DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 27     <-- 27 -->        PDF

20 godina i specijalna , koja će obuhvatiti radove samo iz prvih 10 godina sa
svima pojedinostima šumo-uzgojne tehničke i finansijske prirode. Kao glavnu težnju
pri ovom radu istakao je g. Načelnik cilj: pošumljavanje treba izvršiti
većim srestvima i bržim tempom, nego što je to do sada rađeno.


Nadalje došavši do uverenja, da na pesku ima još mnogih terena, koji bi se mogli
klasificirati kao za šumsku kulturu za sada još neprikladni dakle sterilni, mišljenja je,,


da ove površine nefoi trebalo uzeti u obzir za veštačko pošumljavanja u budućoj opštoj
osnovi, već da se rad na Pesku za sada ograniči na relativno bolje partije peska.


Na osnovu prednjih glavnih principa, daje g. Načelnik i sledeća detaljna upustva:


1) Treba izdvojiti stalno poljoprivredno zemljište i stalne pašnjake od šumskog
tla.
2) Treba izdvojiti nedovoljno obraslo ili golo šumsko zemljište, a koje treba


deliti na:


a) ono koje se bez većih poteškoća može zašumiti i ono,


to) koje se za sada ima smatrati sterilnim i nesposobnim za šumsku kulturu. Ovamo


tretoa ubrajati i površine koje su prema podacima novog privrednog plana označene
kao neplodne.


3) Sve površine pod 2)-a imaju se pošumiti u roku od 20 godina. U tom cilju se
ima izraditi opšta osnova za svih 20 godina a specijalna za prvih 10 god. u kojima se
imaju pošumiti bolja i prikladnija zemljišta.


4) Kategorisanje po načelima tač. 2 imaju da izvrše šefovi šumskih uprava na
Pesku, na osnovi novih karata taksacije i pregledom takovih čistina na terenu.


5) Kad to bude gotovo ima se održati šira stručna konferencija izaslanika Odelenja
za upravu drž. šuma, Direkcije i šefova uprava, na koje se imaju utvrditi svi
principi i stručne smernice, po kojima će se izraditi opšta i detaljna osnova pošumljenja.


Pošto su stalna poljoprivredna zemljišta i stalni pašnjaci već ranije izdvojeni od
šumskog tla, to je trebalo izvršiti samo kategorisanje šumskih čistina prema prednjim
uputama g. Načelnika Odelenja za upravu drž. šuma, što su šefovi šumskih uprava na
osnovu naređenja i upustava Direkcije šuma u Novom Sadu broj 642/37 izvršili.


Kako je već napred spomenuto ukupna površina šumskih čistina po podacima


novog privrednog plana iznosi: 8507.53 ha tj. 34.23% celokupne površine peska.


Od ove površine imaju se odbiti površine, koje u pogledu pošumljavanja ne
dolaze u obzir a to su:
1) Čistine u prirodnim spomenicima 143.95 ha
2) Dva stalna rasadnika u belocrkvanskoj šum. upravi . . . 5.98 »
3) Jedan stalni rasadnik u B. Karlovačkoj šum. upravi . . . 0,53 »


Svega: 150.46 ha
Prema tome ostaje za pošumiti površina od
8507.53 — 150.46 = 8357.07 ha.
Ova se površina deli po šumskim upravama ovako:
A) šumska uprava u Ban. Karlovcu 1983.12 ha
B) » » » Deliblatu 3650.07 »
C) » » » Beloj Crkvi . . . . . . 2723.88 »
Svega: 8357.07 ha
Šefovi šumskih uprava imali su zadaću, da ove površine pomoću novih karata i
iskaza površina na licu mesta obilaze, kategorišu i stave svoje predloge glede pošumljavanja
plodnih površina obzirom na vrstu sadnica i metodu rada.
Izveštaje i predloge pojedinih šefova šum. uprava čast mi je prikazati u sledećem:


A) Šumska uprava u Banatskom Karlovcu.


Površina šumskih čistina 1983.12 ha. Kao neplodne (sterilne) izdvojeno 103.16 ha.
Može se i ima se pošumiti u roku od 20 god. (1934/35—1953/54) 1879.96 ha.


525




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Predlog uprave:


1) Tokom god. 1934/35 pošumljeno:


a) sa bagremom 57.62 ha


b) sa borom 2.00 »


c) sa crnim orahom 0.65 »


2) Tokom .god. 1935/36 pošumljeno:


a) sa bagremom 67.42 ha


3) Tokom god. 1936/37 pošumljeno:


a) sa bagremom 107.95 ha


4) Za period od 1937/38—1953/54 predlaže se za pošumljavanje:


a) sa bagremom 698.38 ha


b) sa topolom 722.37 »


c) sa lipom, hrastom, klenom i koprivićem . . 117.98 »


d) sa belim borom 31.05 »


e) sa brezom 74.54 »


Svega: 1879.96 ha


Kako se vidi iz ovih podataka, ova uprava imade vrlo malo sterilnih površina,
što je i razumljivo, jer je pesak na području ove uprave najplodniji. Vrstu drveća
kojom se ima pošumljavanje izvršiti šef te uprave nije određivao pomoću biljnih asocijacija,
jer ne poznaje još dovoljno floru peska, već prema kulturama i sastojinama,
koje se u blizini i na sličnim terenima već nalaze. Naročitu je brigu vodio o tome, da
na mrazištima ne bude predviđen bagrem.


Za pošumljavanje svojih čistina, predviđa sledeće vrste drveća:


1) Bagrem, kojim će se najveći deo Peska pošumiti. Isti će se saditi na prethodno
uzoranom i eventualno godinu dana poljoprivrednim načinom iskorištavanom tlu. Zemljište
mora biti ravno sa najboljim fizikalno-hemijskim svojstvima, uzdignuto zbog
jesenjih i proletnih mrazeva. Sadnice moraju biti dvogodišnje, sadnja u rupe ili pod
plug. Razmak redova što veći, najmanje 2 metra da ´bi se između redova mogle zasejati
okopavine. Kako su najbolje i najbliže naseljima čistine već pošumljene, to se
ne možemo nadati, kao do sada, da će svo zemljište biti izdato okolnom stanovništvu
na 1—2 godine iskorišćavanja, s tim da istu ledinu razbiju i dadu radnu snagu za pošumljavanje.
Najviše 20% čistina moglo bi se na taj način besplatno pošumljavati.
Razume se u slučaju nabavke traktora bagrem bi se na slabijim zemljištima odmah
prve godine zasadio, a na najboljim zemljištima bez štete i nakon 2—3 godine. Kao što
je rečeno razmak redova trebao bi biti što veći jer bi u tom slučaju okopavanje moglo
biti i 2 godine besplatno, što je veoma važno.


2) Topola (bela, crna, trepetljika i njihovi bastardi) će se saditi također na prethodno
uzoranom tlu. Pošto ne strada od mraza stavljaće se na nižim mestima ali gde
je zemljište još uvek dobro. Razmak redova može biti manji no u bagrema.


Sadnice imaju biti korenjaci proizvedeni u stalnom ili privremenom rasadniku.
Reznice i u većoj količini mogu se dobiti u secištima topolovim.


3) Lipa (malolisna), hrast (pahuljasti) sa svojim varijatetima na pesku, iklen,
koprivić ima se saditi na onim položajima gde se i hrast i iipa nalaze u lepim sastojinama
tj. na severnim i severo-istočnim ekspozicijama. Sadnice imaju biti 2—3 god.
podignute u stalnom rasadniku. Hrastov žir se može i pod motiku na licu mesta posejati.
Ako je teren pokriven borovicom, treba pokušati podsejati je sa koprivićem.


4) Brezom se imaju pošumiti niska i najslabija zemljišta. Sadnice 2 god. imaju
se podići u stalnom rasadniku, sađenje u rupe, razmak što manji s obzirom da je tlo
slabo.


5) Bor, beli a manje crni doći će na slabijim zemljištima koja su obrasla borovicom
i drugim grmliem, sadnice imaju biti 2 god. podignute u stalnom rasadniku.
Sađenje . rupama.


526




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 29     <-- 29 -->        PDF

6) Borovicom se imaju pošumiti uopšte sve slabije čistine. Pošumljavanje isto
ima se obaviti kao i sa borom.
Koliko da se pošumi u prvih 10 god., a koliko u drugih 10 godina, o tome nema
predloga uprave.


B) Šumska uprava u Deliblatu


Površina šumskih čistina 3650.07 ha. Kao neplodne (sterilne) izdvojeno 1375.24 ha.
Može se i ima se pošumiti u roku od 20 god. (1934/35—1953/54) 2274.83 ha.


