DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 24 <-- 24 --> PDF |
kultura čini na posjetioca vrlo dobar utisak. Na prvi pogled se čini, da je piramidalna forma viša i vitkija. I jedna i druga forma ima dosta češera. Druga je starija kultura »Predolac«. I ovdje je sadnja izvedena na tipičnom kršu, samo je tu jača prirodna vegetacija. Ekspozicija je južna, obilna je t e r r a r o s s a. Kulturu, pored jedne i druge forme čempresa, čini i ovdje alepski bor- I tu piramidalni čempres čini utisak, da je viši od horizontalnog. Od prirodne vegetacije našao sam vrste Paliurus Spina Christi, Juniperus oxycedrus, Juniperus macrocarpa, Phillyrea media, Pistacia terebinthus, Rhamnus alaternus, Erica carnea. Tu dolazi i Osyris alba, Ruscus aculeatus, Asparagus, Salvia. Ovdje upada u oči, da se alepski bor mnogo razgranjuje i izgleda daleko granatiji nego na drugim staništima. Razumljivo je, da alepski bor često potiskuje čempres, naročito ako i prilike u visinskom priraštaju daju za to mogućnosti. Na ovom staništu našao sam samoniklog podmlatka alepskog bora, dok čempresovog nisam našao. Pod borovima nije teško konstatovati dosta obilnu prostirku, dok je ona pod čempresima dosta slaba ili je uopće gotovo i nema. Na putu od Metkovića preko Hutova, Ravnoga i Huma prema Dubrovniku opaža se čempres pojedinačno na više mjesta. Razumije se, on je i tu podignut ručno. Na tim staništima, kojima pojava čempresa (i ako nije baš obilna) daje naročit izgled, upada u oči da medu prirodnom florom zauzima vidno mjesto zelenika (Phillyrea). Ona je, čini se, ovdje najjači floristički elemenat, koji nam može poslužiti, kako ćemo to i kasnije istaći, kao indikator za staništa, na kojima se može čempres ručno podignuti. Još jedan momenat treba ovdje istaći. Od Uskoplja dalje prema Gružu obilno se javlja Calycotome infesta i Erica verticillata — kapinika i vrijes pozemljuh. To je znak, da se približava izrazito mediteransko stanište. c) Staništa u Župi Dubrovačkoj. Tu sam obišao više skupina čempresa, koje dolaze i na laporu i na crvenici i pokazuju mnogo zanimljivih osobina. Čempres tu čini veoma karakteristične skupine, u kojima su izmiješani razni debljinski i visinski razredi, a s time i razni razredi starosti. Pored stabala visokih 20 i više metara dolazi redovno mnogo manjih, a vrlo često i obilje podmlatka. Svaka skupina već na prvi pogled pokazuje, da ima u njoj više generacija. Skupine prave utisak fami lijarnih skupina u punom smislu riječi. Te markantne osobine pokazuju skupine čempresa na staništima u Rijeci Dubrovačkoj, pa kroz Župu sve tamo do Čilipa u Konavljima. Ove skupine pokazuju sve znakove spontane vegetacije. One se prije svega bogato prirodno podmlađuju, daju dobar materijal i u određenom postupku s njima otporne su protiv štetočini a. Skupine čempresa u Župi dolaze sa vrstama Pistacia lentiscus, Juniperus phoenicea, Juniperus oxycedrus, Paliurus Spina Christi, Myrtus italica, Punica granatum, Celtis australis, Olea oleaster, Quercus ilex, Ceratonia siliqua, Phillyrea, Laurus nobilis, Erica verticillata, Pinus 358 |