DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 35 <-- 35 --> PDF |
čempresa u jednom ili u dva reda. Vanjski se red ostavlja niži. Na vapnenim zemljištima branici redovno nisu visoki i podižu se od raznih biljnih vrsta spontane flore. Na povoljnim stanišnim prilikama eukaliptus daje vrlo dobar branik (Tripolis, Sardinija). Eukaliptus cijene naročito zbog toga što brzo raste, daleko brže nego čempres. Međutim se čempres ističe ovdje kao vrsta, koja daje vjetrobran pravilniji i zbijeniji. Kombinacija čempresa i eukaliptusa u Tripolisu daje doba rezultat. Dok ne poraste čempres (prve tri-četiri godine), daje zaštitu eukaliptus. Zaštitni pojas vrši svoj utjecaj na daljini, koja je jednaka njegovoj 3—5 strukoj visini (Sicilija). U drugom slučaju, gdje su vjetrovi slabiji, opaženo je, da zaštitni pojas ima utjecaja na širinu, koja je 14—18 puta veća od njegove visine (Sardinija). Opažanja u Tripolisu svjedoče, da su zaštitni pojasevi, načinjeni od paominog lišća u visini od 150 cm, davali zaštitu kultiviranom zemljištu, vrtovima i voćnjacima, i na daljini od 30—40 metara. U Tripolisu se podiže zaštitni pojas od eukaliptusa samo u jednom redu i 12—20 m daleko od zemljišta, koje treba zaštititi od vjetra, jer će inače žilje eukaliptusa ispreplesti zemljište, na kome je kultura, koja treba da se zaštiti. Razumljivo je, da takovo smještanje eukaliptusa umanjuje njegov zaštitni utjecaj. U izvještaju pomenutoga ministarstva napominje se i to, da zaštitni plašt gotovo ni u kojem slučaju nije od štete po susjednu vegetaciju. Naprotiv, on pomaže da se i vlaga konzervira. Štete, koje bi mogle potjecati od konkurencije žilja, mogu se lagano svesti na najmanju mjeru, ako se žilje sa strane zaštićenih kultura jednostavno presiječe. Naročito se ističe, da nasadi agruma i vinove loze ne trpe oštećivanja od strane zaštitnoga plašta- Pored Italije i druge su države iznijele svoja gledišta u pogledu šteta od vjetra i u pogledu načina borbe pomoću šume odnosno pomoću skupina stabala. Redovno se ističe velika korist, koju imaju sva zemljišta zaštićena na taj način protiv vjetra. O zaštitnom plastu nalazimo i druga razna mišljenja- Tako S e n n i ističe specijalno horizontalnu formu čempresa kao vrlo podesnu za podizanje zaštitnih plašteva protiv vjetrova ne odričući podesnost ni piramidalnoj formi. Ti plaštevi daju mogućnosti da se zaštite nasadi agruma, pa i nasadi badema. Čempres uz to dobro odolijeva i navali morskih vjetrova (bez jačih posljedica). Ponekad mu krošnja ostane nešto reducirana, ali se brzo popravi. S e n n i preporučuje, da se u cilju podizanja ovoga plašta upotrijebe jake sadnice (pa i od 1 m visine) i da se posade u r^du, 0,70 m sadnica od sadnice, koje će prvo vrijeme trebati i jaču njegu.40 Premužić s obzirom na naša staništa na Kršu sasvim isoravno smatra zaštitu od vjetra najvažnijim momentom za osiguranje proizvodnje. 41 Pored direktnih šteta, koje se očituju na poljoprivrednim biljnim vrstama u lomljenju i trganju vegetativnih organa, cvijeta i plodova, 40 L. S e m n i, Consolidamento delle dune e frangiventi in Italia. Silva Mediterranea, 1935. > 41 A. P r e m u ž i ć, Rješavanje kraškog pitanja na seljačkoj osnovici, š. L. 1937 broj 1. 369 |