Predlog uprave:


1) Tokom god. 1934/35 pošumljeno:


a) sa bagremom ...... t . . 38.09 ha


2) Tokom god. 1935/36 pošumljeno:


a) sa bagremom 37.12 ha


3) Tokom god. 1936/37 -pošumljeno:


a) sa bagremom . . . . . . . . . 37.55 ha


b) sa borom 3.00 »


4) Za ostale godine I perioda (1937/38—1943/44) predlaže za pošumljavanje:


a) sa bagremom . 394.21 ha


b) sa topolom 671.14 »


c) sa borom 129.77 »


d) sa brezom 62.19 »


Svega: 2274.83 ha


Uprava je izvršila kategorisanje na taj način, što je nakon izlučenja sterilnih
površina, preostalu plodnu površinu uvrstila u dve kategorije i to bolje plodne i manje
plodne površine, prve sa površinom od 1442.25 ha predviđa za pošumljavanje u prvom
10 godištu, a drugo sa površinom od 832.58 ha u drugom IO godištu.


Glede izbora vrsti drveća, načina pošumljavanja i potrebnih rasadnika stavlja
uprava sledeći predlog.


Izbor vrsta drveća:


Po vrsti drveća na prvom se mestu danas pojavljuje bagrem i topola, a rede se
viđaju četinari. Sem ovih ima i više vrsta šiblja i grmlja, koje je ranijih godina sa
uspehom sađeno u svrhu vezivanja letećeg peska. Ovo grmlje igra vrlo važnu ulogu,
jer u dosta jakoj meri popravlja tlo svojim listincem i isto čini sposobnim za uzgoj
vrednih vrsta drveća. Ranijih godina pa i danas smatra se bagrem kao najpodesnija
vrsta za kultivisanje peska. On dobro podnosi sunčanu žegu ali je jako osetljiv na
mrazeve, naročito na rane jesenje mrazeve, jer on tera izbojke do u jesen. Usled same
konfiguracije terena, koji nigde nije ravan, već valovit, ispresecan uvalama i dolinama
stvaraju se mrazišta. Na takvim mestima nastaju rano u jutro niske temperature i to
usled ižarivanja topline za vreme noći kao i radi sakupljanja najhladnijeg, a prema
tome i najtežeg zraka na najnižem mestu. Veća opasnost od mraza jeste u zatvorenim
mestima sa mirnim zrakom nego na otvorenim položajima. Prilikom određivanja vrste
buduće kulture ova činjenica je uzeta u obzir i bagremu za buduće ustupljena samo
ona mesta Ikoja mu po njegovim zahtevima pripadaju. Da treba u budućnosti bagrem
saditi na pesku ali ne forsirati govori i činjenica, da se njegovo drvo visoko ceni i ima
u)ovim krajevima vrlo dobru prođu. Naravno da u buduće bagremove sastojine neće
zapremati veće površine već manje parcele pa možda i samo grupe između kojih će se
u dolinama pojavljivati druga vrsta drveća tako, da će to biti mešovite sastojine u
širem smislu reci. Naime dosadašnja opažanja pokazala su, da je stvaranje velikih


527




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 32     <-- 32 -->        PDF

nekoliko ovih topolovih rasadnika, jer prema površini koju treba zasaditi topolom potreba
sadnica je velika. Ovaj način proizvodnje topolovih sadnica izabrat je iz razloga,
što se topolove sadnice iz obližnjih ada usled nadolaska vode retiko mogu nabaviti.
Dalje je pitanje da li bi sadnice uzrasle na vlažnim adama mogle kasnije uspevati na
suvom pesku. Naročito će se pažnja posvetiti uzgoju korenjaka bele topole a po mogućstvu
i kanadske topole.


Budući da uprava do sada nije imala stalnog rasadnika; namerava u iduće proleće
pristupiti osnivanju istog. Mesto rasadnika bilo bi kod lugarskog stana na Dolini a
njegova površina oko 20 ari. U ovom rasadniku proizvodile bi se sadnice bora, breze
i nekih drugih vrsta sa kojima valja činiti opite i pokuse glede njihove podesnosti i
upotrebljivosti na pošumljavanju pes-ka. U ovom rasadniku treba uzgojiti i sadnice
obične i virginske borovice, koje se mogu korisno upotrebiti na izduvanim površinama
kao i na svima onim mestima gde je borovica potrebna kao podstojna vrsta koja zasenjuje
i popravlja zemljište.


C) Šumska uprava u Beloj Crkvi


Površina šumskih čistina 2723.88 ha. Kao neplodne (sterilne) izdvojeno 821.76 ha.
Može se i ima se pošumiti u roku od 20 god. (1934/35—1953/54) 1922.12 ha.
Od ove površine već je pošumljeno od god. 1934/35 do god. 1936/37 svega 109.35 ha
sa bagremovim, borovim, jasenovim i kan. topolovim sadnicama.


Preostaje za pošumljavanje još 1922.1.2—109.35 = 1812.77 ha.


Uprava predviđa u svom iskazu za svaku česticu vrst sadnica, no nije iskazala
potrebnu smcsu u česticama, koje se imaju pošumiti sa raznim vrstama sadnica.
Objašnjenje podataka svog iskaza čistina kao i glavne smernice budućeg rada na
pošumljavanju daje šef uprave u sledećem:
Da bi se bolje razumela podela i kategorisanje čistina u priloženom spisku —
dužnost je šefa uprave da dade objašnjenje kako je on svoj posao obavio.


Pojam plodnog i neplodnog zemljišta, kao i što g. Načelnik Dr. Ž. Miletić u svom
izveštaju zapaža, je dosta relativan, a to zapažanje je osobito tačno´ za jedan ovakav
objekat kao što je Deliblatski pesak, gde se plodnost menja gotovo s koraka na korak.
Zato je dužnost šefa uprave da objasni, na osnovu kojih je kriterija on radio.


1) Kao plodno zemljište uzete su sve bivše pašnjačke površine, na kojima je bez
većih teškoća i gotovo sigurno podizanje šumskih kultura.


U drugom redu uzete su i sve šumske čistine, obrasle gustom i bujnom travom,
koje su takode iskorišćavane kao pašnjaci do sada, a mogle bi se pošumiti bez većih
teškoća. U trećem redu uzete su retkom vegetacijom i grmljem obrasle površine, gde
ima i dosta plodnijih partija, a koje bi se dale popuniti bilo podsađivanjem, bilo sađenjem
u zaštiti grmlja, a i novim pošumljavanjem na boljim čistijim površinama (sa
oranjem).


U četvrtom redu -uzete su u obzir i borovicom i sitnim grmljem obrasle površine
(smrekom), čije je zemljište već donekle popravljeno i daje dosta nade, da bi se moglo
privesti šumskoj kulturi.


2) Sve ostalo, što nije moglo ući u ove napred pomenute četiri kategorije, uzeto
je kao neplodno — sterilno. Ovamo spadaju otvoreni pesak (čisti vejači), retkom travom,
mahovinom, pužićima obrasle površine, površine sa cementiranom podlogom.
Osim toga tipična mrazišta, gde je kultivisanje veoma rizično i skupoceno i najzadone površine na kojima postoje bedni ostaci nekadanjeg kultivisanja (pojedinačni borovi
od 20—30 god. starosti, a lK—2 m. visoki ili posve kržljavi i slabi bagrem u
obliku metle).


Na osnovu takvih kriterija došlo se do jedne podele, koja na području ove uprave
daje 1922.12 ha zemljišta označeno kao plodno i 801.76 ha kao neplodno.


530




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 35     <-- 35 -->        PDF

1) Da li se odobrava izvršeno kategorisanje po šefovima uprava, ili se ima to
još prekontrolirati na licu mesta od strane Direkcije ili Ministarstva.


2) Da li se prima predlog uprave glede vrsti sadnica, sa kojima se imaju pošumiti
pojedine čistine.


3) Da se odredi koliku površinu i koje čestice imaju pošumiti pojedine uprave
u narednih 7 godina (1937/38—1943/44) a koliko i koje u II periodi (1944/45—1953/54).
4) Da se odredi način pripremanja tla za pošumljavanja sa pojedinim vrstama
sadnica, koje dolaze u obzir po opštoj osnovi.


5) Da se odredi starost pojedinih vrsta sadnica koje se imaju upotrebiti kod
sadnje.
6) Da se odredi vreme sadnje, tj. da li se u jesen ili u proleće ima izvršiti sadnja.
7) Da se odredi razmak redova i sadnica tj. broj sadnica po 1 ha za svaku vrst
sadnica.


8) Da se utvrdi način i vreme ukopavanja, prašenja pojedinih vrsti sadnica.


9) Koje vrsti sadnica se imaju uzgajati u privremenim a koje u stalnim rasadnicima.
IO1) Da li treba predvideti u rasadnicima uzgajanje sadnica osim vlastite i za
potrebe privatnih lica. Ako jeste koje vrsti i koliko?


11) Da se odrede mesta stalnih rasadnika.


12) Da li se imaju stalni rasadnici ograditi, te čime.


