DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Ing. IVAN P. ISAJEV (ZAGREB): MODIFIKACIJA CHRISTENOVOG VISINOMJERA (UNE MODIFICATION DE L´HYPSOMETRE DE CHRISTEN) Za mjerenje visina stabala upotrebljava se dan danas u šumarskoj praksi skoro isključivo Christenov visinomjer. Nije ni čudo, jer za praktične svrhe ovaj visinomjer ima sve prednosti: jednostavnu konstrukciju, portativnost (lagan i podesan za prenošenje), mogućnost rada s njim bez stativa i bez mjerenja udaljenosti od stabla. Osim toga mjerenje stabala manjih i srednjih visina daje potpuno zadovoljavajuće rezultate. si./ I ako je princip Christenovog hipsometra svakom šumaru poznat, navesti ću ga ovdje još jednom. AB : BC = ab :1c AB=^ BC bc Dakle, visina stabla određuje se iz očitanja bc na visinomjeru ab, sličnom ravnalu (si. 1), pošto je BC, t. j . dužina motke, poznata i kon 513 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 16 <-- 16 --> PDF |
stantna, a isto je tako poznata i konstantna također dužina hipsometra (ab). Dužine bc na hipsometru, t. j . udaljenosti pojedinih zareza na ravnalu počevši od točke b pa prema gore, određene su iz formule ab BC gdje je ab = 30 cm, BC =4m. Pošto je dakle i BC i ab konstantno, to se za različite visine stabala nanose zarezi na hipsometru (sa ishodištem u točki b) prema slijedećoj skali (u kojoj AB predstavlja nezavisnu, a bc zavisnu varijabilu): .. = 4 m 6 m 8 m 10 m 12 m 16 m 20 m 40 m bc = 10 ab 0-67 ab 0-50 ab 0-40 ab 0-33 ab 0-25 ab 0-20 ab 0-10 ab Konkretno uzevši, za na pr. ab = 40 cm i BC = 4 m, izgledat će ta skala ovako: iS=4m 6 m 8 m 10 m 12 m 30 m 31 m 40 m 41 m bc = 40 cm 26 67 cm 20 00 cm 1600 cm 13-33 cm .´33 cm 516 cm 4-00 cm 3-90 cm Iz ovoga se vidi, da diferencija između očitanja na hipsometru za visine stabala od 30 i 31 m iznosi .7 mm, a za visine stabala od 40 i 41 m samo 1 mm. Kod viših stabala i kod hipsometara manje dužine razmaci između zareza, koji odgovaraju pojedinim metrima visina, biće još manji. Stvarno uzevši, u većini slučajeva dolazi u obzir mjerenje visina od kojih 8 ili 10 pa do 50 m ili, u užim granicama, od 16 pa do 40 m. Svakako bi pak bilo potrebno, da se stabla većih dimenzija — kao najvrednija — procjenjuju sa većom točnošću. Kod Christenovog visinomjera vidimo obrnuto: što su stabla viša, to je manja točnost instrumenta. A to je prva i najveća njegova mana. Ako se uzme u obzir i to, da je običajna u praksi dužina hipsometra znatno manja od one, koja je gore uzeta u račun (u praksi iznosi ta dužina 30 cm), onda primjena toga visinomjera za veće visine stabala postaje iluzornom, a točnost rada s njime približava se točnosti ocjenjivanja od oka. Druga je mana Christenovog visinomjera u ovome. Za mjerenje visina potrebne su tri vizure: na vrh stabla, na dno stabla i na vrh motke. Prve dvije vizure praktički su jedna vizura, te kod manjih stabala na primjerenoj udaljenosti stajališta, a i kod većih stabala za udaljenost stajališta veću od visine, ne zadaju teškoća. Međutim kod viziranja sa manjih udaljenosti instrumenat mora da se smjesti bliže oku, a time izlazimo iz prirodnih granica vidnoga kuta našega oka. U ovakvim slučajevima pomažemo si time, da nagnemo glavu natrag. No od ovakovog mjerenja visina mora savjesnog mjerača da zaboli vrat. Viziranje na vrh i na dno stabla iziskuje izvjesno vrijeme. Za to vrijeme ispružena ruka zamara se i počinje da podrhtava, a svaki pomak ruke dot. i visinomjera 514 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 17 <-- 17 --> PDF |
