DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 24     <-- 24 -->        PDF

kultura čini na posjetioca vrlo dobar utisak. Na prvi pogled se čini, da
je piramidalna forma viša i vitkija. I jedna i druga forma ima dosta
češera.


Druga je starija kultura »Predolac«. I ovdje je sadnja izvedena na
tipičnom kršu, samo je tu jača prirodna vegetacija. Ekspozicija je južna,
obilna je t e r r a r o s s a. Kulturu, pored jedne i druge forme čempresa,
čini i ovdje alepski bor- I tu piramidalni čempres čini utisak, da je viši
od horizontalnog. Od prirodne vegetacije našao sam vrste Paliurus Spina
Christi, Juniperus oxycedrus, Juniperus macrocarpa, Phillyrea media,
Pistacia terebinthus, Rhamnus alaternus, Erica carnea. Tu dolazi i Osyris
alba, Ruscus aculeatus, Asparagus, Salvia.


Ovdje upada u oči, da se alepski bor mnogo razgranjuje i izgleda
daleko granatiji nego na drugim staništima. Razumljivo je, da alepski
bor često potiskuje čempres, naročito ako i prilike u visinskom priraštaju
daju za to mogućnosti.


Na ovom staništu našao sam samoniklog podmlatka alepskog bora,
dok čempresovog nisam našao. Pod borovima nije teško konstatovati
dosta obilnu prostirku, dok je ona pod čempresima dosta slaba ili je
uopće gotovo i nema.


Na putu od Metkovića preko Hutova, Ravnoga i Huma prema
Dubrovniku opaža se čempres pojedinačno na više mjesta. Razumije se,
on je i tu podignut ručno. Na tim staništima, kojima pojava čempresa
(i ako nije baš obilna) daje naročit izgled, upada u oči da medu prirodnom
florom zauzima vidno mjesto zelenika (Phillyrea). Ona je, čini se, ovdje
najjači floristički elemenat, koji nam može poslužiti, kako ćemo to i
kasnije istaći, kao indikator za staništa, na kojima se može čempres
ručno podignuti.


Još jedan momenat treba ovdje istaći. Od Uskoplja dalje prema
Gružu obilno se javlja Calycotome infesta i Erica verticillata — kapinika
i vrijes pozemljuh. To je znak, da se približava izrazito mediteransko
stanište.


c) Staništa u Župi Dubrovačkoj.


Tu sam obišao više skupina čempresa, koje dolaze i na laporu i na
crvenici i pokazuju mnogo zanimljivih osobina.


Čempres tu čini veoma karakteristične skupine, u kojima su izmiješani
razni debljinski i visinski razredi, a s time i razni razredi starosti.
Pored stabala visokih 20 i više metara dolazi redovno mnogo manjih,
a vrlo često i obilje podmlatka. Svaka skupina već na prvi pogled
pokazuje, da ima u njoj više generacija. Skupine prave utisak fami lijarnih
skupina u punom smislu riječi. Te markantne
osobine pokazuju skupine čempresa na staništima u Rijeci Dubrovačkoj,
pa kroz Župu sve tamo do Čilipa u Konavljima.


Ove skupine pokazuju sve znakove spontane
vegetacije. One se prije svega bogato prirodno
podmlađuju, daju dobar materijal i u određenom
postupku s njima otporne su protiv štetočini a.


Skupine čempresa u Župi dolaze sa vrstama Pistacia lentiscus,
Juniperus phoenicea, Juniperus oxycedrus, Paliurus Spina Christi, Myrtus
italica, Punica granatum, Celtis australis, Olea oleaster, Quercus ilex,
Ceratonia siliqua, Phillyrea, Laurus nobilis, Erica verticillata, Pinus


358