13) Treba li predvideti u stalnim rasadnicima kakovih postrojenja, barake, cisterne
itd.
14) Treba li postaviti kod stalnih rasadnika stalne nadničare čuvare.
15) Da se utvrde troškovi čišćenja i kopanja već postojećih požarnih linija, kao


i troškovi prosecanja novih linija gde to još nije učinjeno i to po jednom tek. m.
16) Da se donese odluka glede uređenja i održavanja meteoroloških stanica tj.
da se odredi potrebna suma kredita za godišnje potrebe ovih stanica.
Posle čitanja prednjeg referata, prešlo se na načelnu diskusiju.


Ponajpre je postavljeno pitanje da li dosadašnji tempo rada može zadovoljiti i
dovesti do cilja, ili je potrebno da se povećaju napori, kako bi se pitanje pošumljavanja
Deliblatskog peska čim pre završilo. Odlaganjem ili rastezanjem ovog pitanja nanosi
se šteta državnoj privredi i izazivanje nepoverenja, da će se jednom to pitanje skinuti
s dnevnog reda. Svi članovi komisije su se složili, da dosadanji tempo rada treba
znatno pojačati, kako bi se Deliblatsiki pesak što pre pošumio. To zahtevaju ne samo
privredni momenti, nego je to i pitanje prestiža.


Posle detaljne debate po ovom pitanju svi članovi komisije složili su se u tome,


da nepošumljene površine na Deliblatskom pesku, koje s obzirom na njihovo stanje već


sada mogu doći u obzir za pošumljavanje, treba pošumiti u roku od 20 godina. Pošto


se predviđa pošumljenje kroz 20 godina Deliblatskog peska, to će se u tom slučaju


i radovi vršiti u većem obimu.


Radovi u širem obimu zahtevaće i veću radnu snagu.


Dosadanja iskustva su pokazala, da je za uspešno pošumljavanje lišćarima na


Pesku apsolutno potrebna prethodna obrada tla, a zatim okopavanje i prašenje kultura.


Međutim poljoprivreda se . ovom kraju toliko intenzivirala, da apsorbuje svu radnu


snagu okoline, pa se već i danas pored skučenih kulturnih radova oseća oskudica na


radnicima za pošumljavanje i prašenje kultura, jer ovi kulturni poslovi padaju u vreme


sezonskih poljskih radova. Za ove radove ne može se radna snaga doyesti ni sa strane.


Sve to govori, da se samo sa ljudskom i životinjskom radnom snagom a bez naročitih


tehničkih pomagala, ne može pomišljati na rad šireg obima. Ovom prilikom konferencija


smatra svojom dužnošću da naročito naglasi i podvuče, da samom sadnjom kulturni


rad još nije završen. Apsolutno je potrebno daijom odgovarajućom negom sadnica


braniti ih od sasušenja i ugušenja, potrebnim b -^. okopavan ja i prašenja. Nedosta


533




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 37     <-- 37 -->        PDF

c) Na vlažnijim i podvodnim stojbinama južnog dela peska treba unositi lišćare
i to: amerikanski i obični jasen te kanadsku topolu, a na još vlažnijim mestima i johu.


d) Beli i crni bor treba unositi samo na terene obrasle borovicom i ostalim
sitnim grmljem. Belom boru treba dati prednost.


Ako se bor sadi i .. čistom terenu saditi ga ma severnim i severoistočnim ekspozicijama.


e) Pri budućim pošumljavanjima treba voditi više računa o brezi no dosada. Ona
može doći u obzir da se sadi na suhim i siromašnim stojbinama, gde ni beli bor me
može da uspeva.


f) U severnim i severoistočnim ekspozicijama na severo-zapadnom delu peska
treba unositi lipu, hrast, javor, brest, koprivić i druge odgovarajuće lišćare.


Na konferenciji je naglašeno, da šefovi uprava imadu da pre sastava godišnjeg
uzgojnog predloga prouče pedološke i ostale odnose dotične parcele i da na osnovu
toga odrede pravilan izbor vrste drveta.


Ad 3) Prihvaćeno je da se imadu pošumiti sledeće površine ikroz prvih 20 god.
i to:


Šum. uprava I decenij II decenij Ukupno


Ban. Karlovac: 939.98 ha 939.98 ha 1879.96 ha


Deliblato: 1137.41 » 1137.42 » 2274.83 »


Bela Crkva: 961.06 » 961.06 » 1922.12 »


Sveukupno: 3038.45 ha 3038.46 ha 6076.91 ha


Osoblje (činovnici i lugari) koje radi na pošumljavanju, i koje je na tom poslu
steklo izvesnu rutinu, spremu i iskustvo, ne bi trebalo često premeštati, jer je pored
ostalog i to jedan od uzroka ranijih neuspeha pošumljenja Deliblatskog peska.


Ad 4) Na osnovu dosadanjih iskustava utvrđeno je, da za kultivisanje svih lišćara
treba zemljište prethodno preorati odnosno pripremiti za pošumljavanje, pa na tom
stanovištu stoji i ova konferencija.


Što se tiče četinara za njih ne treba prethodne pripreme pošto se isti u pravilu
imadu podizati u zaštiti borovice i sitnoga grmlja. U koliko se budu sadili četinari na
preoranom zemljištu, isto se n e srne prethodno iskorištavati u poljoprivredne svrhe.


Ad 5) Nakon iscrpne debate i na osnovu dosada stečenih iskustava u pogledu
pošumljavanja Deliblatskog peska načelno je rešeno, da se pošumljavanja imadu u
prvom redu obavljati pomoću sadnica odnosno korenjaka. U svrhu pošumljavanja treba
odgojiti jake i otporne sadnice i to po mogućnosti od semena, sakupljenog na samom
Pesku. Za slučaj da se ne bi mogla sakupiti dovoljna množina dobrog semena na samom
Pesku, imade se u tom slučaju nabaviti seme iz krajeva, u kojima vladaju približno
slične prilike.


Sadnice bagrema treba saditi kad su stare 1—2 god. Ako su jednogodišnje sadnice
jake i dobro razvijene, mogu se već prve godine saditi, dočim slabije sadnice
treba ostavljati u rasadnicima da ojačaju, i sadiće se u teren nakon druge godine starosti.
Bela, crna i kanadska topola sadiće se pomoću korenjaka i reznika i to na preoranoj
zemlji. Gde pak nije moguće preoravanje zemljišta bilo iz kog razloga, na tim
mestima sadiće se samo korenjaci topole a ne reznici. Korenjaci topole ne smiju biti
stariji od godinu dana za presadnju. Sadnice bagrema i korenjake topole treba u proleće
prekratiti radi smanjenja trainspiracije, jer se nadalje mnogo bolje učvršćujubolje izbijaju.


Za proizvodnju reznica treba imati dovoljan broj matičnjaka u stalnom rasadniku,
u koliko se reznici ne bi mogli naseći u starijim kulturama i sečinama.


Beli i crni bor treba saditi samo preškolovan. Sadnice treba da budu prigodom
sadnje 2—3 god. stare, što ovisi o razvoju sadnica. Starije sadnice od 3 god. ne bi
trebalo nikako saditi.


535




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 44     <-- 44 -->        PDF

će se urediti ti bunari postoje dve alternative. Prva je kod svakog bunara pumpumotor zameniti novom modernom pumpom i novim motorom na naftu. Ovde se naglašava
da prerada sadašnjih motora na naftu i drvni gas ne rentira se, osim toga poznato
je da motori sa pogonom na drvni gas malih konjskih snaga nesavršeni su i teško upotrebljivi.
Dakle zato se ovde govori samo o novim motorima na naftu. Prema podacima
koje je uprava prikupila, instalacije na pojedinim bunarima bile bi sledeće:


1) na motornom bunaru na »Tilvi« dolazi a) jedna električna pumpa sistem »UtaQarvens-
Vin« sa kapacitetom od 200 ltara na minut tj. 12 kubnih metara na sat; b) jedan
Dizel-motor od 10 konjskih snaga, i c) ostali električni uređaji. Predračun za nabavku
ovih objekata, transport, instalacija (popravak zgrade, betoniranje poda), kao i demontaža
starog motora i pumpe iznosi cea 120.000.— dinara;


2) za motorni bunar na »Čoki« pumpa sa kapacitetom 150 litara na minut isti
sistem, motor od 6 konjskih snaga. Svi radovi kao i na »Tilvi« sa predračunom od
90.000.— dinara;


3) bunar na »Kornu« električna pumpa 400 litara u minuti, motor 15 konjskih
snaga, predračun 125.000.— dinara.


Dakle za sva tri bunara investicija od 335.000.— dinara. Ako je prometna cena
nafte 3.— din. po kg onda bi 1 m3 vode stajao: za bunar na »Tilvi« 2 kg nafte (toliko
troši na sat motor od 10 HP), puta cena, kroz 12 kubnih met. (kapacitet pumpe) tj.


