DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 41 <-- 41 --> PDF |
čempres u Senju je uginuo, a u Crikvenici ostao na životu.44" Za Bugarska´ staništa imamo podataka, prema kojima izdrži — 15° C.45 Sudeći po uspjehu prirodnoga pomlađivanja na našim staništima jasno se vidi, da se čempres najbolje osjeća u pravoj mediteranskoj zoni, u klimi planike, lovora i masline. Tu on nalazi svoj optimum. Istina, kako pokazuju i navedeni podaci, zalazi čempres i dalje u zonu mješovitih lišćara, dakle prema Mayrovoj klasifikaciji u Castanetum odnosno u Quercetum. Samo tu, razumije se, nema govora o prirodnom pomlađivanju. S obzirom na činjenicu, da čempres zauzima tako prostran areal kao malo koja druga mediteranska vrsta, zauzima on i naročito mjesto među vrstama, koje dolaze u obzir za ručno pošumljavanje, naročito na kraškim golijetima, a i drugdje. Izvedene čempresove kulture pokazuju to u punoj mjeri. Naša opažanja pokazuju, da se čempres dobro razvija i na laporu i na crvenici, i na dubljim i na plićim zemljštima. Ta nas činjenica upućuje, da u pogledu zemljišta najčešće nema zapreka za njegovo uspješno razvijanje, pa se čempres smatra tipičnom vrstom, koja je podesna za najsiromašnija i najplića zemljišta, a i za zemljišta suha i kamenita. I na kompaktnim, ilovastim, zemljištima daje također dobre rezultate. Imajući pred očima upravo ove činjenice, čempres je vrsta naročito korisna za podizanje proizvodnje na najsiromašnijim staništima. To potvrđuju i navodi o čempresu na tuđim staništima.40 Čempres rodi sjemenom vrlo rano. I naša opažanja u Čilipima i na Pelješcu, pa u kulturama kod Metkovića daju za to puno svjedočanstva. U samoniku na stabalcima od jedva -30—50 cm visine našao sam vrlo često po više češera. Postoji sasvim opravdano mišljenje, da ovaj prerani urod sjemena, ako se pusti da češeri dozore, suviše iscrpljuje matično stablo. Izgleda da je to od štete i za tok razvijanja uopće, a naročito za formu stabla. Grmolika forma, koju često poprimaju stabalca čempresa, čini se da je u vezi sa suviše ranim urodom sjemena. U vezi toga biće korisno, ako se sa mladih stabalaca uklone češeri, koji su se pojavili suviše rano.47 Čempresove sastojine podižu se najčešće ručno, sadnicama. Slijedi to iz ranijih navoda o čempresovim staništima u nas. Uzgajanje sadnica nije vezano sa mnogo poteškoća. Prije svega treba sabirati dozrele češere, kad se počnu otvarati, i onda ih izložiti suncu. Pod utjecajem sunčane toplote češeri se brzo otvaraju, iz njih ispadaju sitne lagane sjemenke, koje su smeđe-sjajne, ako je sjeme zrelo. Klijavost čempresovog sjemena redovno nije velika, jer ponekad ima gluhog polovica, a i više´ Kod sjetve treba dakle voditi brigu o klijavosti sjemena. S druge strane treba obratiti pažnju suši, koja je neminovna na staništima čempresa. Prema svojevremenim opažanjima u šumskim rasadnicima Inspektorata u Senju dobio sam, da u rasadniku dočeka jesen otprilike broj **a A. Kauders , Utjecaj ekstremnih temperatura na vegetaciju u Hrvatskom Primorju. Š. L. 193. 45 D i m i t r o v i Stefan o v, Gorskodrevesni e.kzoti i razvždaneto im v Blgaria, Sofia 1928. 46 V. o. c. pod 36. 47 V. o. c. pod 19. 375 |