DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 9     <-- 9 -->        PDF

reticulata, Salix grandifolia, Rhamnus fallax, Sorbiis chamaemespilus, S.
auciwaria, Ribes alpinum var., Rosa sp. i dr. Od niskih grmića ističu se
Erica carnea, Juniperus nana, Vaccinium myrtillus, V. Vitis idaea i Genista
radiata, a uz to i bujno nisko rašće. Kako se borić paljenjem ili .pašom
stalno potiskuje, zauzimaju neki grmići velike površine. U tom su značajne
napose vrste Juniperus nana i Genista radiata.


Ovaj kratki pregled pokazuje jasno, da se šumska vegetacija u Hrvatskoj
odlikuje, u poređenju sa šumskom vegetacijom Srednje Evrope,
mnogim značajnim osobinama. Razlike se ističu ne samo u prostornom
raspoređenju, već i u građi pojedinih zadruga. Neke zadruge pokazuju u
oba područja toliku sličnost, da se mogu neposredno priključiti već opisanim
zadrugama Srednje Evrope (na ipr. Piceetum excelsae, Quercetum medioeuropaeum).
Druge se šumske zadruge u Hrvatskoj razlikuju u toilikoj
mjeri od sličnih zadruga Srednje Evrope, da ih smatramo posebnim asocijacijama.
Razlike se ističu napose kod onih zadruga, koje predstavljaju
konačne, klimatski uvjetovane zajednice, bilo u pojedinim krajevima, bilo
u pojedinim visinskim pojasima." Tako se ove zadruge, koje su najbolji
izraz ne samo sadašnjih životnih prilika, već i neposredni izraz historijskog:
razvitka vegetacije, ističu jasnim regionalnim osobinama. One podaju
hrvatsko-crnogorskom (ilirskom) području zasebni biljno-geografski biljeg,
koji je nadasve izražen i u planinskoj vegetaciji naših krajeva (H o r v a t,
1930).


LITERATURA.


Adamović , L.: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine
i Crne Gore. Rad Jug. akad. znan. i umjet. Zagre´b, «krnji. 188, 1911.


Adamović , L.: Biljmo-geografske formacije zagorskih krajeva Dalmacije, Bosne,
Hercegovine i Crne Gore. Rad Jug. akad. znan. i umjet. Zagreb, knj. 193, 1912
i knj. 195, 1913,


A i c h i n g e r, E. : Vegetationskunde der Karawanken. Jena, 1933.
Beck-Mannagetta , G.: Vegetationsverhäiltnisse der illyrischen Länder, 1901.
Braun-Blanquet , J.: L´origine et le développement des flores dans le Massif


central de France. Paris-Zürich, 1923.
Braun-Blanquet , J. : Zur Kenntnis nordschweizerischer Waldgesellschaften.
Beih. zum Bot. Centralbl. Bd. XLIX, 1932.
Furrer , E.: Kleine PflanzemgeographJe der Schweiz. Zürich 1923.
Hö r vat , 1.: O vegetaciji Plješevice u Lici. Geograf. Vestnik, Ljubljana, 1925.
Horvat , I.: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama I. Rad jug. akad. znan. i
umjet. Zagreb, sv. 47, 1930.
Horva t T.: Istraživanje vegetacije Vardarske banovine. Ljetopis Jug. akad. znan. i
umjet. Zagreb, sv. 47, 1935.
Horvatić , S t j . : Karakteristika flore i vegetacije krša. Šumarski list, Za-greb, 1928.
Horvatić , Stj. : Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. istraž. Jug. akad. znan. i
umjet. Zagreb, sv. 19, 1934.
Klika , J.: Lesy v xerothermni oblasti. Cech. Sbornik čs. akadem. Zemedelske, Roč.
VII, 1932.
Ludi , W.: Beitrag zur regionalen Vegetationsgliederung der Appeninhalbinsel.
Veröff. d. Geobot. Institutes Rubel in Zürich, 12 Heft, 1935.
Rudsky , I.: O vegetaciji planine Ošljaka. Glasnik Hrv. Prir. Društva Zagreb god
XLl— XLVIiII. 1936,


343