0.50 din. Dakle 13 puta jevtinije no sadašnji motor i pumpa; za bunar na »Caki« 1.15 kg.
nafte (toliko troši motor od 6 rfP na sat) puta cena kroz 9 m3 (kapacitet pumpe) tj.
0.38 din., dok sa sadašnjim uređajem košta 16 puta više; za bunar na »Kornu« 2.95 kg.
nafte za motor 15 HP puta cena kroz 24 m3 tj. 0.37 din., dakle 7 puta jevtinije.
Da vidimo sada drugu moguću alternativu u pogledu racionalizacije sadašnjih
mot. bunara. Na »Tilvi« instalirati jednu centralu za sva tri bunara: a) jedan motor
od 40 HP sa pogonom na drvo, b) kod svakog (bunara po jedna električna pumpa,
c) celokupni električni uređaj kao i električni vod od centrale do bunara. Predračun za
sve nabavke kao motora od 40 HP na drvni pogon, tri pumpe, ostali električni uređaji,
električni sprovod, bakarna žica itd. bez stubova, gradnja nove mašinske kuće, instalacija,
demontaža itd. 750.000.— dinara.


Pogonski materijal za dobij an je 1 m3 vode koštao bi tada: 1 m3 suve topole teži
400 kg., isto drvo franko mot. bunar sa izradom, cepanjem, slaganjem itd. staje cea
20.— din. tj. 1 kg. 0.05 din. Navedeni motor troši na sat 38 kg. drveta, a sve tri pumpe
za to vreme izbace 45 m3 vode. Prema tome cena 1 m3 vode bila bi 0,04 din. ili ravno
126 puta jevtinije no što danas košta.


Pre no što bi rezimirali sve gore rečeno i dali svoj predlog još je veoma važno
podvući i dosadašnje manipulativne troškove da bi se isti mogli uporediti sa eventualnim
budućim što se tiče motornih bunara. Tako za bunardžije izdato je 1929/30 god.
42.780.— din. a za 7 godina tj. uključivo 1935/36 god. izdato je 191.667.— din. tj. pro-
sečno godišnje preko 27.000.— dinara. Ovi veliki troškovi bili su neminovni iz razloga
što su bunari udaljeni jedan od drugoga 2—4 km., i što snaga motora i pumpi nije
dozvoljavala da za jedan dan jedan bunardžija napuni sva tri rezervoara. U slučaju
da se prihvati prva alternativa, dovoljan bi bio samo jedan mašinist-bunardžija. Isti bi
mogao za jedan dan otići i napuniti sva tri rezervoara, a utrošio bi ukupno za »Korn«
1 K> sat, za »Tilvu« 2 sata a za »Čoku« 1,25 tj. nepunih 5 sati. Znači skoro četiri puta
manje no danas. Ako bi se prihvatila druga alternativa, manipulativni troškovi bili bi
osetno veći. Za upravljanje jednom centralom sa električnim instalacijama morao bi
se zaposliti jedan diplomirani električar čije bi godišnje izdržavanje stajalo 14—160O0
dinara, a osim.toga i jedan pomoćnik sa godišnjom platom od 7—8000 dinara.


Sada ćemo ukratko rezimirati sve gore navedeno i staviti svoj predlog insvesticija
za racionalizaciju sadašnjih bunara.
1) Pašnjaci na Pesku imaju veliki ekonomski i socijalni značaj za ceo južni Banat;


542




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 43     <-- 43 -->        PDF

II. Motorni bunar na »Čoku
Motor i pumpa izbaci na sat cea 2.45 m3 vode, a tom prilikom utroši se cea


1.88 kg. benzina, ili 1 kg. benzina izbaci 1.28 m3 vode ili za 1 m3 vode treba 0.77 kg.
benzina. Ako je prometna vrednost benzina 8.— din. po kg. onda samo pogonski materijal
za dobijanje 1 m3 vode staje 6.16 din. Pošto dnevna potreba na tom bunaru
iznosi 12.50 m3, onda .... tog materijala dnevno iznosi 77.— din. Da bi se dobila ta
količina vode motor i pumpa mora raditi preko 5 sati dnevno.
III. Motorni bunar na »Tilvi«
Motor i pumpa izbaci na sat cea 3.2 m3 vode, a tom prilikom utroši se 2.56 kg.
benzina, ili 1 kg. benzina izbaci 1.28 m3 vode, ili za 1 m3 vode treba 0.80 kg. benzina.
Ako je prometna vrednost benzina 8.— din. po 1 kg. onda samo pogonski materijal za
dobijanje 1 m3 vode košta 6.40 din. Ako dnevna potreba na tom bunaru iznosi 22 m3
onda cena pogonskog materijala dnevno iznosi 130.80 din. Da bi se dobila ta količina
vode motor i pumpa mora biti u pokretu blizu 7 sati dnevno.


Kao što se vidi, sva tri motorna bunara istina mogu izbaciti potrebne količine
vode ali odmah pada u oči da je ta voda vrlo skupa, što osetno ide na štetu čistoga
prihoda od ovih državnih pašnjaka.


Općeniti opis ovih bunara je sledeći: Podignuti su pre 30 i više godina, dubina
bunara je do 200 metara. Kod svakog motornog bunara nalazi se rezervoar i to kod
»Korna« 36 m3, kod »Čoke« 18 m3 i kod »Tilve« 22 m3. Motori kao i pumpe starog su
tipa i ne samo da su neekonomični, već su i u vrlo lošem stanju. Jačina je motora do
4 konjske snage. U opšte svi delovi kako pumpe tako i motora (naročito na »Čoki« i
»Tilvi«) tako su istrošeni da ih kompletne treba baciti u staro gvožde. Svakidašnje
opravke i troškovi neminovni su i ogromni. Koliki su ti troškovi popravaka i nabavaka
bili videćemo iz sledećih podataka:


Za opravke motornih bunara utrošeno:


1929/30 god 4900.— din.


1930/31 » 21220.— »


1931/32 » 21852.— »


1932/33 » 31701.— »


1933/34 » 21399.— »


1934/35 » 19405.— »


1935/36 » 14129,— »


Svega : 144.607.— din.


Dakle samo za 7 godina blizu 150.000 dinara ili prosečno godišnje preko 20.000
dinara. Već samo ova konstatacija dovoljna je da je ekonomski imperativ sadašnje
motorne bunare rashodovati.


Druga još važnija konstatacija koja nalaže da se ovi motorni bunari zamene,
jeste neracionalna potrošnja pogonskog materijala. U toku samo tri godine, od 1929/30
do 1931/32 god. potrošeno je 123790,— din. ili godišnje preko 40.000.— din. za benzin.
Cena 1 ms vode iznosi sada do 6.40- din. što je nepodnošljivo skupo. U opšte benzinski
motori i najnovijih konstrukcija neekonomični su u upoređenju sa motorima sa pogonom
na naftu ili drveni gas.


Još treba na štetu sadašnjih motora pomenuti i to, da je za njihovo iskorišćavanje
za vreme letnje sezone potrebno bar dva bunardžije, jer za dobijanje potrebne
količine vode mora se utrošiti neprekidnih 18 časova.


Sada će uprava pokušati da predloži potrebne insvesticije za racionalizaciju sadašnjih
motornih bunara, a time resiti jedan značajan problem u cilju unapređenja ovih
državnih pašnjaka. Da sadašnje motore i pumpe treba ukloniti to je van diskusije. Kako


541




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 42     <-- 42 -->        PDF

meseca pojedina vrsta stoke utrošila vode. Tako imamo za pašnjak »Čoku«: meseca
jula 1935 god. utrošeno je 514.560 litara vode, za napajanje 186 kom. rog. marve preko
2 god. i 72 kom. od .<—2 godine tj. dnevno dolazi na odraslo goveče cea 70 litara a
mlade cea 40 litara vode ih prosečno 55 lit. po glavi. Meseca avgusta 1935 god. utrošeno
je 354.360 lit. za napajanje 98 kom. rog. marve preko 2 god. i 96 kom. od H~2
god. tj. dnevno za odraslo goveče opet 70 lit. a mlade 40 lit. ili prosečno po glavi opet
55 lit. vode. Meseca maja 1935 god. utrošeno je 314.400 lit. vode, za napajanje 196 kom.
rog. marve preko 2 god., 72 kom. %—2 god. i ovaca 1320 kom. tj. dnevno 40 lit. za
goveče preko 2 god. 25 lit. od %—2 god. i VA lit. za ovcu. Prema tome slobodno možemo
uzeti da za vreme od 15 aprila do 1 oktobra jedno odraslo goveče potrebuje 55 lit.
vode dnevno, goveče od lA—2 god. 32 lit., ovca 2 litre.


