DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI h ST GOD. 61. JULI—AUGUST i937. Dr. IVO HORVAT (ZAGREB): PREGLED ŠUMSKE VEGETACIJE U HRVATSKOJ* (APERÇU DE LA VÉGÉTATION SYLVESTRE EN CROATIE) Veliko šumsko područje, koje se stere od istočne obale Jadranskoga Mora do panonske nizine, pokazuje mnoge osobine. Pod utjecajem čovjeka potisnuta je doduše u znatnoj mjeri šumska vegetacija, pa su goleme površine pretvorene u gospodarske kulture ili su prešle zbog nerazumnog pustošenja u jadne kamenjare. Uz to ima u Hrvatskoj još danas lijepih površina šuma, koje su u mnogom sačuvale svoj prirodni značaj. U višim, teže pristupačnim predjelima nalaze se tu i tamo prašume, u kojima je čovjek utjecao samo pašom (Horvat , 1925). Zato je njihovo poznavanje od veoma velikog značenja. Višegodišnjim istraživanjima upoznao sam najvažnije zajednice, koje izgrađuju šumsku vegetaciju, pa bih želio na ovom mjestu prikazati u preglednim crtama horizontalno i vertikalno raspoređenje najznačajnijih tipova šuma hrvatskih krajeva, a drugom ću zgodom pomnije prikazati sastav i životne prilike pojedinih šumskih zadruga. Govoreći ov´dje o šumskoj vegetaciji u Hrvatskoj neću se obazirati na mediteransku zimzelenu regiju, koja je ograničena na razmjerno usko područje otoka i obala Jadranskoga Mora, a zastupana je šumom česmine (Quereus Hex) i njezinih degeneracijskih faza (makije) i sa šumom crnoga i alepskoga bora (Pinus nigra i P. halepensis). O tim se šumama nalaze podaci u djelima Becka-Mannagette (1901) i A damo vic a (1911), a u novije doba i u Horvatić a (1928, 1934). Predmet će ove raspravice biti samo ona šumska vegetacija, koja se u horizontalnom i vertikalnom pogledu nadovezuje na zimzelenu regiju i pripada velikom šumskom području euro-sibirsko-borealno - američke regije u smislu Braun-Blanqueta (1923). Ova je regija zastupljena u našim krajevima nizom šumskih zajednica, koje su u jednom dijelu izraz općih životnih prilika i predstavljaju konačne, klimom uvjetovane zadruge, a u drugom su dijelu ove zajednice uvjetovane posebnim orografskim, edafskim, lokalno-klimatskim ili antropogenim faktorima, koji sprečavaju razvitak vegetacije u smjeru potpune prilagodbe općim klimatskim prilikama. Šume se u Hrvatskoj razlikuju i s obzirom na geografsko * Prethodni izvještaj. 337 |