DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Jak vitalitet čempresa očituje se i u ovoj pojavi, koju je lako uočiti i pratiti i na našim staništima: Kako je čempres, naročito piramidalna forma, obučen do podnožja, ostane vrlo često poslije sječe po koji izbojak na panju. Naročito kad se mlađa stabalca iskorišćavaju, ovo je česta pojava. Poslije sječe, da tako kažem poslije uklanjanja terminalnoga izbojka brzo preuzme njegovu ulogu ili jedan ili više izbojaka zaostalih na panju i brzo se razvija novo stablo. Interesantne dokaze o vitalnosti čempresa daju opažanja na čempresovim sastojinama, koje nastaju prirodnim putem na vrlo siromašnom kamenitom zemljištu. Prije svega malo je vrsta, koje bi pokazivale toliko skromnosti i koje bi se zadovoljavale sa uslovima, što ih pružaju takva siromašna zemljišta- Prilikom sječe stabala i na tim staništima zaostaju Slika 20. Izvala čemipresova u Konavljima (Cilipi). Desno od stojećeg čempresa je Ar butu s une do. Foto: Dr. Baien. na panjevima izbojci, koji se potom i tu brzo razvijaju i preuzimaju ulogu negdanjeg stabla. Često se javljaju i izbojci iz žila, pa se čini poslije sječe čempresa da imamo pred sobom izdanačku šumu. Ako tome nadodamo još i napomenutu činjenicu, da je na pravom čempresovom staništu u izrazitom Mediteranu* (pa bilo ono i vrlo siromašno) prirodno pomlađivanje često iznad svega obilno — dokaz su za to i naša pomenuta staništa — čempres je zaista rijetka vrsta, koja uz potrebnu stručnu njegu osigurava trajnost proizvodnje u punoj mjeri. A to je svakako jedan od najvažnijih zadataka šumskoga gospodarstva, osobito na mediteranskim staništima. 386 |