Cela ova kalkulacija potrebna nam je bila, da bismo ustanovili količinu vode
koju treba bunari da imaju u slučaju da se svi pašnjaci maksimalno iskorišćuju. Tako,
a na osnovu navedenih podataka dnevni kapacitet bunara trebalo bi da tmde:


za obični bunar na »Plucu« 12980 lit. za rog. marvu preko 2 god., ili 15004 lit.
za goveda od .—2 god. ili 2360 lit. za ovce itd.


Dakle količina potrebne vode zavisi koliko od broja stoke, toliko i od vrste stoke.
Kad bi svi pašnjaci bili zakupljeni samo za odrasla goveda, kapacitet bunara morao
bi biti skoro pet puta veći no da su isti pašnjaci maksimalno pokriveni samo ovcama.
Dok odnos odraslog govečcta naspram ovce u pogledu ishrane stoji kao 1:5, dotle odnos
u pogledu vode stoji 1:27 (55 lit. prema 2 lit.). To je vrlo važna konstatacija kada su
u pitanju motorni bunari, jer zakup pašnjaka za odraslo govedo u pogledu hrane može
biti pet puta veći no za ovce (tako je i po važećem cenovniku), ali s obzirom na vodu
morao bi biti zakup za govedo 27 puta veći no za ovcu. Dakle uzevši u obzir napajanje
1 kom. rog. marve i 5 kom. ovaca nije ekvivalenat u računu rentabiliteta.


Odnos ovaca prema rogatoj stoci po količini kako u okolnim selima tako i na
predmetnim pašnjacima može se uzeti kao 5:1. Prema tome polovinu naših pašnjaka
iskorišćuju ovce a polovinu goveda. Ako uzmemo da dnevna prosečna potreba (odrasle
i mlade rog. marve) za vreme letnje sezone iznosi 43 lit. a ovaca 2 lit., onda bi kapacitet
naših bunara morao biti sledeći:


1) »Koru« 35520 lit.


2) i»Čoka« 12455 »


3) »Tilva« 21942 >
Svega: 69917 lit.


Na ovaj način za svaki bunar ustanovili smo verovatnu količinu vode koja je
potrebna s pretpostavkom da svi pašnjaci budu izdati pod zakup i maksimalno opterećeni.


A sada da vidimo kakvo je sadanje stanje motornih bunara i da li isti odgovaraju
svome zadatku kako u tehničkom tako i u finansijskorn pogledu tj. kako fungiraju
u računu rentabiliteta ovih pašnjaka.


I. Motorni bunar na »Komu«
Sadašnji motor i sadašnja pumpa prema podacima koje ima ova uprava izbaci
prosečno na jedan sat 6.2 kubna metra vode, a tom prilikom utroši se 2 kg. benzina,
ili 1 kg. benzina izbaci 3.1 kub. metra vode, ili za 1 kub. metar vode treba 0.32 kg.
benzina. Ako je prometna cena benzina 8.— din. po kg. onda samo pogonski materijal
za dobijanje 1 kub. metra vode košta 2.56 din. Pošto dnevna potreba na tom bunaru
iznosi 35.50 kub. met. onda cena pogonskog materijala dnevno iznosi 90,80 din. Da bi
se dobila ta količina vode motor i pumpa mora da radi blizu 6 sati.


540




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 41     <-- 41 -->        PDF

nekoliko okolnih sela tražilo je i bilo prinuđeno, da zakupljuje ove državne pašnjake
a sada gotovo ceo donji Banat od Oipova pa do Jasenova tj. nekih 20 sela, gleda u
ovim pašnjacima spas svojem stočarstvu. Vrednost ovih pašnjaka dakle sve je veća
jer je i potražnja sve veća. Kako će se urediti ovi drž. pašnjaci, kako najracionalnije
iskorišćavati, predvideće novi privredni plan. Rentabilitet istih podići će se melioracijom
i drugim merama. Tako, sejanjem odgovarajućih trava, uništenjem korova, đubrenjem,
podelom na pregone, razdeljenjem prema vrsti stoke, zasadivanjem drvoreda
itd.; postići će se sve veći prinos po jedinici´ površine. Ali bez sumnje jedan od najvažnijih
zadataka koji treba najhitnije resiti u cilju unapređenja ovih pašnjaka, jeste
resiti problem snaibdevanja vodom za ove pašnjake. Osigurati sa dovoljno vode i dobre
vode ove pašnjake to je »kondicio sine« za dalju racionalizaciju. ´Prema tome uprava
će u ovom izveštaju da prikaže dosadašnji rentabilitet ovih pašnjaka u odnosu prema
tom faktoru (napajanje), a zatim predložiti mere koje treba preduzeti za racionalizaciju
ovih bunara, odnosno za unapređenje ovih pašnjaka.


Za napajanje stoke na teritoriji ove uprave postoji šest običnih i četiri motorna
bunara. Kapacitet običnih bunara na »Devojačkom bunaru«, »Vakarecu«, dovoljan je
da snabde vodom pašnjak »Pluc« i »Vakarec«. Prema tome uprava o njima nema što
dalje reći. A ostali obični bunari na »Čoki«, »Kornu«, »Flamundi« i »Kravanu«, služe
samo kao rezerva motornim bunarima, jer ovi prvi ne toi mogli zadovoljiti njima gravitirajuće
pašnjake. Od motornih bunara u poslednje vreme onaj na »Pošijami« ne
upotrebljava se, pa se dakle iskorišćavaju samo tri i to na »čoki«, »Kornu« i »Tilvi«.
Prema tome sledeće pašnjačke površine otpadaju na pojedine bunare:
1) obični bunar na »Plucu« 205.59 ha tj. pašnjak »Pluc«;
2) obični bunar na »Vakarecu« 395.76 ha tj. pašnjak »Vakarec«;
3) motor, bunar na »Čoki« 493.57 ha tj. pašnjak »Čoka« ;
4) motor, bunar na »Kornu« 1229.54 ha tj. pašnjak »Koru«, »Kujb« i »Rošijana«;
5) motor bunar na i» Ti Ivi« 723.49ha tj. pašnjak »Velika Tilva 1«, Vel. Tilva II« i Kravan«.


Pod 4) računata je i površina od 200 ha, koja je predata u vlasništvo opština
Uljmi i Izbištu, iz razloga što će se na svaki način ovaj pašnjak i dalje snabdevati
vodom sa mot. bunara na »Kornu«.


Da li i na koji način ovi bunari zadovoljavaju ove pašnjake razmotrićemo sada.
Ali prethodno se mora utvrditi količina stoke koju mogu ovi pašnjaci primiti. Računajmo
da prosečna površina za jednu normalnu jedinicu na ovim pašnjacima iznosi 0.85
hektara tj. 1.5 kat. j . na jedno odraslo goveče za jednu sezonu. Tako imamo onda 0.75
kat. j . za goveče od ´A do 2 godine, 0.37 kat. j . za goveče ispod K godine, 0i.30> kat. i.
za ovcu, i 0.15 k. j . za jagnje, kao minimalne površine koje treba osigurati da ne bi
pašnjak bio preopterećen. Iz ovih podataka možemo pretpostaviti maksimalnu količinu
stoke i to po vrstama, koju mogu primiti pašnjaci kod ove Uprave za jednu sezonu.
Tako :


1) pašnjak »Kravan« može primiti: rog. marve preko 2 god. 353 kom. ili od lA do
2 god. 746 kom. ili ovaca 1765 kom.;
2) pašnjak »Kujto« može primiti: rog. marve preko 2 god. 598 komada, od Vi do
2 god. 1196 kom., do % god. 1392 kom., ovaca 2990 komada itd.


Kada imamo i ove podatke možemo sada računati koliko vode potretouje još i
pojedina vrsta stoke na ovim pašnjacima za jednu sezonu. To zavisi od mnogih okolnosti
od kojih pominjemo: vrsta stoke, vrsta hrane i vreme — klima. Jedno odraslo
goveče teško 500 kg popije dnevno od 25 do 80 lit. vode, do 2 god. staro 15—40 lit.
vode, ovca od 1—4 lit. Slabi kvalitet trava iziskuje veći kvantitet trave, a ovo i veću
količinu vode. Tako isto majsko vlažno vreme traži tri do pet puta manje vode za
stoku, no sušno julsko vreme. Iz tih razloga, dakle stoka na Delitolatskom pesku mnogo
više troši vode no na drugom terenu, što je i iskustvom utvrđeno. Iz podataka o količini
proizvedene vode, i količini i vrsti stoke, Uprava je ustanovila koliko je koga


539




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Stoga Direkcija šuma imade da vrši kroz prvih 20 godina praktična ispitivanja
u sledećim pravcima:
1) uticaj obrade zemljišta na uspeh pošumljavanja pomoću raznih vrsta drveća
koje na takvim zemljištima mogu doći u obzir;


2) uticaj negovanja biljaka na uspeh pošumljavanja.


