DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 6 <-- 6 --> PDF |
(1932) nazvao je u spomenutoj studiji o švicarskim šumama takve zajednice imenom Quercetum medioeuropaeum i prikazao je njihove osnovne životne uvjete. I naše šume na kiseloj podlozi pripadaju ovoj zadruzi. U sloju drveća redovno posve preteže hrast kitnjak, a na nekim se mjestima javlja obilno i kesten (Castanea sativa), koji se često pod utjecajem čovjeka u zadruzi veoma raširi tvoreći gotovo čiste kestenove šume. Takve kestenjače osobito su lijepo razvijene na zelenim škril´jevcima na Medvednici. Katkad se uz hrast javlja obilno i bukva, dok su grmovi u zadruzi redovno slabo zastupljeni, obično se nalazi samo borovica (Juniperus communis) i glog (Crataegus sp.). U sloju niskoga rašća ističe se velikom stalnošću Genista germanica, G. tinctoria, Calluna vulgaris, Melampyrum pratenset Luzula nemorosa, L. campestris, Veronica officinalis, Hieracium murorum (?), a od mahova napose Polytrichiim attenuatum i Hypnum cupressiiorme. U višim se pojasima javlja veoma obilno i Vaccinium myrtillus. dok se na drugim plohama nalazi katkad obilno Festuca heterophylla. Sve te vrste upućuju na to, da je tlo veoma kiselo. Zanimljiv je razvitak ove zadruge i njezin odnos prema klimaksu. Na tlima oskudnim vapnom dolazi pod utjecajem čovjeka do znatnih promjena na vegetacijskom pokrovu. Stalnim iskorišćivanjem šume, a osobito sabiranjem sušnja nastaju u tlu promjene, koje se odrazuju osobito jasno u florističkom sastavu šumske zajednice. Iz veoma bujne šume kitnjaka i običnog graba nastaje pri stalnom iscrpljivanju tla najzad veoma oskudna šuma hrasta i geniste. Na rubovima takve acidifilne šume i na mjestima gdje je šuma odviše prorijeđena, naseljuje se obilno vrijes [Calluna vulgaris), koji u zatvorenoj šumi ne uspijeva. Nastavi li se još više s proredom i sječom, nastaju iz acidifilne šume hrasta kitnjaka goleme površine vriština f bujadnica. Sve dosad navedene šume nastavaju suha staništa, izvan dohvata poplavne i podzemne (provirne) vode. Na poplavnom području Save i njezinih pritoka nalaze se vrlo značajne šume hrasta lužnjaka (Quercusrobur), poznate pod imenom slavonske šume. Beck-Mannagetta opisao je ove šume biranim riječima, a naša istraživanja pokazuju da one pripadaju vjerojatno novoj svezi (Alnio - Querdon roboriš). Najznačajnija je zadruga ove sveze zadruga Quercus robur - Genista virgata. U sloju drveća preteže hrast lužnjak, a uz njega nastupaju obilno bijeli jasen (Fraxinus excelsior) i brijest (Ulmus campestris). Od grmlja se ističe osobito u doba cvatnje visoka genista, dok se od niskog rašća nalazi obilno Carex bryzoides, Deschampsia caespitosa, Ajuga reptans, Lysimachianummularia, Ranunculus surdons, Lycopus europaeus, Agrostis sp. i dr. Ove šume lužnjaka često su dulje vremena pod vodom, te se održa vaju kao trajni stadiji uvjetovani stalnom poplavom . Međutim na mjestima, koja su samo toliko uzdignuta, da se voda ne može trajnije zadržavati, naseljuje se obični grab, a uz njega i njegove značajne pratilice, poimence Stellaria holostea, Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Polygonatum multiflorum i dr. Iz poplavne šume hrasta lužnjaka nastaje na sušim mjestima šuma hrasta lužnjaka ili kitnjaka i običnog graba, koja pretstavlja klimaks u tom području. Osim spomenutih hrastovih šuma nalaze se u poplavnom, ali još češće na tlu, gdje prodire voda, lijepo razvijene šume johe (Alnus glutinosa). One redovno nastaju iz vrbika zarašćivanjem močvara. Uz johu se nalaze same higrofilne pratilice, od kojih se ističu napose hmelj (Humulus 340 |