samo za 1 mm u vertikalnom smjeru izaziva, pošto je vizurni pravac OC stalan, grešku u očitanju od 1 m (za naš račun kod stabala visokih 40 m). Zajedno sa prvom manom ova druga mana djeluje na mjerača i psihološki. Naročito početnici nevoljko se osjećaju za vrijeme mjerenja visina, kad nisu sigurni za rezultat svojih mjerenja. Treća je mana Cristenovog hipsometra u tome, što se u većini slučajeva ne može izmjeriti duljina »tehničkog« drveta. Za mjerenje »tehničke duljine« potrebno je promijeniti stajalište na bliže ili u najboljem slučaju sa istog stajališta ponoviti čitavu manipulaciju, dakle sve tri vizure. Četvrta je mana nejednoličnost podjeljenja na visinomjeru kao i to da podjeljenje teče odozgo dolje, a ne obrnuto, kako to zahtijeva priroda stvari. Navedene mane Christenovog hipsomtera uočio sam za vrijeme terenskih taksacionih radova na području zagrebačke direkcije šuma prošloga ljeta. Da bih olakšao posao i da bih došao do što veće sigurnosti u mjerenju visina, iskombinirao sam novu konstrukciju Christenovog hipsometra. Primjenom principa hipsometara I. kategorije (vidi Leva ković : Dendrometrija, str. 71—85) na Christenovom visinomjeru dobio sam nov visinomjer, koji ima sve pozitivne strane visinomjerâ I. kategorije, a nema mana Christenovog hipsometra. Od hipsometara I. kategorije kao uzor - instrumenat bio mi je na umu uvijek Sanlaville-ov dendrometar (L e v a k o v i ć, 73—77). Zato sam i novu kombinaciju visinomjera mislio da nazovem Christen-Sanlavillovim hipsometrom. Tek naknadno, kada je pitanje novoga visinomjera bilo riješeno, a i izrada instrumenata naručena, saznao sam od gosp. prof. L cvakovića, da je Hu b još god. 1892. predložio sličnu konstrukciju visinomjera (vidi Dr. Ud o Müller : Lehrbuch der Holzmesskunde« Berlin 1915, str. 147-148, ili 1923, str. 152 ili Österreichische Forst- u. Jagdzeitung 1892, str. 59). Nu pošto se, i pored sličnosti principa, moja modifikacija Christenovog hipsometra u detaljima znatno razlikuje od Hubove, smatrao sam za potrebno (sa odobrenjem gosp. prof. Levakovića) da iznesem pred šumarsku javnost njenu konstrukciju. Hu b je predložio, da se visina stabla mjeri pomoću običnoga colštoka na ovaj način: Na colštok se nalijepi papir u duljini od na pr. 4 cm. Ako se vizira na 4 m dugačku motku smještenu uz stablo tako, da papirnata vrpca od 4 cm na colštoku pokriva motku od 4 m, onda će svaka daljnja 4 cm na colštoku odgovarati dužini od 4 m, t. j . 1 cm na colštoku = 1 m na stablu. Za vertikalizovanje coštoka Hub predlaže, da se o colštok priveže kamen. Nema sumnje, da je Hubov princip posvema ispravan, ali konstrukcija visinomjera i suviše je primitivna. Smatram, da je Sanlaville-ov visinomjer svakome poznat. Napominjem samo njegove osnovne mane za praktičnu upotrebu: neizbjezivu potrebu stativa, vertikalizovanje instrumenta, slabu portativnost, i radi svega toga velik potrošak vremena za rad. Moja modifikacija, koja predstavlja novu kombinaciju navedenih instrumenata, izgledala bi ovako: Na donjem dijelu metalnog ravnala, sličnog Christenovom, urezan je razmak za viziranje na motku. Kao i kod Huba, u slučaju da je razmak 515 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 18 <-- 18 --> PDF |
