DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 4 <-- 4 --> PDF |
rastezanje od primorskih obronaka do panonske nizine i s obzirom na visinsko dosezanje od površine mora do visokih planinskih skupova dinarskoga gorja. Najniži je vegetacijski pojas izgrađen od hrastovih šuma različite građe, iznad njega nalazi se snažan pojas bukve, koji seže poprečno do visine od 1600 m, a povrh njega nalazi se pojas klekovine (bora). U jugoistočnim krajevima dinarskih planina nalazi se između pojasa bukve i pojasa planinskoga bora posebni pojas munikove šume (Pinus leucodermis), koji nije još do sada dostatno ispitan. Isto tako nijesu još ispitane mi šume crnoga i bijeloga bora, koje zapremaju na nekim mjestima veće površine. Listopadne hrastove šume izgrađene su od nekoliko floristički i ekološki bitno različitih zajednica, koje se ne mogu ujediniti u bilo kakvu vtišu zadružnu jedinicu. Neposredno na zimzelenu mediteransku vegetaciju nadovezuje se u primorskim stranama i susjednim zagorskim krajevima veliko područje kserofilnih hrastovih šuma, koje pripadaju svezi Quer don pubescentis -sessiliflorae (Braun - Blanquet, 1932). Ova je sveza zastupljena na Balkanskom Poluotoku s više samostalnih asocijacija, a nastava u glavnom submediteranske krajeve. Günthe r Beck-Mannagetta (1901) opisao je na spomenutom mjestu najznatniju zadrugu ove sveze pod limenom krške šume (»Karstwald«), a Adamovi ć (1912, 1913) je u više rasprava pridonio njezinom poznavanju. Krška se šuma ističe napose obilnim nastupanjem hrastova (Quereus pubescens, Qu. cerris. Qu. sessiliflora, Qu. macedonica i dr.), stalnom nazočnosti crnoga graba (Ostrya carpinifoliä) i bijelog grabića (Carpinus duinensis), crnim jasenom (Fraxinus ornus), maklenom (Acermonspessulanum) i mnogim grmovima, od kojih su napose \*ažni Prunus machaléb, Cornus mas, Rhamnus cathartica, Viburnum lantana, Colutea arborescens, Petteria ramentacea, Cotinus coggygria i dr. Uz te se vrste nalazi još znatan broj trajnih zeljastih biljaka, koje daju šumi vrlo šarolik izražaj. Osim miješanih šuma hrasta medunca i crnog graba, koje u vrlo mnogolikom sastavu pokrivaju veće površine submediteranskih krajevia, pripadaju istoj svezi i neke šume crnoga bora (Pinus nigra), koje su razvijene na primorskim obroncima i u nutrini kopna. Zadruge sveze Quercion pubescentis-sessiliflorae predstavljaju u su b mediteranskim krajevima konačne, k 1 i mak´s - za d r ug e, koje se prema nutrini kopna sve više gube. Veliki dinarski planinski sistem priječi kao snažna prirodna pregrada prodiranje termofilne vegetacije u nutrinu kopna, pa su se tako zadruge sveze Quercion pubescentis-sessiliflorae obilnije proširile samo na mjestima, gdje se na mediteransku vegetaciju nadovezuju veće površine ravnica ili se nalaze dublje doline rijeka, koje slijevaju vode u Jadransko More i pružaju povoljne uvjete za razvoj termofilne vegetacije. Ovu pojavu vidimo u hrvatskom i dalmatinskom1 Primorju, a isto tako i u dolinama Drima i Vardara (Horvat, 1935, Rudsky, 1936), gdje su zadruge suhih hrastovih i borovih šuma zapremile veće površine. Istina, ove zadruge sežu, kako sam istaknuo, duboko u nutrinu našeg kopna i prekrasno su razvijene u sjevernoj Hrvatskoj i Sloveniji. Tu su one zastupljene samo asocijacijom Quercuspubescens -Géranium sanguineum, u kojoj se već gube mnogi značajni elementi krške šume južnih krajeva. Tako ne dolazi od drveća na pr. Quercus macedonica, Carpinus duinensis i Acer monspessulanum, od gimova Petteria ramentacea, dok se od niskoga rašća nalaze još uvijek 338 |