DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 17 <-- 17 --> PDF |
i izmijenio prvobitne odnose u velikoj mjeri- Ali i pored svega toga biće razmatranje socioloških elemenata u prirodnim formacijama važan pomagač za ocjenu naših današnjih, a onda i novih staništa, koja ćemo davati čempresu. H o 1 m b o e iznosi redovne čempresove komenzale na Kipru: P. halepensis, Arbutus Andrachne, Pistacia terebinthus, Olea europea, Ouercus coccifera. Sve su to vrste, koje su inače karakteristične za poodmaklo regresivno stanje.25 Rube l nam iznosi podatke za staništa na Kreti.26 Prirodne čempresove šume na Kreti, na vapnencu, sastoje se od vrste Cupressus sempervirens var. horizontalis. C. sempervirens var. pyramidalis, koja se samo rijetko javlja, smatra se mutacijom. Stabla horizontalne forme na Kreti po svome habitusu mnogo su slična jeli odnosno boru. Gdje je pun obrast i gust sklop, nema gotovo nikakovih elemenata donje sastojine. Gdje je sklop slabiji, dolaze pod glavnom sastojinom ove vrste: Phlomis fruticosa, Salvia triloba, Thymus capitatus, Asphodeline lutea, Asphodelus microcarpus, Asparagus acutifolius, Ceratonia siliqua, Euphorbia acanthothamnos, Orchis quadripunctatus, Osyris alba, Olea europea oleaster, Urginea maritima. Čempres se na Kreti penje do 1.500 m nadmorske visine. Niže položaje zauzima poglavito alepski bor, a čempres tu dolazi utrešen; idući na više od 500 m nadmorske visine, čempres dolazi sve više Čempres i alepski bor vrlo su česti u smjesi, a nuzgredna im je sastojina poglavito Cistus sp., Phomis fruticosa i Ouercus coccifera. Gdje čempres na tim staništima nije na udaru čovjeka, dosegne 20—30 m visine, opseg mu je do 8 m, što znači da mu je promjer preko 2,5 m. Jedan i drugi autor ističe, da čempres ne daje prostirke. Na Kirenaici dolazi čempres u makiji, u kojoj prevladuje Arbutus unedo i Myrtus communis odnosno u kojoj mnogo dolazi Pistacia lentiscus. Tu ponegdje dolazi i na goloj stijeni, veoma je skromnih dimenzija, a stabla su već od podnožja granata. Na tom su staništu skupine čempresa redovno vrlo prorijeđene, upravo degradirane- U uvalama i dolinama slika je bolja: ponekad dosegnu pojedina stabla visinu od 30—35 m.27 Sličnu sliku degradiranosti pokazuje čempres u Tunisu i u Maroku. Izuzetak čine i tu staništa u dolinama i u uvalama.28 Na jugu Francuske i na brojnim talijanskim staništima dolazi čempres kultiviran obilno. Ali ni tu mu nisu skupine svuda od naročite" šumsko-gospodarske važnosti, jer ga nalazimo najčešće na grobljima i oko crkvi. To je uostalom, možemo kazati, pravilo u čitavom Mediteranu, a naročito to vrijedi za piramidalnu formu. Međutim u Francuskoj kao i u drugim krajevima Mediterana, a naročito u Italiji zauzima čempres staništa sve više kao izrazita šumsko 25 J. Hol m boe, Studies on the végétation of Cyprus, Bergen, 1914. 26 V. op. c. pod 14. 27 V. op. c. pod 7. 28 Dtto. 351 |