DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 163 <-- 163 --> PDF |
u vremenu od vađenja pa do sadnje ostave .posve nezaštićene u vrlo nepovoljnim prilikama, i to u hladu ili na slobodnom prostoru. Pokusi su vršeni u rasadniku Zavoda za uzgajanje šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Iz rezultata se vidi, da žilje sadnica običnog i američkog jasena, te lužnjaka i kitnjaka, koje se ostave nakon vađenja jedan dan i u najsušim prilikama, ostane na životu, odnosno da je sposobno za daljnje životne funkcije kod 90—100%, kod brijesta preko 80%, a kod bukve tek kod 4% sadnica. U ovoj radnji uzet je osvrt na pojavu suhovrhosti u vezi s upotrebljivom sposobnosti biljaka. Tz radnje se vidi da se s obzirom na otpornost žilja mogu pojedine vrste svrstati ovako: bagrem (kao naj Otporniji), obični jasen, američki jasen, lužnjak, kitnjak, mliječ, gorski javor, bukva. Gledom na otpornost stabljičica mogu se te vrste poredati ovako: obični jasen, američki jasen, bagrem, kitnjak i lužnjak, brijest, bukva´. Iz rezultata navedenih pokusa vidimo, s kolikim oprezom treba postupati u pogledu zaštićivanja sadnica prilikom vađenja, sortiranja, otpreme i sadnje. Prof. Dr. A. Petračić: Pokusi ukoliko zaštita nadzemnih dijelova Izvađenih sadnica usporuje njihovo osušenje, str. 260—270. U ovoj radnji navedeni su rezultati u vezi sa istraživanjem o uspjehu sadnje biljaka, čije su stabljičice bile zaštićivane, a korijenje nezaštićivano od vremena vađenja do sadnje, u odnosu prema onim biljkama, koje nisu bile uopće zaštićivane. Istraživanja su vršena u rasadniku Poljoprivredno- šumarskog fakulteta g. 1934., i to sa biljkama lužnjaka, običnog jasena i smreke. Rezultati pokazuju veliku premoć primljenih biljaka ´kod onih, čije su krošnjice bile zaštićen e mokrom mahovinom, prema onima, koje nisu bile zaštićivane. Iz dobivenih rezultata cripemo važnu pouku za praksu, da i stabljičice biljaka između vađenja i sadnje odnosno prilikom sortiranja, otpreme i sadnje treba zaštićivati granjem, slamom, i si. od osušenja. Prof. Dr. V. Škorić: Poria obliqua (Pers) Bres. Prinos poznavanju biologije i patološkog djelovanja gljive, str. 271—301. U ovoj je radnji prikazano štetno djelovanje pomenute gljive, koja je kod nas dosta raširena, ali joj se dosad nije pridavala uopće nikakova važnost. Autor je utvrdio, da ta gljiva kod nas napada cer, kitnjak i bukvu prouzrokujući trulež debla. U radnji je prikazan opis gljive, njena vegetacija i period produkcije spora. Opisani su nadalje autorovi pokusi sa čistom kulturom te gljive, infekcija stabla i postanak šupljina, odnosno kretanje truleži u deblu, te postotak takve truleži. U radnji su sadržani i predloži za obranu od pomenute gljive. Ing. M. Anić. Ing. N. SVEČNIKOV — Ing. A. KOSTIĆ: RAČUN IZRAVNAN JA. I. DIO. TEORIJA GREŠAKA. Biblioteka »Geometar« sv. 5. — Beograd 1937. Cijena 40 din. Teorija vjerojatnosti, teorija slučajnih pogrešaka, uopće teorije slučaj a — smiona su iznašašća ljudskog razuma. Gaussu je bilo tek 17 godina, kad je iznašao »metodu najmanjih kvadrata«. Zvuči kao nemoguća mogućnost, da je i sluča j podložan nekom zakonu. Teoriju najmanjih kvadrata postavio je istovremeno sa Gaussom i Legendre. Preteča im je u izravnavanju pogrešaka bio slavni Dubrovčanin Ruđero Bošković, koji je oko god. 1770. postavio princip, da izravnanja treba tako provoditi, da suma apsolutnih pogrešaka (odstupanja) bude minimum, dok teorija najmanjih kvadrata zahtijeva minimum zbroja kvadrat a odstupanja. Može se reći, da je teorija pogrešaka i metoda najmanjih kvadrata dala ne samo geodeziji već svim na u kama o mjerenju pravu dubinu, dala tako reći treć u dimenziju . Mjerenja su postala objektivnija. Prof. Dr. Jordan u svome djelu »Ausgleichungsrechnung« čak kaže: »Zahvaljujući metodi najmanjih kvadrata mjerenja su postala ne samo pouzdanija, već i poštenija. « Konstruisane su mjere za ocjenu točnosti izvršenih opažanja, odnosno recipročno, mjere za ocjenu netočnost i i nesavršenosti kako pojedinih mjerenja tako i rezultata, koji se iz 497 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 164 <-- 164 --> PDF |
