DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 21 <-- 21 --> PDF |
posvema- U mnogo se slučajeva kod ove forme već od podnožja pored glavnog terminalnog izbojka razvijaju i pobočni, pa stablo izgleda, kao da se sastoji od više debala. Tu karakteristiku, da se naime razvija po više samostalnih terminalnih odvjetaka, pokazuje piramidalna forma često već od mladosti. Ako ne u prvoj, a ono u drugoj ili trećoj godini opaža se to redovno potpuno jasno. Istina, grane i ogranci brzo zatvore deblo, čempres je brzo posvema obučen, ali otvarajući mu krošnju lako ćemo se osvjedočiti o pomenutoj činjenici. Međutim veći broj odvjetaka ne smeta, a da piramidalni čempres ne poprimi svoju toliko izrazitu formu, jer smještaj grana i ogranaka daje uslove za to. Slika 3. Čempresi kod Gospe od Zdravlja kod Trogira. Foto: Dr. Baien. U blizini ove skupine čempresa, koja je podignuta ručno, dolaze elementi makije odnosno elementi spontane mediteranske šume: Laurus nobilis, Viburnum tinus, Coronilla emeroides, Phillvrea media, Quercus ilex, Pistacia lentiscus. Osim toga tu dolazi Punica granatum, Ruscus aculeatus, Paliurus Spina Christi; tu dolazi Asparagus i Smilax, a dolazi mnogo i Euphorbia Wulfenii. Uz puteve dolazi obilno Lyceum europaeum. Posmatrajući ovu skupinu, u kojoj su stabla razmjerno jakih dimenzija, a kojih se starost cijeni, kako rekoh, na 80—100 godina, našao sam da ima primjeraka i do 40 cm prsnoga promjera, a 20 više metara visine. Nije teško konstatovati, da je ove čemprese silno zahvatio Buprestis cupressi. Pri ispitivanju napadnutih debala pala mi je u oči činjenica, da je ovaj štetočinja napao stabla, koja su bilo okresana bilo zasječena bilo drugim načinom izranjena. U vezi ove činjenice treba imati pred očima izvjesne pomenute karakteristike piramidalnoga čempresa, koje se i ovdje jasno vide. On je po svojoj prirodi obučen do podnožja. Zbog naročitih prilika u Mediteranu nije ova okolnost bez svoga zaseb 355 |