DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 18     <-- 18 -->        PDF

gospodarska vrsta. On dolazi ili u čistim sastojinama ili u mješovitim, sa
raznim vrstama lišćara i četinara. Mnogo puta daje naročitu zaštitu protiv
vjetra dajući na taj način mogućnosti za poljoprivredne kulture, koje bi
se teško mogle održati bez te zaštite


Inače C. sempervirens dolazi u Mediteranu u dvije glavne forme,
koje susrećemo i na našim staništima. Habitus daje glavnu vidljivu podlogu
za njihovo razlikovanje.29 To su ove dvije forme: a) Cupressus sempervirens
var. stricta Ait. (C. pyramidalis Targ.-Tozz.; C. fastigiata DC;


C. sempervirens var. pyramidalis Nyman; C. sempervirens fastigiata
Mart.). Engl.: Upright Roman Cypress; franc. Cypres pyramidal.
To je piramidalna forma čempresa; krošnja mu je izgrađena u karakterističnoj
piramidalnoj formi ili u formi stupa- P a v a r i misli, da to
nije tipična forma, koja bi najčešće dolazila u prirodnim čempresovim
šumama u Mediteranu. On tvrdi, da je na prirodnim čempresovim staništima
ova forma najrjeđa.30 U svakom slučaju možemo kazati, da je piramidalna
forma naročito mnogo raširena, vjerojatno zbog svoje ljepote i
interesantnosti. U svim mediteranskim zemljama mnogo se sadi na grobljima
i smatra se simbolom žalosti i tuge. Na mnogim grobljima u Mediteranu
nalazimo ponekad čitave gajeve; mnoga stabla imaju i srazmjerno
vrlo velike dimenzije.


b) Cupressus sempervirens var. horizontalis Gord. Pin. (Cupressus
sempervirens L; Cupressus horizontalis Mili, Cupressus patula Spadoni;
Cupressus expansa Targ. Tozz; Cupressus orientalis hort; Cupressus
Tournefortii hört.). Engl. Horizontal Roman Cypress; franc: Cypres
horizontal.


Horizontalna forma čempresa drži se da je na mediteranskim staništima
spontana; u čempresovim šumama Perzije, Male Azije, Cipra,
Roda i Kirenaike u prevagi je.31 Konto s navodi, da horizontalna forma
dolazi spontano na Kreti, na Samosu i južnije od Patrasa na Panahaiku.3*


Krošnja daje glavnu osnovicu za razlikovanja ovih dviju forma. No
ima autora, koji tvrde, da se ove dvije forme razlikuju i po veličini i po
obliku češera.33 Na osnovu vlastitih opažanja mogu kazati, da jedna i
druga forma ima raznovrsnih češera i da prema tome izgleda, da to ne
može dati dovoljno osnova za njihovo razlikovanje. U vezi toga svakako
je najodlučniji habitus, koji već na prvi pogled daje dovoljno razloga za
razlikovanje jedne forme od druge.


Detaljnije posmatrajući razvijena stabla i jedne i druge forme možemo
lako uočiti ove osobine: Kod piramidalne forme deblo je redovno
sasvim sakriveno, do podnožja obučeno u grane. Grane su okratke, u .
njima su ponekad pored glavnog debla sakrivena i dva i tri sporedna.
Kod horizontalne forme naprotiv deblo je jasno istaknuto, redovno se ne
dijeli od podnožja pa do kite, te je jasno izgrađeno i odvojeno od grana.
Osim toga se kod horizontalnog čempresa odvajaju grane od debla ponekad
gotovo pod pravim uglom. Habitus mu je često sličan habitusu jele.


29 Beissner-Fitschen , Nadelholzkunde, Dritte Auflage, Berlin 1930.
30 V. op. c. pod 19.
31 V. op. c. pod 19.
32 P. Kontos, La distribution des Forets en Grece, Silva Mediterranea V.


Firenze 1930.
33 V. op. c. pod 7.


352