DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 5 <-- 5 --> PDF |
veoma stalno i obilno vrste Géranium sangiiineum, Chrysanthemumcorymbosum, Melittis melisophyllum, Lithospermiim purpureo-coeruleum, Polygonatum officinale, Peucedanum oreoselinum. Teucrium chamaedrys, Inula hirta, Mercurialis ovata, Campanule persicifolia, Trifolium rubens, Or obus niger, Silene nemoralis i dr. Šuma hrasta m e d u n c a i crnog graba uvjetovana je u sjevernoj Hrvatskoj lokalnim klimatskim i e d a f s k i m faktorima, te je vezana na strma, suha, vapnom obilna staništa na sunčanoj ekspoziciji, dok na onom terenu, koji omogućuje prirodni, klimatski uvjetovani razvitak vegetacije i tla, ustupa mjesto ekološki bolje prilagođenoj zadruzi hrasta kitnjaka i običnog graba (Querčeto -Car-pinetum croaticum). Oranica prirodnih klimatskih područja šuma sveze Ouercion pubescentis - sessiliflorae i šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto - carpinetum croaticum), koja pripada svezi Fagion silvaticae, nalazi se u Hrvatskoj u glavnom na grebenu dinarskoga planinskoga lanca. U suhim kontinentalnim krajevima Podunavlja gubi se međutim na umjerenu, Vlažniju klimu prilagođena šuma hrasta kitnjaka i običnog graba i ponovno se javljaju šume sveze Quercion pubescentis - sessiliflorae, koje su bolje prilagođene na sušu i vrućinu panonske nizine. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba pokriva u Hrvatskoj i Bosni goleme površine. Prvi je shvlatio, doduše nešto preširoko, ovu značajnu zajednicu ilirskih zemalja G. Beck-Mannagetta (1901) i opisao je pod imenom bosanske šume (»bosnisches Eichenwald«). U sloju drveća preteže redovno hrast kitnjak i obični grab, a stalno dolazi i divlja trešnja, dok je rjeđi klen i gorki javor. U nekim plohama nalazi se obilno i bukva. L´ sloju grmlja dolaze stalno i obilno vrste Coryliis avellana, Crataegus sp. div., Cornus sanguinea, Acer campestre, Evonymus europaeus, Ligustrum vulgare, Viburnum opulus, Prunus avium, Daphne mezereum, Acer pseudoplatttnus i dr. Katkad se nalazi u zadruzi i Acer tataricum. Od nižega rašća nastupaju obično vrste Stellaria holostea, Galium vernum, Crocus vernus, Epimedium alpinum. Milium effusum, Polygonatum multiflorum, Pulmonaria officinalis, Aposeris foedida. Carex silvatica, Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Lamium Orvala, Symphytum tuberosum, Sanicula europaea, Vicia oroboides, Hacquetia epipactis. Galium silvatwum i dr. Zadruga Querceto - carpinetum croaticum predstavlja u kontinentalnom dijelu Hrvatske i velikom dijelu Bosne klimaks najnižeg vegetacijskog pojasa. U florističkom sastavu u mnogom nalikuje na srednjoevropske šume kitnjaka i graba, koje su posebno prikazali Braun-Blanque t (1932), Klika (1932), Tüxen (1933), Szafer (1935) i dr. Querceto -carpinetumcroaticum razvija ise na bazičnim, neutralnim! i slabo kiselim tlima i može se raščlaniti prethodno u najmanje dvije subasocijacije, jednu na neutralnoj i drugu na slabo kiseloj podlozi. Na jače kiselim tlima degenerira šuma kitnjaka i graba i prelazi postepeno u posve novi tip hrastove šume iz acidifilne sveze Quercion roboris -sessiliflorae. Na kamenju oskudnom bazama ne može se uopće razviti naravni vegetacijski klimaks, vteć su takva mjesta prekrivena posebnom acidifilnom šumom, u kojoj također preteže hrast kitnjak, ali s posve drugim pratilica ma. Često se nalaze veće površine takvih šuma na silikatnom kamenju i na ispranim tercijarnim ilovačama i pjeskuljama. Braun-Blanque t 339 |