DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Jak vitalitet čempresa očituje se i u ovoj pojavi, koju je lako uočiti
i pratiti i na našim staništima:


Kako je čempres, naročito piramidalna forma, obučen do podnožja,
ostane vrlo često poslije sječe po koji izbojak na panju. Naročito kad se
mlađa stabalca iskorišćavaju, ovo je česta pojava. Poslije sječe, da tako
kažem poslije uklanjanja terminalnoga izbojka brzo preuzme njegovu
ulogu ili jedan ili više izbojaka zaostalih na panju i brzo se razvija novo
stablo.


Interesantne dokaze o vitalnosti čempresa daju opažanja na čempresovim
sastojinama, koje nastaju prirodnim putem na vrlo siromašnom
kamenitom zemljištu. Prije svega malo je vrsta, koje bi pokazivale toliko
skromnosti i koje bi se zadovoljavale sa uslovima, što ih pružaju takva
siromašna zemljišta- Prilikom sječe stabala i na tim staništima zaostaju


Slika 20. Izvala čemipresova u Konavljima (Cilipi). Desno od stojećeg čempresa je
Ar butu s une do. Foto: Dr. Baien.


na panjevima izbojci, koji se potom i tu brzo razvijaju i preuzimaju ulogu
negdanjeg stabla. Često se javljaju i izbojci iz žila, pa se čini poslije sječe
čempresa da imamo pred sobom izdanačku šumu.


Ako tome nadodamo još i napomenutu činjenicu, da je na pravom
čempresovom staništu u izrazitom Mediteranu* (pa bilo ono i vrlo siromašno)
prirodno pomlađivanje često iznad svega obilno — dokaz su
za to i naša pomenuta staništa — čempres je zaista rijetka vrsta, koja uz
potrebnu stručnu njegu osigurava trajnost proizvodnje u punoj mjeri. A
to je svakako jedan od najvažnijih zadataka šumskoga gospodarstva,
osobito na mediteranskim staništima.


386