DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 163 <-- 163 --> PDF |
u vremenu od vađenja pa do sadnje ostave .posve nezaštićene u vrlo nepovoljnim prilikama, i to u hladu ili na slobodnom prostoru. Pokusi su vršeni u rasadniku Zavoda za uzgajanje šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Iz rezultata se vidi, da žilje sadnica običnog i američkog jasena, te lužnjaka i kitnjaka, koje se ostave nakon vađenja jedan dan i u najsušim prilikama, ostane na životu, odnosno da je sposobno za daljnje životne funkcije kod 90—100%, kod brijesta preko 80%, a kod bukve tek kod 4% sadnica. U ovoj radnji uzet je osvrt na pojavu suhovrhosti u vezi s upotrebljivom sposobnosti biljaka. Tz radnje se vidi da se s obzirom na otpornost žilja mogu pojedine vrste svrstati ovako: bagrem (kao naj Otporniji), obični jasen, američki jasen, lužnjak, kitnjak, mliječ, gorski javor, bukva. Gledom na otpornost stabljičica mogu se te vrste poredati ovako: obični jasen, američki jasen, bagrem, kitnjak i lužnjak, brijest, bukva´. Iz rezultata navedenih pokusa vidimo, s kolikim oprezom treba postupati u pogledu zaštićivanja sadnica prilikom vađenja, sortiranja, otpreme i sadnje. Prof. Dr. A. Petračić: Pokusi ukoliko zaštita nadzemnih dijelova Izvađenih sadnica usporuje njihovo osušenje, str. 260—270. U ovoj radnji navedeni su rezultati u vezi sa istraživanjem o uspjehu sadnje biljaka, čije su stabljičice bile zaštićivane, a korijenje nezaštićivano od vremena vađenja do sadnje, u odnosu prema onim biljkama, koje nisu bile uopće zaštićivane. Istraživanja su vršena u rasadniku Poljoprivredno- šumarskog fakulteta g. 1934., i to sa biljkama lužnjaka, običnog jasena i smreke. Rezultati pokazuju veliku premoć primljenih biljaka ´kod onih, čije su krošnjice bile zaštićen e mokrom mahovinom, prema onima, koje nisu bile zaštićivane. Iz dobivenih rezultata cripemo važnu pouku za praksu, da i stabljičice biljaka između vađenja i sadnje odnosno prilikom sortiranja, otpreme i sadnje treba zaštićivati granjem, slamom, i si. od osušenja. Prof. Dr. V. Škorić: Poria obliqua (Pers) Bres. Prinos poznavanju biologije i patološkog djelovanja gljive, str. 271—301. U ovoj je radnji prikazano štetno djelovanje pomenute gljive, koja je kod nas dosta raširena, ali joj se dosad nije pridavala uopće nikakova važnost. Autor je utvrdio, da ta gljiva kod nas napada cer, kitnjak i bukvu prouzrokujući trulež debla. U radnji je prikazan opis gljive, njena vegetacija i period produkcije spora. Opisani su nadalje autorovi pokusi sa čistom kulturom te gljive, infekcija stabla i postanak šupljina, odnosno kretanje truleži u deblu, te postotak takve truleži. U radnji su sadržani i predloži za obranu od pomenute gljive. Ing. M. Anić. Ing. N. SVEČNIKOV — Ing. A. KOSTIĆ: RAČUN IZRAVNAN JA. I. DIO. TEORIJA GREŠAKA. Biblioteka »Geometar« sv. 5. — Beograd 1937. Cijena 40 din. Teorija vjerojatnosti, teorija slučajnih pogrešaka, uopće teorije slučaj a — smiona su iznašašća ljudskog razuma. Gaussu je bilo tek 17 godina, kad je iznašao »metodu najmanjih kvadrata«. Zvuči kao nemoguća mogućnost, da je i sluča j podložan nekom zakonu. Teoriju najmanjih kvadrata postavio je istovremeno sa Gaussom i Legendre. Preteča im je u izravnavanju pogrešaka bio slavni Dubrovčanin Ruđero Bošković, koji je oko god. 1770. postavio princip, da izravnanja treba tako provoditi, da suma apsolutnih pogrešaka (odstupanja) bude minimum, dok teorija najmanjih kvadrata zahtijeva minimum zbroja kvadrat a odstupanja. Može se reći, da je teorija pogrešaka i metoda najmanjih kvadrata dala ne samo geodeziji već svim na u kama o mjerenju pravu dubinu, dala tako reći treć u dimenziju . Mjerenja su postala objektivnija. Prof. Dr. Jordan u svome djelu »Ausgleichungsrechnung« čak kaže: »Zahvaljujući metodi najmanjih kvadrata mjerenja su postala ne samo pouzdanija, već i poštenija. « Konstruisane su mjere za ocjenu točnosti izvršenih opažanja, odnosno recipročno, mjere za ocjenu netočnost i i nesavršenosti kako pojedinih mjerenja tako i rezultata, koji se iz 497 |