DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 19 <-- 19 --> PDF |
II. GLAVNE OSOBINE POSJEĆENIH STANIŠTA I BILJNIH ZAJEDNICA. Raznolikost, koja dolazi u sastavu naših mediteranskih šuma, javlja se u dva glavna oblika: u broju vrsta s jedne i u odnosu između vrsta, koje dolaze u zajednici, s druge strane. Što idemo više prema južnijim, izrazito mediteranskim staništima, to je veći broj vrsta u šumi. Što su staništa južnija i toplija, to je u prirodnoj šumi jasnije odvojena gornja (redovno rjeđa) od donje (redovne vrlo guste) sastojine. Čempres pripada među vrste, koje nisu vezane za najizrazitija mediteranska staništa. On može činiti sastojine na našim najjužnijim, najtoplijim staništima, ali ručno podignut dolazi i ondje, gdje se jedva osjećaju tragovi od Mediterana- Istina, ručno podignut, dolazi čempres vrlo često u čistim sastojinama. No on je ipak izrazita vrsta za gornju sastojinu u mediteranskoj šumi. Uzgojne osobine njegove traže što obilniju donju sastojinu. Njezina se uloga ogleda prije svega u održavanju proizvodne sposobnosti zemljišta. Od mediteranskih vrsta, koje služe za proizvodnju tehničkoga drveta, čempres je među najglavnijima. Raznolika uporabivost i dobra svojstva njegova drveta daju mu mnogo prednosti, s kojima se druge vrste u Mediteranu teško takmiče. Raznolikost staništa izaziva kod čempresa izvjesne posljedice, koje su od naročite gospodarske važnosti. U vezi toga mislim, da nije suvišno, ako već ovdje istaknem činjenicu, da se čempres na jednim našim staništima (i sa strane matične sastojine i pod njom, ako su uslovi podesni) odlično pomlađuje prirodnim putem, naletom sjemena. Na drugim se pak, ma da i tu čempresove kulture dobro napreduju, ili ne susrećemo s tom pojavom ili je ona srazmjerno vrlo slaba. Tu se pomlađivanje sastojina može osigurati jedino ručno. Vidi se to iz opažanja, koja ću ovdje iznijeti. Da bih dao koliko toliko bližu sliku o staništima, navodim važnije elemente, koji čine biljne zajednice, gdje dolazi čempres. U pogledu tih biljnih zajednica napominjem, da sam u glavnom imao pred očima drvenaste vrste, koje stvaraju makiju. Pri proučavanju čempresa, kao i u drugim analognim slučajevima, podaci o vrstama pratilicama, koje su rezultat stanišnih činilaca, mogu poslužiti kao osnova za ustanovljenje indikatora, na temelju kojih se mogu stvarati zaključci, prije svega o raznim šumsko-uzgojnim radovima. Kako će se kulture čempresa kod nas vjerojatno sve više širiti, floristički elementi sa staništa današnjih kultura kao i sa staništa spontanih skupina čempresa mogu poslužiti pomenutoj svrsi. Staništa, koja sam obišao, označio sam na priloženoj karti (slika 2). a) Staništa u blizini Splita. Kako sam napomenuo, obišao sam staništa kod Trogira i »Marjan «. Skupina čempresa kod Gospe od Zdravlja blizu Trogira uzgojena je u zasebnim prilikama, na zemljištu koje se mnogo razlikuje od drugih zemljišta u okolici. Tu su čempresi na groblju. Starost čempresa cijeni se na 80—100 godina. Sva stabla ne pokazuju potpuno jednaku formu, pa nalazimo u jednom slučaju izrazito piramidalna, onda više ili manje 353 |