DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 32 <-- 32 --> PDF |
estetskih uslova doći će u mnogo slučajeva u prvi red, jer je s time vezana zasebna privreda — promet stranaca. Tu je upravo indirektni utjecaj šume na odvijanje narodnoga života često puta veoma velik, pa se ponekad i ne može po svojoj zamašnosti uporediti sa razmjerno malom vrijednošću drveta, što ga daje šuma. U zemljama mediteranskim cijeni se čempresovo drvo od davnih vremena. Stari Grci mnogo su ga i upotrebljavali i cijenili. Od njega su gradili sarkofage, upotrebljavali su ga za gradnju lađa, od njega su pravili vrata za hramove, a i kipove mnogim božanstvima. Držeći ga svetim drvetom sadili su ga od davnine oko hramova. Djela velikih umova i predmeti od naročite vrijednosti čuvali su se u sanducima od čempresa. I vrata bazilike Sv. Petra u Rimu bila su od čempresa i trajala su 800 godina-34 Sve u svemu, u staro doba zvali su čempres zbog njegove vrijednosti »dos f i 1 i a r u .«... Osobine, koje ima čempresovo drvo (fina žica, kompaktnost i u dobrim prilikama velika trajnost), daju dovoljno razloga da se ono i danas cijeni. Ponekad mu je žica toliko gusta, da se godovi mogu brojiti jedino povećalom. Izblanjano i politirano čempresovo drvo vanredno je lijepo. Žućkaste je boje, koja djeluje vrlo ugodno. Išarano je crvenkastom nervaturom, koja također mnogo doprinosi njegovoj ljepoti. Ljepotu mu povećavaju i ponekad vrlo česti tamni čvorići. Na poprečnom presjeku lako se može ustanoviti, da kod 30—40 godišnjih stabala srčevina 3/4 zauzima 2/3 — od ukupne površine. P i c c i o 1 i navodi, da mu je specifična težina u svježem 0,750, sušenom na zraku (15—16% vlage) 0,616, a potpuno suhom 0,565."s Čempresovina, dobro osušena, ne baca se i ne puca. U mnogome se takmiči sa drvetom pitch-pine. U južnijim krajevima Dalmacije izrađuju od čempresa pokućstvo i mnogo ga cijene. Od njega nalazimo u seljačkim kućama u okolini Dubrovnika — naročito u Župi i Konavljima — izrađene škrinje, redovno dugačke po nekoliko metara, da mogu (zatvorene) služiti i kao klupa. One su vrlo dugotrajne i u porodici (kao predmet od naročite vrijednosti) redovno prelaze od koljena na koljeno. Kao materijalu za pokućstvo diže mu vrijednost i činjenica, što ne pušta moljce, da se u njemu razvijaju i zadržavaju. To se pripisuje jakom aromatičnom mirisu, što ga čempresovo drvo zadržava kroz decenije. Čempresovinu cijene i kao odlično građevno drvo, pa mu je upotreba kod gradnje kuća danas u okolini Dubrovnika velika i vrlo česta. Mnogo se upotrebljava za krovnu konstrukciju — za krovni lijes — vjenčanice, rožnjike i letve, a osim toga i za pragove i uspražnice, a naročito mnogo za prozorne okvire- Na Korčuli su je u novije doba upotrebljavali i za gradnju čamaca. Ona se upotrebljuje i za vinogradske pritke, no prema opažanjima u Konavljima ne traje dugo. Čempresovina gori dobro ostavljajući iza sebe miris, koji potječe od smole, a koji podsjeća na miris tamjana. U čempresa smoljnjaci se sastoje iz jedne ćelijice.37 No on ipak sadrži mnogo smole, što se može lagano konstatovati već pri jednostav- Marko M a r č i ć, Čempres, Š. L. 1929. A. Pavari , Monografia del Cipresse in Toscana, Firenze 1934. Ibidem. Ugrenović , Tehnologija drveta, druga knjiga, Zagreb 1932. 366 |