Dakle trebaće vršiti opite u sledećem pravcu:


a) sadnja raznih vrsta biljaka u obrađeno zemljište, bez ikakve naknadne nege;


b) sadnja biljaka u obrađeno zemljište, sa naknadnom negom;


c) sadnja biljaka u gnezda bez ikakve naknadne nege;


d) sadnja biljaka u gnezda sa naknadnim prašenjem gnezda.


U slučaju potrebe imaće se, uz saradhju fakulteta, izvoditi i pedološka ispitivanja.


Osim toga konferencija je ispitivala i sledeća aktuelna pitanja:


1) pošumljavanje nedovoljno pošumljenih površina (progalina), koje zapremaju
znatnu površinu peska;
2) stvaranje donje etaže u sastojinama radi što bolje zaštite i popravke tla;
3) mogućnost pretvaranja kržljavih bagremovih sastojina u sastojine pogodnijih
vrsti drveća;


4) pitanje proreda;


5) izradu prirasno-prihodnih tabela za bagrem i


6) melioraciju pašnjaka, pa je odlučeno:


Ad 1) Odlučeno je, da se progaline za sada ne trebaju pomoću umetnog pošumljenja
tako kompletirati da im obrast bude 0.8—1, jer je to za sada nemoguće, jer za pošumljavanje
imade dovoljno ostalih čistina i jer postojeće drveće na progalinama barem
donekle zaštićuje tlo. Postojeće bagremove i topolove sastojine sklopiće se postepeno
već samom sečom stabala (nakon 2—3 seče), stoga je potrebno da se prigodom seče
vade i panjevi, kako bi iz žilja isterale mladice. Tamo pak gde se seča progalina neće
rentirati (zbog troškova seče i izradbe, zbog slabih i loših sortimenata i zbog velikih
transportnih troškova), trebaće takođe i takve progaline poseći, i kad budu po sečnom
redu došle na seču.


Ad 2) Treba postojeću donju etažu očuvati, te se podstojno drvlje i šiblje ne
srne saseći niti prigodom seče gornje etaže. Tamo gde nema etaže trebalo bi uzgojiti
pod´stojnu sastojinu, a kao najprikladnija vrsta drveća došle bi u obzir: klen, grab" i
lipa, pa bi u tom pravcu trebalo praviti opite.


Ad 3) Pošto se bagrem neće moći uvek na istim mestima uzgajati, to treba u
buduće vršiti opite ponajpre u kržljavijim bagremovim sastojinama, kao i s kojom
pogodnijom vrsti drveća bi trebalo te sastojine zameniti.


Ad 4) Glede proreda je odlučeno, da se iste imadu vršiti, gdegod to šumskouzgojni
momenti zahtevaju.
Ad 5) Pošto lokalnih :prirasno-Deliblatskom pesku, to je zaključeno da bi se iste čim pre morale sastaviti.
Ad 6) Konačno je raspravljeno i o melioraciji samih pašnjaka na Deliblatskom
pesku kao i o postojećim zastarelim motorima na bunarima.
Pročitan je referat šefa šumske uprave u Banatskom Karlovcu Ing. Marijanovića
koji glasi:


Površina stalnih pašnjaka kod šumske uprave u Ban. Karlovcu iznosi 2847.65 hektara.
Ova je površina novim privrednim planom sada definitivna, pošto se ranije stalno
menjala, smanjivala. Ekonomska važnost ove relativno velike pašnjačke površine, u
gusto naseljenom zemljoradničkom kraju iz dana u dan raste. Ima tome više razloga;
što je površina državnih pašnjaka jako smanjena, drugo što su agrarne vlasti u donjem
Banatu oduzele najveći deo opštinskih pašnjaka, a kolonisti iste pretvorili u ziratno
zemljište, i treće, što okolni zemljoradnici, usled još uvek niskih cena agrarnih proizvoda,
traže u stočarstvu kompenzaciju svojih prihoda. Još do pre par godina, samo


538




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 39     <-- 39 -->        PDF

sadnica za pokriće redovnih godišnjih potreba na pošumljavanju. Iz tog razloga treba
postojeće rasadnike povećati i proširiti. Broj i veličinu rasadnika treba izračunati na
osnovu broja raznih sadnica koje će biti potrebne da se predviđene površine svake
godine mogu pošumiti. Nove šumske rasadnike treba osnivati na za to odgovarajućim
mestima što bliže postojećih lugarnica, odnosno gde ima dovoljno vode.


Ad 12) Gde-god je moguće imade se praviti ograda oko stalnih šumskih rasadnika
od bagremovog drveta, pošto je to za državu najjevtinije (bagremovo drvo na
licu mesta) a takva ograda je dugotrajna. U koliko se u opravdanim slučajevima ograda
pravi od žice, onda istu treba napraviti od dovoljno debele pletene žice jedan metar
visoko. Iznad pletene žice dolaze tri reda bodljikave žice.


Ad 13) U stalnim rasadnicima treba izgraditi barake, kako bi se u slučaju nevremena
mogli skloniti radnici u iste. Te barake služiće za smeštaj i pohranu oruđa.
Izgradnja drugih postrojenja ovisiće od veličine rasadnika i stvarne potrebe.


Preporučuje se izgradnja u svakoj šumskoj upravi rade jednog većeg rasadnika
nego li dva ili više manjih rasadnika, pošto je režija kod većeg rasadnika srazmerno
jeftinija nego li kod manjih.


Ad 14) Kod većih šumskih rasadnika potrebno je da se postavi jedan stalni nadničar
kao čuvar rasadnika koji će isti nadgledati i manje nuzgredne radove obavljati.
Kroz koje će se vreme >u godini uposliti taj stalni čuvar rasadnika ovisiće to o stvarnoj
potrebi.


Ad 15) Glavni i pobočni prošeci treba da se izvedu na normalnu širinu (8 m.
Okomito na smer vatra i . m. paralelno s vetrom) u koliko do danas nisu izvedeni.
Sve prošeke i požarne linije treba održavati u redu. U koliko požarne linije na
prosekama nisu očišćene, treba ih svugde pročistiti u širini od 2 metra.


Za čišćenje prošeka moći će se možda upotrebiti traktor. Stoga kod narudžbe
traktora mora se imati to u vidu tj. traktor treba da bnde tako udešen da će eventualno
moći sa prošeka i požarnih linija uklanjati šiblje, korov i travu.


Kako bi se prošeke mogle držati u redu potrebno je u budžetu rashoda osigurati
u tu svrhu potrebne kredite.


Ad 16) Potrebno je da se u centralnom delu Deliblatskog peska (kod lugarnice
Flamunda) uredi jedna potpuna meteorološka stanica s najmodernijim aparatima podešenim
za automatsko beleženje, pošto čuvar šuma zbog ostalih poslova u svome
reviru nije u stanju da uvek u pravo vreme može očitati podatke s instrumenta. Stoga
postojeću meteorološku stanicu stanicu na Flamundi treba dopuniti i preurediti po
istaknutom načelu. Kasnije ako se ukaže potreba imala bi se osnovati i druga meteorološka
stanica kod lugarnice Kajtasovo za istočni deo peska.


Nabavku instrumenata kao i samu instalaciju istih treba izvršiti uz saradnju
meteoroloških stručnjaka.
S tim je bila iscrpljena debata po pitanjima iznošenim u referatu taksatora


g.
Berzenkovića.
Nakon toga konferencija je raspravljala o drugim aktuelnim i važnim pitanjima
koja su u vezi sa pošumljavanjem i racionalnim iskorišćavanjem Deliblatskog peska.
Naročito je tretirano pitanje pošumljavanja najmršavijih terena na Deliblatskom
pesku, čije pošumljavanje nije predviđeno u sledećih 20 godina.
Konstatovano je, da te površine nisu za sada pogodne da bi se uz normalne
i racionalne novčane žrtve mogao očekivati zadovoljavajući uspeh u pošumljavanju
tih čestica.


Međutim konferencija jednoglasno zaključuje da se od ovih površina ne srne
sasvim dići ruke i ne voditi brige o njima, nego se u sledećem razdoblju od 20 godina
imaju na tim česticama vršiti opiti u pogledu načina rada i vrsta drveća, kako bi se
te površine nakon 20 godina mogle pošumiti sa što boljim izgledima na uspeh i sa
manjim novčanim žrtvama.


537




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Jasen obični i amerikanski treba saditi kad su sadnice stare 2—3 god.; sadnice


treba da su dobro razvijene.


Hrastove sadnice treba da budu 2—3 god. stare, u koliko se pošumljavanje bude


vršilo sa sadnicama, ali se pošumljavanja mogu vršiti i sadnjom žira u redove na


preoranom zemjištu.


Za lipu i brezu imaće se prikupiti potrebna iskustva, ali sadnice moraju biti


dobro razvijene.


