DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 98 <-- 98 --> PDF |
a onda se opet diže tako, da prvi maksimum tekućega visinskoga prira štaja postigne između 10. i 15- godine, a drugi između 20. i 25. godine. Stablo je u petoj godini visoko preko 2 ni, u 10. ispod 6 m, u 15. preko 9 m, u 20. ispod 11 m, u 25. iznad 13 m, u 40. preko 18 m, u 50. preko 19 m, u 60. preko 20, a u 65. oko 21 m. Debljinska linija pokazuje i ovdje interesantan tok. U 35. godini debljina je preko 25 cm, u 40. između 25 i 30 cm, u 45. gotovo 30 cm, u 50. oko 30 cm, u 60. ispod 32 cm, a u 65. oko 32 cm- Stanište na Pelješcu (Orsan, Podgorje) Stablo br. 12 (si. 120—128) Daigram visinske linije (kao i ostali diagrami) pokazuje, da je ovaj piramidalni čempres bio zaista u teškim prilikama. On se je razvijao na slabom zemljištu, u gustišu, zasjenjen i od starijih čempresovih sta bala, a i od borova. To pokazuju podaci analize: Stablo u desetoj godini nije bilo ni 1 m visoko, u 20. godini bilo je oko 1.50 m, u 30. ispod 2.50 m, u 40. jedva preko 3 m, u 50. ne dosiže ni 4.50 m. Intenzivniji je priraštaj između 55 i 75. godine. U 75. godini stablo je preko 9 m visoko. U 130 godina ne dosiže 11.50 m. Debljinska linija pokazuje, da stablo ima istom u 80. godini 16 cm, a u 100. godini 20 cm. Važniji podaci nakon izvršenih analiza sažeti su u priloženim tabelama 3, 4 i 5. Na osnovu izvršenih obličnih analiza izračunani su o b 1 i č n i brojev i za stabla piramidalnoga čempresa sa staništa u okolici Dubrovnika. Te su analize dale ove rezultate: Stablo broj 9 . . . f = 0,5303; « 10 .. . f = 0,6345; « 11 .. . f = 0,5055. Redovnoj formi piramidalnoga čempresa ovo i odgovara. Ako u daljnja razmatranja uzmemo stabla sa staništa u okolini Dubrovnika (SI. 93—119), prije svega mogućnost upotrebivosti za kućnu građu, i ako nam svako od analiziranih stabala predstavlja srednje stablo za izvjesno stanište, dolazimo do interesantnih zaključaka. Prije svega vidimo, da čempres na slabijem staništu postigne u 60. godini oko 20—22 cm prsnoga promjera, dok u to vrijeme n a dobro m staništ u postigne preko 30 cm. Osim toga je razlika i u visini. Dok u prva dva slučaja u 50. godini dostigne visinu od 13—14 m, na dobrom je zemljištu visina u 50. godini preko 19 m. U vezi toga postoji velika razlika i u kubnom sadržaju. Dok u prvom slučaju drvna masa pojedinog stabla iznosi jedva 0.15—0.17 m3, u drugom je slučaju već oko 0.63 nv\ Iz ovoga slijedi, da na slabijem zemljištu postigne čem pres povoljne dimenzije za seosku građu u 60. godini, a na dobrom zemljištu već u 25—30 godini! U vezi ovih podataka možemo stvoriti i izvjesnu sliku o prihodu, koji može dati čempresova šuma na jednom ha. Pretpostavimo, da u 60 432 |