DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ako se s njima pošumljava. Zbog toga takve biljke služe za nasade u parkovima, za drvorede i uopće ondje, gdje ima mogućnosti da im se obrati intenzivnija pažnja. Inače su čempresove biljke vrlo osjetljive i gube brzo vitalnost; dosta je da budu koji dan izvađene iz zemlje (ako nisu naročito čuvane i njegovane), pa da postanu potpuno nepodesne za pošumljavanje: Zbog toga ih treba saditi vrlo brzo, kad se jednom izvade iz rasadnika. Čempresu u pogledu osjetljivosti, kad je izvađen iz rasadnika, možda konkurira jedino alepski bor. Zato ako se čempresove sadnice otpremaju na veću daljinu, treba ih vrlo dobro spakovati, a onda prije sadnje podesnim postupkom vratiti u život. To znači, da ih treba držati 24 sata u mutljagu, u vodi, u kojoj je razmiješana ilovača i gnoj. Pošumljavanje sa čempresovim biljkama može se obaviti i s jeseni i s proljeća. Svuda, gdje jesensko-zimski vegetacioni period gotovo neopazice, s malim prekidom, prelazi u proljetni, bolje je izvršiti sadnju s jeseni. Inače se može sadnja izvršiti u rano proljeće. Čempres zaslužuje pažnju na svima staništima, gdje daje uspjeha. Prema onome, što smo napomenuli ranije, njegov areal izlazi iz našega najizrazitijega Lauretuma i zahvata zonu mješovitih lišćara. Kao indikator staništa, na kojima- još može uspijevati čempres, fiksirali smo zeleniku. No naročitu pažnju zaslužuje u prilikama, gdje je posve udomaćen, u koliko već nije i spontana vrsta, i gdje pokazuje sve osobine spontane flore. To su staništa čempresova u izrazitom Lauretumu, u zoni bogate makije: okolica Dubrovnika (Župa i Konavlje), pa onda Pelješac, Korčula i slična staništa. Obilno prirodno pomlađivanje, koje nalazimo na staništima u Župi, u Konavljima i na Pelješcu, možemo dovesti u vezu sa klimatskim prilikama, koje ovdje vladaju, a onda sa otvaranjem češera na matičnim stablima, te sa uslovima, koji su potrebni za odvijanje procesa klijanja i nicanja. Osim toga je od osobitog interesa utjecaj klimatskih činilaca sve dotle, dok se klica odnosno ponik ne razvije u biljku, dok biljka dovoljno ne odrveni i dok prema tome ne postane dovoljno jaka protiv klimatskih ekstrema. Prema opažanjima češeri se čempresovi ovdje otvaraju pod kraj augusta odnosno početkom septembra, dakle upravo ili pred kiše, koje redovno dolaze o jesenjoj ravnodnevici, ili za vrijeme tih kiša. Meteorološki podaci pokazuju, da su te kiše ovdje neizbježne- U ostalom upravo na iskorišćavanju kiša o jesenjoj ravnodnevici odnosno brzo poslije nje osniva se i prirodno pomlađivanje drugih vrsta u Mediteranu, primjerice alepskoga bora.44 Da se iskoriste te kiše, izvodimo u Mediteranu pod jesen i ručno kultiviranje (sa alepskim borom i sa pinjem). Na jednoj je strani niska temperatura, koja može ugrožavati život mladih biljki, a s druge strane je suša, koja je na ovim staništima naročito opasna. M&teorološki podaci pokazuju, da je ovo kraj sa izrazitim mediteranskim osobinama. To dokazuju u dovoljnoj mjeri i floristički elementi, koje smo naveli. Prisustvo planike naročito zasvjedočava možda jasnije nego ma šta drugo, da je ovdje prava zona zimzelenih lišćara. Kultura narandže i limuna koja je ovdje moguća bez naročite zaštite i koja danas daje dobre, rezultate, također nam je jedan jasan dokaz za to. 377 |