr. Vranje iz Tibudže, Svetozaru Ristiću, zemljoradniku iz Donje Trebešinje, Mladenu N e š i ć u, zemljoradniku iz Donje Trebešinje, Mladen u Čekiću , zemljoradniku iz Cukovca, Petru Stojakoviću, kovaču iz Zlatokopa, Radomiru Nakiću, škol. nadzorniku sreza Pčinjskog iz Vranje, Ivan u Karnijeviću , učitelju iz Ko488 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 155 <-- 155 --> PDF |
cure, Vasiliju Nikoliću, učitelju iz Moštanice, Zahariji Popoviću, učitelju iz Breznice, Srećku Bogdanoviću, učitelju iz Davidovca, Društvu za p oš umi ja van j e Pljačkavice, Prstilovca i ostalih goleti u okolini Vranje, Opstini Krivopalančkoj, Opštini Židilovskoj, Opštini Petraljičkoj, Opštini Kratovskoj i Opštini Opilskoj. 14. — Zaključuje se, da se zamoli Ljubljanska podružnica, da odredi svoga jednog člana, koji bi u ime udruženja išao kao delegat na skupštinu českoslovačkog šumarskog društva, a u ime putnog troška da mu se dade prevoznina brzog vlaka II razjeda od mjesta stanovanja do mjesta skupštine i natrag, trošak za podizanje putnice te Din. 250.— na ime dnevnice za sve dane provedene na putu, u čemu je sadržan i izdatak za prevoz povodom ekskurzija i t. d. Tako da bude i sa delegatom za skupštinu Poljskog šumarskog društva, ako zažele izašiljanje delegata. Delegat je dužan da povrativši se podnese udruženju izvještaj o stručnim predmetima sa skupštine i stručnih ekskurzija, a ne može ništa primati što bi padalo na teret odnosnog bratskog šumarskog društva. 15. — Prema zaključku stvorenom na skupštini prošle godine u Zagrebu ovogodišnja će se glavna godišnja skupština udruženja održavati u Novom Sadu. Na osnovu izvještaja tajnike Ing. Ant e Premužić a o pribranim informacijama od gg. kolega stručnih šumarskih činovnika u Novom Sadu zaključuje se, da se u daljim dogovorima nastoji oko toga, kako bi se glavna skupština sastala na zborovanje dne 26. i 27. septembra, a stručne ekskurzije izvršile odmah narednih dana iza toga (maksimalno tri dana). Predsjedništvo neka zamoli gg. kolege na službi Direkcije šuma i Kr. banske uprave u Novom Sadu da u sporazumu sa gg. kolegama na službi kod Direkcije šuma Imovne općine petrovaradinske izrade i upravi udruženja dostave svoj predlog u pogledu održavanja skupštine i s njom skopčanih ekskurzija. Ujedno neka se ta gg. kolege zamole, da preuzmu brigu oko pribave prikladne dvorane za održavanje skupštine i glede rasporeda ukonačivanja, a ukoliko je moguće da izrade pogodnosti u pogledu umjerenih cijena za stanove i opskrbu. Pregovori sa gg. kolegama neka se završe tako, da se na slijedećoj sjednici Upravnog odbora u augustu o. g. može odrediti sve glede saziva i rasporeda skupštine. Za slijedeću odborsku sjednicu treba da bude sastavljen i nacrt godišnjeg izvještaja o radu udruženja u vremenu od prošlogodišnje skupštine sa predlogom budžeta, da se sve to može na sjednici pretresti i konačno redigovati. 16. — Primljeni su ovi novi članovi udruženja: Za redovite: Potočnik Martin, ipodšumar, Murska Subota ; Ing. N o v i c k i I v a n, N i š ; H a n i k a Miroslav, vi. šum. pristav, Lekenik. Za pomagače: Tonković Dragutin, stud. šumarstva Zagreb. Prestali su biti članovi udruženja ova gg.: Heinriha r Franc-, lesni trgovac in posesnik, Škofja Loka; Milosevic Stjepan, rač. kontrolor, Sarajevo; Purić Dušan , čin. pripravnik šum. uprave, Kraljevo; Nikol i ć I. M i o d r a g, čin. pripravnik geometar, Niš. Umrli : Rukavina Rude, šum. nadsavjetnik u. p., Nova Gradiška; Bali ć han , direktor šuma, Otočac; Ištakovi ć Blaž , nadšumarnik u. p., Vinkovci; V asiljević Vaso, industrijalac, Sarajevo; Vučković Milan, viši šum. savjetnik, Vinkovci ; Stevan I v a n o v i ć, šef Šum. uprave, Peć. 17. — Eventualija: a) Na predlog redakcije časopisa »Matica Rada« (Beograd, Kraljev trg 15) zaključuje se zamjena toga časopisa sa Šumarskim Listom. b) Na ponuku Ministarstva Š. i R., Odjeljenje za vrhovni šumarski nadzor od . VI. 1937. br. 3.500 ne može Udruženje delegirati svoga zastupnika na III. interna 489 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 156 <-- 156 --> PDF |
