DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 34     <-- 34 -->        PDF

pomoću gospodarsko-tehničkih metoda svedu štetan utjecaj vjetra na što


manju mjeru, a onda da s time upoznaju i druge države zbog studija,


primjene i nadopune- Ovo pitanje interes uje i poljopri


vrednika i šumara.


Na pitanje, koja su zaštitna srestva protiv vjetra najefikasnija i


kako se mogu primijeniti za zaštitu prije svega poljopri


vredni h zemljišta , odnosno poljoprivredne proizvodnje, dale su


razne države vrlo interesantne odgovore. Mi ćemo iznijeti ono, što se u


glavnom odnosi na mediteranska staništa. U tom je pogledu vrlo intere


santno ono, što kaže talijansko ministarstvo poljoprivrede i šuma:39


Zapadnjak, istočnjak i južnjak zimi, s proljeća i s jeseni donose


osjetljivu štetu poljoprivrednoj proizvodnji. Oni lome grane drvenastim


vrstama u doba fruktifikacije (agrumima, maslinama) i trgaju nezrele


plodove (bademe i agrume). Južnjak i klimatski činioci, koji ga prate,


sprečavaju potpuno dozrijevanje plodova — naročito badema.


Zimski i proljetni vjetrovi, dolazili ma s koje strane, čine štete na


zeljastim kulturama i na raznom povrću. Ovo je zbog utjecaja vjetra


sprženo (naročito mnogo stradavaju rajčice). U maju zbog vjetra vrlo


često polegne žito, a i štošta drugo.


Prema tome voćke stradavaju najviše za vrijeme fruktifikacije, a


zeljaste vrste i usjevi s proljeća. U vezi toga, primjerice na Siciliji, daju


zaštitu:


a) protiv zimskih vjetrova:


1) raznom povrću (rajčicama, raznim leguminozama);


2) raznim drvenastim vrstama (agrumima, bademima):


*>) protiv proljetnih vjetrova:


1) voćkama u cvatu (breskvama);


2) plodovima badema i lješnika, dok su u razvijanju, a zatim ze-
Hastim kulturama (žitu i drugim usjevima);
c) protiv jesenjih vjetrova:


maslinama i agrumima.


Na pitanje, koje su vrste bilja najbolje i sa tehničkog i sa ekonomskog
gledišta za stvaranje zaštitnoga plašta, bio je — s obzirom na Siciliju
— ovaj odgovor:


a) za zaštitni plašt od vrsta drveća najpodesnije su: Mvoporum,
Acacia saligna i druge akacije, č e m p r e s i i razni eukaliptusi (Cupressus
sempervirens, Eucalyptus globulus, E. rostrata, E. amvgdalina itd.);


b) za živu ogradu, koja također vrši ulogu zaštitnog plašta, najpodesnije
su vrste: Arundo Donax, Phragmites communis; Opuntia Ficus
Indica et O. Dillenü, Agave americana; Pelargonium zonale; Saccarum
aegyptiacum et Ravennae.


Za zaštitu vjetru izloženih vinograda podižu se redovno zaštitni
plaštevi. Voćnjaci se brane od vjetra ili zaštitnim plaštem, koji se sastoji
od redova čempresa, ili se voćke naizmjence zasade sa drugim vrstama
drveća, koje su otpornije- I u nasade limuna, kajsija ili maslina unose
se vrste drveća, koje narastu više i koje su otpornije.


Na Siciliji i na susjednom otočju podiže se u najviše slučajeva zaštitni
plašt okomito na vladajući vjetar; on se podiže od piramidalnoga


39 Protection des forets et des cultures agricoles contre le vent. Institut international
d´agriculture. Rome 1933.


368