DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 40     <-- 40 -->        PDF

ekstremna minimalna temperatura oko — 5° C (ali rijetko i vrlo kratkotrajno).
Ta staništa imaju bogatu makiju, u kojoj dolazi Calycotome,
Arbutus, Ceratonia, Q. ilex, Q. coccifera, negdje i Nerium oleander i
Euphorbia dendroides, zatim Erica verticillata. Tu se čempres odlično
pomlađuje prirodnim putem. Današnje skupine čempresa pokazuju na
tim staništima sve osobine spontanih vrsta.


Modificirana mediteranska staništa imaju srednju
minimalnu temeperaturu oko — 2.3° C, ekstremnu minimalnu temperaturu
oko —10° C (ali rijetko), imaju siromašniju makiju, prirodno im je
pomlađivanje slabo-


Kontinentalna staništa imaju srednju minimalnu temperaturu
oko — 5° C,- ekstremnu minimalnu temperaturu oko — 14 odnosno
— 15° C (rijetko); od elemenata mediteranskih dolazi u većoj mjeri Phvliirea;
prirodnog pomlađivanja nema.


Slika 13. Skupine čempresa na crvenici u Župi (sa prirodnim podmlatkom izvan ograde).,
Foto: Dr. Baien.


Iz ovih navoda izilazi, da je čempres vrsta, koja može srazmjerno
daleko prodirati u kontinenat. Dolazak zelenike, čini se, siguran je indikator,
da na tom staništu može još uspijevati i čempres. S obzirom na
odnose između ekstremnih niskih temperatura i čempresa, a u vezi sa
prilikama na našim staništima, čempres sigurno izdrži preko — 10, pa
više od + 12° C. To potvrđuju ova opažanja:


U Hrvatskom Primorju bila je 1929/1930 godine najniža temperatura
u Senju — 18.3°, a u Crikvenici — 14° C. Mlade sadnice horizontalne
forme uginule su, kod starijih primjeraka uginuli su vrhovi. Piramidalni


374