cionalnu konferenciju za upotrebu drveta u Parizu (26—28 jula 1937. u Palais du Bois) poradi skučenih sredstava. c) Odbija se molba Društva Jugoslov. agrikulturnih tehničara (Praha XVIII, Aleksandrova kolej) od 21. V. 1937. broj 147 za potporu njihovih naučnih ekskurzija po Ceskoslovačkoj i inozemstvu poradi skučenih sredstava i drugih zadataka našeg udruženja. d) Povodom molbe Ratimira Kneževića, stud. šumarstva i stipendiste udruženja od 20. IV. 1937., da mu se isplate iznosi stipendije stavljeni »in suspenso«, zaključuje se, da se tome udovolji samo u tom slučaju, ako se nakon pribranih informacija od dekanata Poljoprivrednog šumarskog fakulteta u Zemunu utvrdi, da je potpuno udovoljio u pogledu položenih ispita. e) U smislu čl. 11. stav. 4. i 7. Uredbe o poljoprivrednim komorama od 21. I. 1937. M. s. br. 55 imade središnjica (centrala) Jugoslovenskog šumarskog udruženja do 27. juna odnosno 4. jula 1937. pravo delegirati u komorsko vijeće Poljoprivredne komore svake banovine po jednoga vijećnika i zamjenika iz redova članova svojih podružnica na tom području. Mandat traje do opoziva sa strane organizacije, koja delegira. Zaključuje se, da se postojeće podružnice pozovu, da glavnoj upravi predlože lica između svojih članova za tu svrhu, a glavna će uprava udruženja obavijestiti nadležnu gg. banove i Poljoprivredne komore, koji su to delegati i dati im po Uredbi propisana uvjerenja. Predsjedništvo će zamoliti što usmeno što pismeno određene kandidate za tu svrhu da se prime te časti i dužnosti u Poljoprivrednim komorama onih banovina, gdje Udruženje ne ima za sada podružnica. Poradi povezanih odnosa između komora i upravnih vlasti neće se u vijeća delegirati šefova Šumarskih odsjeka kod Kr. banskih uprava. f) Na upit odbornika Ing. Mikalua , kako stoji predmet u pitanju ljetovališta za šumarske činovnike na otoku Mljetu, odgovara tajnik, da se izaslanik Direkcije šuma Sarajevo upravo nalazi na Mljetu, te ćemo jamačno dobiti doskora odgovore na naše upite i dopise. Ministarstvu šuma i rudnika najavljeno je, da se za tamošnju državnu zgradu ozbiljno interesiramo i zamolilo se, da se sa zgradom za sada po mogućnosti ne disponira drugačije. g) Predsjednik Dr. Dragoljub Petrović izvještava, da su se prigodom prošlogodišnje skupštine českoslovačkog šumarskog društva vodili razgovori između našega delegata bivš. predsjednika Prof. Dr. ing. Josip Balena i kolega čeških šumara o putu naših šumara u Českoslovačku u svrhu stručnog pregleda njihovih pogodnih šumskih gospodarstava. Povodom toga primio je ljubazan poziv gospodina staroste u ime zastupstva zemaljskog glavnog grana Brna, da naši šumari dođu i pregledaju šume veleposjeda grada Brna, a organizaciju ekskurzije da će provesti šumarski ured toga veleposjeda u Kuržimu kod Brna. Zaključuje se, da se pristupi organizaciji te ekskurzije, a predsjedništvo da vodi dopisivanje sa spomenutim šumarskim uredom, pa kad se sve uglavi, da se obavijeste naši interesovani članovi putem novinstva i šumarskih nadleštava za prijavak. Računati će se sa 20 izletnika, pa tko se prije javi imat će prednost. Šumarskom uredu u Kuržimu ima se javiti, da ne očekujemo nikakovih beneficija, već da će svaki učesnik podmirivati svoje troškove, a što će tiče stanova i hrane da se ne želi nikakav iuksus, već samo jednostavno primjereno i uredno. Predsjednik Dragoljub Dr. Petrović, zaključuje sjednicu u 20 sati. Zaključeno i potpisano. Predsjednik: Tajnik: Dr. ing. Dragoljub Petrović, v. r. Ing. Ante P r e m u ž i ć, v. r. 490 |