DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Čempres ne dolazi na velikim otocima Tihog Oceana. Ne nalazimo
ga niti na istoku Sjeverne Amerike. Tu ga zamjenjuje Chamaecyparis,
vrsta koja se po biološkim uslovima bitno razlikuje od čempresa.


U Mediteranu dolazi Cupressus sempervirens i Cupressus Dupreziana.
Ova je druga vrsta na izumiranju ili je već i izumrla, tako da
preostaje samo C. sempervirens, koji dolazi i na našim staništima.


U himalajskoj skupini nalazimo C. chasmeriana i C. torulosa.
Kinesku skupinu čine C. Duclouxiana i C. funebris Endl.
Na sjeveroameričkim staništima nalazimo više vrsta. U Meksiku


dolazi C. lusitanica, u Arizoni C. Arizonica, u Kaliforniji C. macrocarpa,


C. Goveniana i C. Macnabiana.
Zbog naših staništa najviše nas interesuje C. sempervirens. Ova
vrsta dolazi kod nas od davnih vremena, ukoliko nije ponegdje i sastavni
dio naše flore, jer je možemo smatrati negdje i kao spontanu. U ostalom
ovu vrstu čempresa kao spontanu na istočnim staništima Mediterana
smatraju mnogi istraživači: Camus, Riki i, Eig, Maugini, Trabut,
Maire, Rubel, Beauveri e.8"15


H e g i drži, da je ovaj čempres u Dalmaciji potpuno udomaćen.1"
Fitosociološke prilike, pa i obilno prirodno pomlađivanje na našim izvjesnim
staništima dali su vjerojatno povoda za ovakovo zaključivanje Hegijevo.
U pogledu toga, da je čempres domaći na istočnim staništima Mediterana,
ističem prije svega istraživanja A. Camus-a . U pogledu C. horizontalis
kaže ovaj autor, da su u Maloj Aziji, Perziji, Bitiniji, Siriji i na
otoku Kreti njegova staništa sve do 900 m nadmorske visine. Na Cipru
dosiže on na sjevernim ekspozicijama 1.000 m, stabla su mu tu visoka
U—12 m. Čempres tu ne daje nikakova povoda, da ga ne bismo smatrali
domaćom, spontanom vrstom.17 Za staništa na Kreti daje slična opažanja
Riki i.18


Da je čempres od davnina, a vjerojatno i spontan, u Grčkoj i u Italiji,
pa možda i u drugim krajevima Mediterana, govore navedena istraživanja
Rubel a, Beauverie-a i drugih. P a v a r i napominje staništa
u Toskani, gdje je čempres spontan.19 On ističe, da je u Italiji posljednje
spontano zapadno stanište čempresa u Evropi, gdje on nalazi


8 A. Camus, Les Cypres, Encyclopédie économique de Sylviculture, III. Paris


1914.
9 Rikli , Kreta u. Sizilien, Vegetationsbilder, XIII. 1915.
10 A. E i g, Les éléments et les groupes phytogéographique auxiliaires dans la


flore palestinienne, Berlin — Dahlem 1931.
11 A. Maugini , Appunti sulla vegetazione délia Cirenaica e sulla sua utilizazione
agraria, Firenze 1921.
12 L. T r a b u t, Le cypres (Cupressus sempervirens) spontané en Tunisie, Bull,
de la Soc. Bot. de France, 1906.
13 R. Maire , Contribution a l´étude de la flore de l´Afrique du Nord, Bull. de.


la Soc. d´Hist. Nat. de l´Afrique du Nord, 1929.
14 E. Rubel , Pflanzengesellschaften der Erde, Bern-Berlin 1930.
18 J. Beauver i e, Les gymnospermes vivantes et fossiles, Lyon, 1933.
16 Hegi, Illustrierte Flora von Mittel-Europa, I. München.
17 V. op. c. pod 8.
18 V. op. c. pod 9.
19 A. P a vari , Il cipresso, L´Alpe, 1931, IX.


349