bc = 4 cm, a motka BC = 4 m, svaki je centimetar podjeljenja na instrumentu jednak jednom metru na samom stablu. U praktičnoj primjeni Christenovog hipsometra opaža se katkada teškoća u mjerenju radi prevelike ili premalene udaljenosti instrumenta od oka. Da izbjegnem i ovu manu, dao sam novom hipsometru dva vizurna razmaka, a prema tome i dva mjerila. Na lijevoj strani razmak za viziranje iznosi 5 cm za motku od 4 m. Pojedini zarezi na ravnalu udaljeni su dakle međusobno za 1.25 cm, što odgovara 1 metru na stablu. Na desnoj strani razmak za viziranje iznosi 3 cm, zarezi su stoga (za istu dužinu motke) udaljeni jedan od drugoga za 075 cm. /..../. I -I î: Ö s Dimenzije visinomjera vide se na slici. U slučaju potrebe (za vjetrovitog vremena) može da se doda i mali uteg. Prednosti ovoga visinomjera bile bi u ovome: 1) Kao i Christenov, novi je hipsometar portativan, a njegova konstrukcija jednostavna. 2) Podjeljenje teče prirodnim smjerom odozdo prema gore. 3) Podjeljenja su jednolična: za visoka i niska stabla jednaka. 4) Viziranje na motku je jednostavnije, jer se motka bez ikakovih teškoća može da uhvati u vizurnu napravu. 516 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 19 <-- 19 --> PDF |
5) Ni vizurna naprava niti motka na primjerenoj udaljenosti nikada neće premašiti vidni kut našega oka. 6) Nakon viziranja na motku Iako se vizira na vrh stabla. 7) Podrhtavanje umorne ruke ili mala greška u viziranju na motku ne daje velikih grešaka u visini. Otklonjenja visinomjera za 1 mm prenose se u naravi kao 1 dm (za mjerilo 1 : 100). Kod Christenovog hipsometra za visoka stabla oVa je greška, kao što vidjesmo, znatno veća (za stablo visoko 40 m otklonjenje od 1 mm daje grešku u naravi od 1 m). 8) Visinomjer daje mogućnost, da se u isti čas izmjeri i »tehnička duljina« stabla, što nije slučaj kod Christenovog. 9) Kod mjerenja visina potrebno je doduše, da se glava naginje natrag, no ipak je rad jednostavniji, pa prema tome manje zamara. 10) Mjerač je sigurniji u radu nego kod rada sa Christenom. 11) Visinomjer ne traži posebnog stativa, kao što to traži Sanlaville- ov. Može jednostavno da se uz pomoć naročitog prstena objesi na prst. Nu ipak za što točniji rad preporuča se, da se ruka nasloni na obični štap. Ako visinomjer objesimo pomoću prstena i kuke na običan štap, imaćemo skoro jednaku sigurnost u viziranju i očitavanju visina kao i kod Sanlaville-ovog dendrometra. Napomena: radi što veće točnosti u viziranju skošeni su rubovi vizurnih naprava (sa poleđine) i rubovi mjerila. Crtice su u ravnalo urezane (vidi sliku). Donoseći u Š. Listu prikaz ove konstrukcije visinomjera nemam na umu ništa drugo no da kolegama u praksi predložim jednu praktičnu primjenu Hubovog, Christenovog i Sanlaville-ovog principa. Pošto je sprava dosta jednostavna, svaki će ju moći napraviti sam ili naručiti kod najbližeg bravara. Debljina ravnala može da iznosi 2 do 2´5 mm. Donji dio ravnala, ispod b, može da se podeblja, pa da onda služi kao uteg. U slučaju potrebe pisac ovih redaka stoji gg. kolegama na raspolaganje. Probni primjerak izrađen je u Zagrebu uz cijenu od Din 120. RÉSUMÉ. La base de cette nouvelle construction est la regle hypsométrique de Chri sten , modifiée et a la pratique vraiment bien appropriée d´apres le principe de Hub. Vis-a-vis de ces 2 constructions, la nouvelle construction représente du coté pratique un progres undubitable. 517 |