DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 164 <-- 164 --> PDF |
tih mjerenja izvode. Takove mjere za netočnost jesu naročito t. zv. srednja, prosječna i vjerojatna pogreška. Ujedno je nađen put za iznalaženje najvjerojatnijih rezultata. Prvi paragraf knjige posvećen je definiciji i opisu svojstava t. zv. slučajn i h, sistematskih i grubih pogrešaka. U tome je članu ujedno povučena razlika između istinitih (pravih — wahre Fehler) i najvjerojatnijih pogrešaka (prividnih — scheinbare Fehler). U drugom se članu govori o ocjeni točnosti. Nijedna mjera nije apsolutna, pa tako ni mjera za točnost. Za ocjenu točnosti, odnosno bolje reći za ocjenu netočnosti mjerenja, uobičajene su t. zv. prosječna, srednja i vjerojatna pogreška. Kako se na pr. beoki hvat odnosi prema metru ikao 1,89.. : 1, tako se teoretski odnose mjere za netočnost: prosječna pogreška prema srednjoj i prema vjerojatnoj kao 0,564.. : 0,707.. : 0,477.. Kad bismo kod naših mjerenja imali posla sa vrlo velikim brojem opažanja, onda bi zapravo t>ilo svejedno, da li za ocjenu točnosti upotrebljujemo prosječnu, srednju ili vjerojatnu pogrešku, Ali obično imamo posla sa malim brojem opažanja, pa se srednjoj pogreški daje prednost, a vjerojatna i prosječna pogreška, u koliko se izračunavaju, računaju se redovno iz srednje pogreške. Autori su ovome članu dali pravi naziv: ocjen a točnosti, a ne mjerenj e točnosti. Izravnanja i izračunavanja srednjih pogrešaka nesmijemo naime smatrati nečim savršenim, jer redovno imamo malen broj opažanja — prema pojmu beskonačnosti čak i neobično malen — a teorija vjerojatnosti pogrešaka bazira na vrlo velikim brojevima. Prof. Dr. Hege r u svom djelu, »Ausgleichungsrechnung« (Schlömilchs Handbuch der Mathematik IV 1904) kaže: »Protiv razmatranja vjerojatnosti u računu izravnavanja mora da se primijeti, da se kod gotovo svih slučajeva izravnavanja radi samo o razmjerno malom broju opažanja i da je pitanje , da li se na malo slučajeva smiju primijenjivati pravila, koja vrijede za velike brojeve.« član 3. govori o prostoj aritmetičkoj sredini i njenim svojstvima. Bitna svojstva te sredine kao rezultante iz jednako vrijednih opažanja jeste, da je suma svih odstupanja od nje jednaka nuli, a suma kvadrata tih odstupanja da je u minimumu. U čl. 4 govori se o određivanju srednje pogreške iz najvjerojatnijih pogrešaka. Daljnji je član posvećen pogreškama funkcija. Čl. 6 prikazuje srednju pogrešku aritmetičke sredine. Paragrafi 7 i 8 posvećeni su pojmu i izračunavanju težina (p = pondus). U § 9 se razvija pojam opće ili složene aritmetičke sredine, srednje pogreške jedinice težine i srednje pogreške složene aritmetičke sredine. Čl. 11 tretira pogreške u rezultatima mjerenja, kad su ti rezultati opterećeni ne samo slučajnim, već i sistematskim po-) greškama. U § 12 govori se o dozvoljenim odstupanjima. Redovno se kao takova uzimaju trostruke srednje pogreške (A = ..). Drugi odjeljak knjige nosi naslov »´Primjena teorije vjerojatnoće za obradu rezultata mjerenja«. Pojedini paragrafi obrađuju slijedeće: 13) Osnovni pojmovi iz teorije vjerojatnoće (vjerojatnoća prostog i vjerovatnoća složenog dogodaja). 14 Vjerojatnoća slučajnih pogrešaka mjerenja (Gaussova zvonolika krivulja). 15) Izvođenje zakona pogrešaka na osnovi postulata aritmetičke sredine. 16) Parametar h Gaussove zvonolike krivulje kao mjera točnosti. 17) Određivanje parametra h iz prosječnesrednje pogreške. 18) Točnost određivanja prosječne i srednje pogreške iz ograničenog broja mjerenja odnosno pogrešaka. 19) Odnos između srednje, vjerojatne i prosječne pogreške. Posljednji § 20 nosi naslov: Saglasnost između zakona grešaka i rezultata mjerenja «. Autori su tu obradili rezultate mjerenja kuteva >u trig. mreži I. reda bivše Austro-Ugarske monarhije prema podacima bečkog Vojno-geografskog instituta. Svrstana su kutna odstupanja iz 1249 trokutova. Četiri trokuta, n kojima odstupanja prelaze trostruko srednje odstupanje trokuta, misu uzeta pri tome u obzir. Interesantno je, da baš 4 trokuta imaju odstupanja preko ... Taj se broj naime vrlo dobro slaže 498 |