DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 48 <-- 48 --> PDF |
brižljivije. Rubu sastojine u svakom slučaju treba posvećivati trajnu intenzivnu pažnju. Proredivanje u jednodobnoj sastojini čempresa treba provoditi što opreznije, polagano, češće se vraćajući u sastojinu. Na vjetrovitim staništima treba zabraniti kresanje grana- U tome slučaju čempres će brzo stvoriti na rubu sastojine puniji zaštitni plašt. Sječu u cilju regeneracije treba provoditi s naročitim obzirom na utjecaj vjetra. Kod nas će smjer tih sječa biti SW **" NE, NW * SE odnosno W **" E. U svakom slučaju treba nastojati da se sastojini poda više ili manje preborni oblik. U tom će slučaju sastojine biti najbolje zaštićene i protiv suhih i protiv hladnih vjetrova. Familijarne skupine čempresa u okolici Dubrovnika, pa isti takav tip sastojina na Pelješcu pokazuje to u punoj mjeri. U tim su skupinama rijetke vjetroizvale, a regeneracija je potpuno osigurana. Slika 17. Čempres u Konavljana (sa elementima makije). Foto: Dr. Baien. Kad se jednom čempres primi odnosno kad je podmladak poodmakao, malo ima vrsta u Mediteranu, koje bi imale toliko životne sposobnosti kao on. To potvrđuje pored ostaloga i srazmjerno vrlo široki areal, u kome je moguće uzgajanje ove vrste, a prema tome i sposobnost da izdrži velike oscilacije u temperaturi. Otpornost čempresa u raznim pravcima nadilazi mnoge biljne vrste. Prije svega čempres je vrlo dugovjeka vrsta. I čempresi na Korčuli (kod Sv. Antuna) svjedoče o tome. Zasadio ih je oko godine 1707. biskup 382 |