DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 36 <-- 36 --> PDF |
naročita se pažnja obraća i oštećivanju koje dolazi indirektnim putem. Ono je u glavnom formu! isano u ovome: isparivanje zavisi najčešće o vjetra. Što ima stanište više zaštite, to je i isparivanje slabije. Prema tome jakost vjetra u izvjesnom kraju ima naročit utjecaj na veličinu isparivanja, a s time i na vlažnost zemljišta. Sve, što stoji na putu snazi vjetra, pomaže zadržavanju vlage u zemljištu i u biljnom organizmu. Čempres je jedna od onih vrsta, koje se, kao što se vidi, ističu u pogledu stvaranja zaštitnoga plašta- Na našim staništima, gdje je moguća kultura ove biljne vrste, a tih staništa ima razmjerno vrlo mnogo, čempres će moći davati zaštitu i ljudskim naseljima i prolazima i poljoprivrednim zemljištima. Treba na našim staništima imati pred očima, da sjevernije od Splita i u kontinentu dolazi u obzir zbog štetnosti svoje Slika 11. Čempresi u Konavljima (Čilipi). (Na laporu). Foto: Dr. Baien. vjetar sjevernjak, poznat pod imenom »b ura«; na južnijim pak staništima pogibeljan je j u ž n j a k, kojemu zbog te opasnosti daju i naročito ime »suhi g r ä d«. Meteorološki podaci jasno pokazuju, da na našim sjevernijim mediteranskim staništima (Senj, Sv. Mihovil) kao i na kontinentalnim staništima (Mostar) dominira preko godine bura (66%), čija je jakost često preko 7 i 8 — prema Beaufortovoj skali 38. Na južnim staništima otpada od svih zračnih struja na južnjak ponekad 86% (Hvar).42 Bura je poznata sa svojih mehanički h oštećivanja, južnjak sa fizioloških. V. o. c. pod 1. 370 |