tih mjerenja izvode. Takove mjere za netočnost jesu naročito t. zv. srednja, prosječna i vjerojatna pogreška. Ujedno je nađen put za iznalaženje najvjerojatnijih rezultata. Prvi paragraf knjige posvećen je definiciji i opisu svojstava t. zv. slučajn i h, sistematskih i grubih pogrešaka. U tome je članu ujedno povučena razlika između istinitih (pravih — wahre Fehler) i najvjerojatnijih pogrešaka (prividnih — scheinbare Fehler). U drugom se članu govori o ocjeni točnosti. Nijedna mjera nije apsolutna, pa tako ni mjera za točnost. Za ocjenu točnosti, odnosno bolje reći za ocjenu netočnosti mjerenja, uobičajene su t. zv. prosječna, srednja i vjerojatna pogreška. Kako se na pr. beoki hvat odnosi prema metru ikao 1,89.. : 1, tako se teoretski odnose mjere za netočnost: prosječna pogreška prema srednjoj i prema vjerojatnoj kao 0,564.. : 0,707.. : 0,477.. Kad bismo kod naših mjerenja imali posla sa vrlo velikim brojem opažanja, onda bi zapravo t>ilo svejedno, da li za ocjenu točnosti upotrebljujemo prosječnu, srednju ili vjerojatnu pogrešku, Ali obično imamo posla sa malim brojem opažanja, pa se srednjoj pogreški daje prednost, a vjerojatna i prosječna pogreška, u koliko se izračunavaju, računaju se redovno iz srednje pogreške. Autori su ovome članu dali pravi naziv: ocjen a točnosti, a ne mjerenj e točnosti. Izravnanja i izračunavanja srednjih pogrešaka nesmijemo naime smatrati nečim savršenim, jer redovno imamo malen broj opažanja — prema pojmu beskonačnosti čak i neobično malen — a teorija vjerojatnosti pogrešaka bazira na vrlo velikim brojevima. Prof. Dr. Hege r u svom djelu, »Ausgleichungsrechnung« (Schlömilchs Handbuch der Mathematik IV 1904) kaže: »Protiv razmatranja vjerojatnosti u računu izravnavanja mora da se primijeti, da se kod gotovo svih slučajeva izravnavanja radi samo o razmjerno malom broju opažanja i da je pitanje , da li se na malo slučajeva smiju primijenjivati pravila, koja vrijede za velike brojeve.« član 3. govori o prostoj aritmetičkoj sredini i njenim svojstvima. Bitna svojstva te sredine kao rezultante iz jednako vrijednih opažanja jeste, da je suma svih odstupanja od nje jednaka nuli, a suma kvadrata tih odstupanja da je u minimumu. U čl. 4 govori se o određivanju srednje pogreške iz najvjerojatnijih pogrešaka. Daljnji je član posvećen pogreškama funkcija. Čl. 6 prikazuje srednju pogrešku aritmetičke sredine. Paragrafi 7 i 8 posvećeni su pojmu i izračunavanju težina (p = pondus). U § 9 se razvija pojam opće ili složene aritmetičke sredine, srednje pogreške jedinice težine i srednje pogreške složene aritmetičke sredine. Čl. 11 tretira pogreške u rezultatima mjerenja, kad su ti rezultati opterećeni ne samo slučajnim, već i sistematskim po-) greškama. U § 12 govori se o dozvoljenim odstupanjima. Redovno se kao takova uzimaju trostruke srednje pogreške (A = ..). Drugi odjeljak knjige nosi naslov »´Primjena teorije vjerojatnoće za obradu rezultata mjerenja«. Pojedini paragrafi obrađuju slijedeće: 13) Osnovni pojmovi iz teorije vjerojatnoće (vjerojatnoća prostog i vjerovatnoća složenog dogodaja). 14 Vjerojatnoća slučajnih pogrešaka mjerenja (Gaussova zvonolika krivulja). 15) Izvođenje zakona pogrešaka na osnovi postulata aritmetičke sredine. 16) Parametar h Gaussove zvonolike krivulje kao mjera točnosti. 17) Određivanje parametra h iz prosječnesrednje pogreške. 18) Točnost određivanja prosječne i srednje pogreške iz ograničenog broja mjerenja odnosno pogrešaka. 19) Odnos između srednje, vjerojatne i prosječne pogreške. Posljednji § 20 nosi naslov: Saglasnost između zakona grešaka i rezultata mjerenja «. Autori su tu obradili rezultate mjerenja kuteva >u trig. mreži I. reda bivše Austro-Ugarske monarhije prema podacima bečkog Vojno-geografskog instituta. Svrstana su kutna odstupanja iz 1249 trokutova. Četiri trokuta, n kojima odstupanja prelaze trostruko srednje odstupanje trokuta, misu uzeta pri tome u obzir. Interesantno je, da baš 4 trokuta imaju odstupanja preko ... Taj se broj naime vrlo dobro slaže 498 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 165 <-- 165 --> PDF |