Ad 6) S obzirom na znatni obim kulturnih radova koji se predviđaju, trebaće


iskoristiti obe radne sezone, tj. trebaće vršiti i jesensku i proletnju sadnju. Stoga se


određuje sledeće:


Bagrem treba saditi u jesen, jer se i onako u proleće uvek prikraćuje, pa opa


snost od smrzavice me dolazi u obzir. Topolu, jasen, hrast i bor treba saditi u proleće.


Ukoliko se bude pošumljavalo hrastovim žirom, treba ga saditi u jesen.


Sadnjom u jesen i u proleće poslovi se podelc na dve radne sezone, što je bolje


radi pribavljanja radne snage, pošto je pribavljanje radne snage u ovom kraju jedno


od najvažnijih pitanja, da se predviđeni kulturni program u celosti izvede. Osim toga


topolu i jasen rado divljač preko zime odgriza zbog nedostatka hrane, a sadnjom tih


sadnica u proleće biće te vrsti drveća više-manje pošteđene od divljači, pošto divljač


u to vreme ima dovoljno druge zelene hrane.


Ad 7) Obzirom na načelnu odluku da se radovi na pošumljavanju (oranje zemlje,
razrahljivanje) imadu raditi pomoću traktora, to na mestima gde će se saditi listače
određuje se razmak redova do 2 metra, a razmak sadnica u pojedinim redovima najviše
1 metar tj. broj sadnica kretaće se od 5000—7500´ komada po ha.


Borove sadnice po pravilu neće se saditi u redove na površinama gde imade
borovice i grmlja, pošto će se one na tim mestima saditi pod zaštitom borovice i
ostalog grmlja, gde se ledina neće orati.


U koliko se sadnja borovih sadnica bude obavljala na čistinama, onda će se
sadnice saditi u razmacima redova od 1—\% m. sa 500©—7500 komada po ha, ali ni
tu nije potrebna pravilna sadnja u redovima, već treba iskoristiti čim više konfiguraciju
terena. Borove sadnice neće se prašiti.


Ad 8) Kao što je napred rečeno uspehu pošumljavanja sa listačama na Deliblatskom
pesku ne možemo se nadati, ako se ne bude vršilo okopavanje i prašenje mladih
kultura.


Prvo prašenje (okopavanje) listača treba provesti odmah s proleća čim se ukaže
za to potreba i nije potrebno — da bi se okopavanje moglo izvršiti — da prethodno
padne kiša. Naprotiv, drugo kao i ostala prašenja imadu se uvek vršiti istom posle
kiše, i to kad se za to ukaže potreba.


U mladim kulturama prašenje se ima vršiti sve dok se sastojme ne sklope, ali
svakako to prašenje treba vršiti najmanje kroz prve dve godine.


Okopavanje se ima vršiti u pravilu u proleće i leti i to najmanje dva puta godišnje.
Koliko će´se puta godišnje okopavati, da li dva ili tri puta, zavisi od kvaliteta
zemljišta i oborina.


Ad 9) Sadnice svih vrsta drveća osim bagrema imadu se uzgajati u stalnim
rasadnicima na za to odgovarajućim mestima, dočim sadnice bagrema i korenjaci topole
mogu se uzgajati u privremenim rasadnicima, tj. na mestima što bliže sečina odnosno
površina koje se kane pošumiti.


Ad 10) Za potrebe privatnika treba da šumske uprave proizvedu do 10% više
sadnica (u prvom redu bagremovih pošto se one najviše traže) no što je redovita godišnja
potreba za pošumljenje predviđenih predela u pojedinoj godini. Ovaj višak sadnica
upotrebiće se za pomaganje privatne inicijative. i


Ad 11) Kako se predviđa da će se kroz sledećih 20 godina raditi u većem obimu,
to s<: u postojećim šumskim rasadnicima neće moći godišnje odgojiti dovoljan broj


536




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 36     <-- 36 -->        PDF

janje ove kulturne mere bio je jedan od glavnih uzroka dosadašnjih neuspeha. Budu li
se ove mere stručno i blagovremeno izvodile, može se očekivati zadovoljavajući uspeh
i na slabijim stojbinama. U vezi s time, kao i obzirom na nedovoljnu i za vreme sezone
skupu radnu snagu, konferencija je jednoglasno došla do zaključka, da bi kao prva mera
za uspešan i brži rad bila korisna i potrebna mehanizacija toga rada. Stoga članovi
konferencije jednoglasno zaključuju, da bi se radovi u većem obimu mogli lakše izvršiti
ako se ne osloni samo na manuelnu i animalnu radnu snagu, koje u dovoljnoj meri i
nema, već da se za svaku šumsku upravu za sada nabavi po jedan traktor guseničar
od cea 25 HP, a posle možda i jedan jači koji bi služio za oranje (paranje ledine) težih
terena kod svih šumskih uprava. Ovo konferencija predlaže stoga što će traktor guseničar,
preoravanjem (paranjem) ledine, prašenjem kultura i eventualno čišćenjem požarnih
linija korisno poslužiti ovom cilju. Ovakav traktor savlađivao bi valoviti reljef
peska, i svojim radom znatno bi smanjio potrebu animalne i manuelne radne snage.


I pored mehanizacije rada, ipak veći deo poslova na pošumljavanju moraće se
izvršiti ručnom snagom. Ova radna snaga lakše će se dobaviti i osigurati, ako se radnicima
zaposlenim na pošumljavanju dadu izvesne beneficije u paši i ogrevnom drvetu,
pa konferencija smatra da i u tom smislu treba ishoditi specijalna ovlašćenja.


U vezi raspravljanja obrade zemljišta u svrhu pošumljavanja, tretirano je i pitanje
mogućnosti iskorišćavanja zemljišta u poljoprivredne svrhe paralelno sa pošumljavanjem.
U tom pogledu konferencija se složila, da je za napredovanje kultura celishodnije
da se zemljište poljoprivrednim usevima prethodno ne iscrpljuje. Ali obzirom na nedovoljnu
radnu snagu i finansijski efekt može se na najboljim zemljištima i u buduće
takva zemljišta davati u besplatan zakup po dosada važećim zakonskim propisima, u
koliko se nade reflektanata. Posle ovih konstatacija načelne prirode, prešlo se na raspravljanje
pojedinih u referatu istaknutih pitanja.


Ad 1) Na Deliblatskom pesku postoje čistine koje se mogu već danas uz primenu
odgovarajućih metoda rada pošumiti, a imade i takovih čistina koje su zbog slabe plodnosti
za sada nepogodne za pošumljavanje, jer trud i kapitali koji bi se u tu svrhu
uložili ne bi bili u srazmeri sa rezultatom koji se može očekivati. Stoga je trebalo
izvršiti klasifikaciju tih nepošumljenih površina, kako bi se kulturnim planom za budućih
20 godina propisalo pošumljavanje samo plodnijih delova, dok bi se na lošijim, za sada
više-manje sterilnim površinama, u istom razdoblju vršila samo praktična — a eventualno
i naučna — istraživanja u pogledu načina, vrste drveća itd. budućeg pošumljavanja.


Konferencija je pregledala po šefovima uprava izvedeno kategorisanje zemljištačistina,
pa na osnovu delimične kontrole na terenu smatra da se tom elaboratu može
pokloniti puna vera. Ovo tim pre što je kategorisanje u neku ruku relativne prirode i
što -šefovi uprava najbolje poznaju lokalne prilike, pa su oni i kadri da to najbolje i
izvrše. Manje korekcije moći će se izvršiti i u toku samog rada.


Ad 2) Prihvaća se predlog šumskih uprava s time, da se pri pošumljavanju imade
voditi računa naročito o reljefu terena, bonitetu, svojstvima tla i klimatskim faktorima
(mrazištima), te izbor vrste drveta prilagoditi staništima. Specijalno glede vrste drveta
treba držati u vidu sledeće smernice:


a) obzirom da će se u prvom desetgodištu pošumljavati srazmerno bolje površine,
to glavna vrsta drveta za pošumljavanje i u buduće treba da ostane bagrem. Ali tom
prilikom treba se kloniti uopštavanja, i unositi bagrem i u one stojbine, gde mu mesto
nije, što se imalo prilike videti na brojnim neuspelim kulturama i pored višekratnog
ponovljenog pošumljavanja.


Pored bagrema treba unositi:


b) na slabijim stojbinama i mrazištima topole: belu i crnu i njihove aklimatizirane
bastarde. Sadnju topole treba ograničiti samo na ove terene, jer ne postoje velike
teškoće oko .unovčenja iste.


534




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Po mišljenju uprave, a na osnovu dosadanjeg iskustva, ovoliki radovi ne bi se
mogli obavljati bez velikih smetnji, naročito u vreme kopanja kukuruza i vinograda,
kada se visina nadnica povećava.


