DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 162     <-- 162 -->        PDF

Štrambac h Karlo , podšumar 1 klase 7 grupe od šum. uprave Zavidovići
k Direkciji šuma u Tuzlu.
B o j i ć Savo , viši savjetnik 4 grupe 2 stepena od Direkcije šuma Sarajevo
k Direkciji šuma u Mostar.
Zubovi ć dr. inž. Jovan , viši savjetnik Dir. šuma 4 grupe 2 stepena od Dir.
šuma Banjaluka k Direkciji šuma u Mostar.
B u 1 u t inž. Dane , viši svajetnik 4 grupe 2 stepena od šum. uprave Zavidovići
k Direkciji šuma u Mostar.
Trivumac inž. Rađomir, viši savjetnik 4 grupe II stepena od Direkcije
šuma Sarajevo k Direkciji šuma u Mostar.
Rubči ć Š i m e, računski kontrolor 7 grupe od odelenja za računovodstvo
Direkcije šuma Sarajevo k Direkciji šuma u Mostar.
N o v a k o v i ć inž. Svetozar, 4 grupe 2 stepena od šum. odseka Kr. banske
uprave Skoiplje k šum. odseku Kr. banske uprave u Ni-š.
Trifunović inž. Dragoljub, šum. savjetnik 6 grupe od šum. uprave
Morović k Direkciji šuma Petrov, im. općine u Srem. Mitrovicu.
Jerbić inž. Mar j an, šum. savjetnik 5 grupe od šum. uprave Bezdan za
sreskog referenta kod sres. načelstva u Daruvar.
Perši ć inž. Nikola , šum. savjetnik 6 grupe od sreskog načelstva Daruvar
k sreskom načelstvu u Bjelovar.
C e n i ć inž. Ant u n, šum. viši pristav 7 grupe od šum. uprave Cerna k Direkciji
šuma brod. I. 0. u Vinkovce.
F1 ö g 1 tog. Š i m e, šum. viši pristav 7 grupe od Dir. šuma brod. I. O. Vinkovci
k šum. upravi u Cernu.


KNJIŽEVNOST


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE BROJ S, ZAGREB 1937.


Institut za šumske pokuse u Zagrebu izdao je nedavno svoj
»Glasnik« broj 5, u kojem su otštampani slijedeći radovi:


Prof. Dr. A. Ugrenović — Prof. Dr. B. Šolaja: Istraživanja o tehnici smolarenja
i o kemizmu smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus sJlvestr L., str. 1—218. U ovoj su
radnji sadržani rezultati istraživanja o smolarenju, koja su vršena na opitnom polju
u šumi Samar na području Šumske uprave Vrhovine u Lici. Opitno polje nalazi se na
835 m nadm. visine, na planinskom zaravanku kontinentalnoga krša. Opažanja su
vršena na 120 stabala crnog i običnog bora, starih 120´—160 god. Ranjavanje je obavljeno
po francuskoj, američko-njemačkoj i jugoslavenskoj metodi. Kod jugoslavenske
metode rabi se teslo. Inače je ona slična francuskoj. Terenska su istraživanja vršena
u ljetnim mjesecima od 1929 do 1932 g., ukupno 413 dana.


Ispitivanja su obavljena zasebno u sastojinama sa podstojnom etažom, a zasebno
u sastojim bez takve etaže. Pored istraživanja o količini dobivene smole po raznim
metodama rada i uz razne lokalne okolnosti, vršena su istovremeno i meteorološka
opažanja. Osim toga mjerena je temperatura tla, temperatura debla, površina ranjenog
drva i dr. Svi su ti podaci u radnji detaljno razrađeni. U radnji je O´bradena prinosna
sposobnost, te ekonomičnost rada s obzirom na pojedine metode.


U kemijsko-fizikalnim istraživanjima utvrđena je nečist i vlaga, te kemijsk´
sastav balzama, i to s obzirom na pojedine metode rada kao i s obzirom na razne
lokalne okolnosti, pod kojima je balzam dobivan.


Prof. Dr. A. Petračić: Istraživanja o otpornosti izvađenih nezaštićenih lisnatih
biljaka protiv osušenja, str. 219—263. U radnji su sadržani rezultati pokusa vršenih u
vezi sa istraživanjem, kako dugo može žilie šumskih sadnica ostati u životu, ako se


496