DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 46 <-- 46 --> PDF |
žavanje tokom narednoga sušnoga ljetnoga perioda, što je od odlučnoga utjecaja za uspjeh prirodnoga pomlađivanja uopće. U vezi ovoga proljetna bi sjetva nailazila na mnoge zapreke. Prije svega brzi dolazak suše ugrozio bi i klice i ponik. Meteorološki podaci daće nam osnovicu za prosuđivanje utjecaja klimatskih činilaca (vidi tabelu 2).48 U procesu prirodnog pomlađivanja veoma važnu ulogu ima na ovim staništima i donja, prizemna flora — drugim riječima: elementi makije. Poznato je, da čempres daje vrlo malo prostirke. To smo već i prije istakli. Prema tome pod čempresom nisu redovno najbolji uslovi za klijanje sjemena i za razvijanje korijenja, a onda ni za zaštitu potrebnu prije svega u prvoj godini, naročito protiv suše- Elementi makije, koji čine donju floru, od nenaknadive su važnosti u tom pogledu. Na tim staništima, u izrazitom Lauretumu, dolazi čempres najviše u manjim skupinama — izuzevši Pelješac, gdje su skupine veće sa više ili manje elemenata makije. I Konavlje ima nešto većih skupina, u kojima dolazi i Pinus halepensis i Pinus maritima. Sve spontane skupine čempresa kod nas — ranije smo ih zbog naročitog izgleda nazvali familijarnim skupinama — pokazuju karakteristike prebornoga tipa šume. I na Pelješcu, gdje čempres dolazi na najprostranijoj površini od kojih desetak ha, može se vrlo lako ustanoviti pomenuti tip. Miješanje drugih vrsta drveća — naročito borova, bez obzira da li se radi o prebornom tipu skupine, koji je nastao prirodnim putem, ili radi li se o podizanju kultura — vrlo je poželjno. Čempres naime pored izvrsnih svojstava, koja smo od česti već istakli, ima pomenuti nedostatak, da ne popravlja zemljište. U čistoj se čempresovoj sastojini ne vraćaju zemljištu uzeta hraniva; tu nema humusa, a pored toga zemljište ostaje suho. Izuzevši vrlo malen broj travnatih vrsta i ponekad vrlo malo elemenata makije, često je čempres čist u sastojini, a to znači onda i siguran put k deterioraciji zemljišta i, naravno, sastojine. Međutim upravo na staništima, na kojima dolazi čempres (i na onima u izrazitom Lauretumu kao i na ostalima) treba voditi gospodarstvo s obzirom na osiguravanje proizvodne sposobnosti zemljišta, a to znači da se prije svega nastoji uspostaviti gusti mrtvi zemljišni pokrivač, kako bi se stvorio humozni sloj. Osiguranje donje sastojine, koja će pomagati i u stvaranju i u održavanju toga sloja, nameće se kao jedan od prvih zadataka. U vezi toga slijedi dalje kao princip, da se i pri pošum- Ijavanju čempresom i pri njegovanju čempresovih kultura primješaju i druge vrste drveća, koje će pomagati da se ukloni pomenuti nedostatak. Donju sastojinu treba da čine razni elementi makije. Dodavanjem uz to i lišćara i četinara u glavnu sastojinu, čempresovu, pomoći će se i stvaranje i nagomilavanje humusa. P a v a r i govoreći o vrsti C. sempervirens kaže, da ona nije podesna za stvaranje čistih sastojina, koje bi odgovarale na Kršu, i to zbog toga što ne daje humusa, pa ne pruža ni zaštite zemljištu. U vezi toga na zemljištu, gdje su čiste čempresove sastojine, redovno se ne može izbjeći eroziji. 48 Meteorološki podaci Kr. mornarice za 1935. i 1936. godinu. 380 |