s teorijom vjerojatnosti slučajnih pogrešaka, po kojoj od 1000 slučajeva tek tri slučaja prelaze ... Pošto se ovdje radi o 1249 slučajeva, odgovara teoriji, da upravo 4 nesuglasice prelaze iznos od im. Knjiga, a naročito njen prvi odjeljak, obiluje primjerima. Drugi je odjeljak više teoretski. Sam Gaus s kazao je za svoja predavanja o metodi najmanjih kvadrata: »najprije naučavam primjenu... a tek zatim obrazloženja. Upoznati obrazloženja od pravog je interesa istom za onoga, koji metodu već zna da upotrebljava« (vidi Jordan). U knjizi Ing. Koštica i Ing. Svečnikova naročito su pedagoški lijepo izgrađeni prelazi iz pojma do pojma. Tako prelaz iz pojma srednje- pogreške pojedinih opažanja do pojma srednje pogreške aritmetičke sredine nije nagao, već kroz brojne primjere, u kojima se računaju srednje pogreške funkcija. Analogno su kod tumačenja težina u brojnim primjerima izračunate težine raznih funkcija. Medu njima se nalazi i funkcija y = / \ p, koja je onda kasnije važna, jer ima težinu jedan. Knjiga ima 150 strana. Izlaganja su vrlo jasna i koncizna, te služe na čast piscima. Isti autori izdali su god. 1932. knjigu »Trigonometrijska, poligonska i linijska mreža« (na 482 str.), god. 1936,: »Nivelman« (na 512 str.). Ovdje prikazana »Teorija grešaka« prvi je dio opsežnog djela »Račun izravnanja«, za koje autori u predgovoru kažu, da će da obasiže oko 1000 strana. O terminologiji pisci u predgovoru kažu : »Moramo odmah reći, da smo naišli na teškoće u terminologiji, koja nije još definitivno utvrđena na našem jeziku. Tako smo na pr. usvojili neke termine kao prosečna greška, najverojatnija greška itd. smatrajući da su najpogodniji; ali, razume se, ovo ne znači, da ne može biti (boljeg i pravilnijeg izbora.« Izraz ». a j vjerojatnije greške« dobro je izabran kao oznaka za odstupanja od najvjerojatnijeg rezultata. Ali s druge strane, kad taj termin usporedimo s izrazom vjerojatn a pogreška ff = "$"* ), ne pristaje mu superlativ. Vjerojatna pogreška obično se izračunava preko m iz sviju opažanja, dok su spomenute najvjerojatnije pogreške samo odstupanja pojedini h opažanja. Možda bi se mjesto izraza »najvjerojatnije pogreške« mogao da upotrijebi izraz »prividne pogreške«, premda ni taj izraz nije najsretniji, jer te pogreške nisu u svojoj bitnosti prividne, već u svojoj veličini. Knjiga »Teorija grešaka« nije od interesa samo za geodetske stručnjake u užem smislu. Zvonolifcu krivulju Gaussovu daju u glavnom mnoge stvari u prirodi, pa i živa se bića oko svojih srednjih tipova raspoređuju više manje po toj krivulji (na pr. stabla u našim šumskim sastojinama). Što je u geodeziji srednja pogreška, to je u varijacionoj statistici i biometrici standartna deviaoija itd. Dr. Nikola Neidhardt. OGLASI OGLAS Tko želi prodati stare sačuvane njemačke šumarske časopise? Traži se: Der deutsche Forstwirt, godište 1-2 7, 11, 12; Tharandter forstl. Jahrbuch, svez. 20/3 ili kompletno; ; Zentralblatt f. d. gesamte Forstwesen (Wien) pojedinačno ili kompletno. Silva. Forst. Wochenschrift. Kompletno ili pojedinačno. Ponude sa zadnjom cijenom mogu se poslati na L. Franz und Co. Leipzig C 1. (Schllessfach 371), kako je ista tvrtka saopćila Jugoslovenskom šumarskom udruženju (J. Š. U. broj 343/37). 499 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 166 <-- 166 --> PDF |
INDUSTRIJA ORUŽJA BOROVNIK I VRBANIĆ ZAGREB, Jurišiće-va Q Rod Glavne pošte Telefon 59-99 Preporuča svoj cij. gg. lovcima svoje prvorazredne puške, pištolje i sva lovački pribor. PREUZIMAMO sve u puškarski zanat zasijecajuće popravke oružja te izvršujemo sve najsavjesnije. — Izradjujemo lovačke puške po specijalnim narudžbama — Prodajemo najsolidnju lovačku municiju. — Dajemo savjete i informacije u pogledu lovačkog oružja. Preuzimamo prepariranje raznih životinja Šumska industrija Filipa Deutsclia Sinovi Vrhovčeva ulica 1 ZAGREB Telefon broj 30-47 Parna pilana u Turopolju. Export najfinije hrastovine. Na skladištu ima velike količine potpuno suhe hrastove građje svih dimenzija Utemeljeno godine 1860. Utemeljeno godine 1860. Uprava gospodarstva i šumarstva K R N D l J A NAŠICE, SLAVONIJA gospodarska i šumarska industrija d. d. Proizvodi i ekspo tira svekolike u Zagrebu gospodarske i šumske proizvode 500 |