DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 98     <-- 98 -->        PDF

a onda se opet diže tako, da prvi maksimum tekućega visinskoga prira


štaja postigne između 10. i 15- godine, a drugi između 20. i 25. godine.


Stablo je u petoj godini visoko preko 2 ni, u 10. ispod 6 m, u 15.


preko 9 m, u 20. ispod 11 m, u 25. iznad 13 m, u 40. preko 18 m, u 50.


preko 19 m, u 60. preko 20, a u 65. oko 21 m.


Debljinska linija pokazuje i ovdje interesantan tok. U 35. godini


debljina je preko 25 cm, u 40. između 25 i 30 cm, u 45. gotovo 30 cm,


u 50. oko 30 cm, u 60. ispod 32 cm, a u 65. oko 32 cm-


Stanište na Pelješcu (Orsan, Podgorje)


Stablo br. 12 (si. 120—128)


Daigram visinske linije (kao i ostali diagrami) pokazuje, da je ovaj


piramidalni čempres bio zaista u teškim prilikama. On se je razvijao


na slabom zemljištu, u gustišu, zasjenjen i od starijih čempresovih sta


bala, a i od borova. To pokazuju podaci analize:


Stablo u desetoj godini nije bilo ni 1 m visoko, u 20. godini bilo je
oko 1.50 m, u 30. ispod 2.50 m, u 40. jedva preko 3 m, u 50. ne dosiže
ni 4.50 m. Intenzivniji je priraštaj između 55 i 75. godine. U 75. godini
stablo je preko 9 m visoko. U 130 godina ne dosiže 11.50 m.


Debljinska linija pokazuje, da stablo ima istom u 80. godini 16 cm,
a u 100. godini 20 cm.


Važniji podaci nakon izvršenih analiza sažeti su u priloženim tabelama
3, 4 i 5. Na osnovu izvršenih obličnih analiza izračunani
su o b 1 i č n i brojev i za stabla piramidalnoga čempresa sa staništa
u okolici Dubrovnika. Te su analize dale ove rezultate:


Stablo broj 9 . . . f = 0,5303;


« 10 .. . f = 0,6345;


« 11 .. . f = 0,5055.


Redovnoj formi piramidalnoga čempresa ovo i odgovara.
Ako u daljnja razmatranja uzmemo stabla sa staništa u okolini Dubrovnika
(SI. 93—119), prije svega mogućnost upotrebivosti za kućnu
građu, i ako nam svako od analiziranih stabala predstavlja srednje
stablo za izvjesno stanište, dolazimo do interesantnih zaključaka. Prije
svega vidimo, da čempres na slabijem staništu postigne u 60.
godini oko 20—22 cm prsnoga promjera, dok u to vrijeme n a dobro m
staništ u postigne preko 30 cm. Osim toga je razlika i u visini. Dok
u prva dva slučaja u 50. godini dostigne visinu od 13—14 m, na dobrom
je zemljištu visina u 50. godini preko 19 m. U vezi toga postoji velika


razlika i u kubnom sadržaju. Dok u prvom slučaju drvna masa pojedinog
stabla iznosi jedva 0.15—0.17 m3, u drugom je slučaju već oko 0.63 nv\
Iz ovoga slijedi, da na slabijem zemljištu postigne čem


pres povoljne dimenzije za seosku građu u 60. godini, a na dobrom
zemljištu već u 25—30 godini!
U vezi ovih podataka možemo stvoriti i izvjesnu sliku o prihodu,
koji može dati čempresova šuma na jednom ha. Pretpostavimo, da u 60


432