U»rava smatra, da maksimalan kapacitet novog pošumljavanja i popunjavanja
obzirom na radničke prilike okoline, ne bi smeo preći u svemu 60 ha godišnje.


Ako bi došlo do upotrebe traktora za neke radove, čiju upotrebu ova uprava
ne poznaje, niti o njoj može dati svoj sud, onda bi se kapacitet pošumljavanja mogao
povećati u srazmeri u kojoj bi traktor odmenio ručnu i vučnu snagu.


Uprava se ovde ne upušta namerno u detalje sastava budućih osnova za pošumljavanje,
jer to spada u delokrug Odelj. za uređenje šuma, a osim toga smatra, da to
i ne spada u obim ovoga izveštaja.


Pored toga je mišljenja, da će se na pretstojećoj konferenciji šumarskih stručnjaka
tek odrediti opšta načela i smernice budućeg rada na pesku i tek na osnovu toga
pristupiće se izradi detalja.


Što se tiče pokusnih površina, koje bi se imale osnovati na pesku, te na osnovu
kojih bi budući kultivatori na pesku imali raditi — uprava je mišljenja, da bi za ovaj
posao trebalo na Deliblatskom pesku osnovati posebnu opitnu stanicu sa svima atriuutima,
koje slične ustanove imaju u inostranstvu.


Što se tiče šefova uprava — ova je uprava mišljenja, da oni uz ovakvu administrativnu
i računsku službu, kakvu danas obavljaju, a naročito od stupanja na snagu
Pravilnika o račun, i finans. službi, — neće biti u stanju da čestito i savesno obavljaju
ni svoju redovnu šumarsku službu na terenu, a kamoli da vode i kontrolišu opitna polja
i bave se naučnim radom, pa ma kako imali za to smisla i literarne sposobnosti.


Sumirajući prednje glavne podatke pojedinih šumskih uprava, dobijemo o stanju
čistina početkom 1937/38 god. ovu sliku:


Ć i s t i n e
ŠUMSKA UPRAVA Svega neplodne plodne
h e k
od g. 1934 35
do g. 1936/37
pošumljeno
tar a
od g. 1937/.8
do g1954/
55
ima se pošumiti
Ban. Karlovac 1983.12 103.16 1879.96 235.64 1644.32
Deliblato 3650.07 1375.24 2274.83 115.76 2159.07
Bela Crkva 2723.88 801.76 1922.12 109.35 1812.77
SVEGA :
8357.07
27.3%
2280.16
72.%
6076.91 460.75 5616.16


Iz ovog se vidi, da su sve tri uprave zajedno pošumile u prve 3 godine I periode
svega 460.75 ha površine tj. prosečno za 1 god. 153.58 ha, a imalo bi se još u idućih
17 godina pošumiti 5616.16 ha tj. prosečno godišnje 330.36 ha površine, ili svaka šumska
uprava prosečno godišnje 110.12 ha.


Sa prednjim podacima želeo sam prikazati ukratko rad i uspeh na pošumljavanju
počam od prve godine rada (1818) do danas a pre nego što bi se prešlo na konačnu
izradbu 20 god. opšteg programa pošumljavanja molim stručnu komisiju, da izvoli provesti
diskusiju i doneti konačnu odluku po niže navedenim pitanjima koja su baza za
sastav realne osnove.


532




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Prema ovome nova opšta osnova imala bi se pozabaviti sa ovih 1022.12 ha šumskih
čistina, označenih kao plodne, dok bi 801.76 ha ostalo van ove osnove kao sterilno
i neplodno.


Opšta osnova treba da obuhvati i prema zamisli g. načelnika Miletića svih
1922.12 ha za 20 godina, a posebna osnova samo 10 godina.


Prema tome u prvu deceniju treba da udu sve bivše pašnjačke površine, sve
plodnije čistine, za koje je u spisku označeno, da se na njima može kultivisati bagrem,
jasen, lipa, hrast, kanadska topola i obična topola.


Osim toga u ovu prvu deceniju treba uzeti i one šumske čistine, koje su obrasle
borovicom i retkim drvećem i grmljem, gde bi se mogao, prema svima znacima a i
prema iskustvu iz poslednjih godina kultivisati beli i crni bor u zaštiti (borovice.


Kako ove čistine zapremaju veoma znatan deo one površine od 1922.12 ha —
razumljivo je da one sve neće moći ući u specijalnu osnovu za prvih 10 godina, već
se od njih moraju odabrati one, koje su sada već prikladnije za pošumljavanje, — a
ostatak ostaviti za drugu deceniju.


Za drugu deceniju ostale bi takođe i one šumske čistine, obrasle retkom vegetacijom
i grmljem (retki topoljari, glogari itd.) čije će se zemljište u toku prvog decenija
još poboljšati.


Na osnovu izloženog izlazi, da bi se godišnje imalo pošumljavati oko 90 ha površine
kroz period od 20 god. Pri tome ne smemo izgubiti iz vida, da tu dolaze u obzir
i svakogodišnja popunjavanja od prilike na polovini površine prošlogodišnjeg pošumliavanja.
Znači svake godine imali bismo 90 ha novih pošumljavanja i 50 ha popunjavanja.


Ako se uzme račun, da jedan hektar novog pošumljavanja sa negom kultura
(okopavanje) košta oko 1350.— Din. a jedan hektar popunjavanja na 700.— Din. onda
izlazi, da bi .godišnje trebalo osigurati za ove radove aproksimativno 170.0001.— Din.
samo za ovu upravu.


Ako se ovoj sumi doda još oko 30.000.— Din. ikoje će trebati godišnje za održavanje
i čišćenje požarnih linija oko (kultura, jer bez toga bi bilo nesavesno i podizati
ih — onda bi se trošak samo oko pošumljavanja popeo na 2O0.0OO.— Din. godišnje.


Ako se dalje uzme u obzir, da za ovako proširene radove treba imati uvek dovoljan
broj sadnica u sopstvenim rasadnicima, da postojeće rasadnike treba proširiti
ili nove osnovati tako da u njima bude uvek oko 1,000.000 komada dobro odnegovanih
sadnica; ako se uzme, da trošak oko uzgoja jedne sadnice iznosi samo 0.06 Din. po komadu,
onda izlazi, da bi odgajanje sadnica odnosno uzdržavanje šum. rasadnika koštalo
opet oko 60.000— Din.


Dolazimo do jedne sume od 260.0O0.— Din. koju bi svake godine trebalo osigurati
za izvršenje tih radova.


Nije stvar ove uprave doduše, da se u to upušta, ali je slobodno primetiti, da
sadanje finansijsko stanje zemlje,.a ni prihodi uprave drž. šuma neće dozvoliti ovoliki
napor i da s time treba ozbiljno računati prilikom sastava i opšte i specijalne osnove
za pošumljavanje.


(Uprava je zaboravila u početku ovoga računanja da napomene, da kod ove uprave
ne dolazi u obzir pošumljavanje putem korišćenja zemljišta od strane okolnog stanovništva
uz uslov docnijeg pošumljenja i nege kultura, već se svaki rad mora platiti
gotovim novcem).


Pored obzira, koje treba voditi o finansijskim srestvima za ove radove, treba


isto tako napomenuti, da je veoma problematično, da li će se ovako veliki radovj moći


izvoditi nesmetano obzirom i na kapacitet radne snage okolnog stanovništva.


Treba na ime imati na umu da naši šumsko-kulturni radovi padaju baš u isto


vreme ikada i poljoprivredni radovi, a jedni isti radnici obavljaju jedne i druge, jer


ovde nema baš sezonskih šumskih radnika, na koje bi mogli uvek i u svako doba


računati.


531




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 30     <-- 30 -->        PDF

kompleksa bagrema sasvim pogrešno. Ma da bagrem za svoje uspevanje ne traži bogato
hranljivo tlo, opet ima vrsta drveća koje znatno bolje uspevaju na mršavom pesku
no bagrem, na pr. neke vrste topole. Mešovite sastojine u pravilu mnogo bolje popravljaju
tlo nego čiste. Radi retke krošnje bagrem ne pruža tlu zaštitu a ne može ga
ni popraviti, jer lagano i malo njegovo lišće lako raznosi vetar. Samo u jako sklopljenim
sastojinama, gde ima dosta postojnog šiblja sloj humusa je jači.


Upoređujući površine pojedinih vrsta drveća u priloženom spisku vidi se, da
najveća površina budućih kultura ne pripada bagremu već topoli. Na mnogim mestima
ima traga da su već jednom bila pošumljena bagremom ali kultura nije uspela. Ovo
su većim delom jako slabo, suviše mršava zemljišta a pri tome često mrazišta. Za
buduće se za sva ova mesta predviđa sadnja topole, koja čini mnogo manje zahteve
na kakvoću tla, no što čini bagrem i pri tome sve su topole vrlo otporne protivu mraza.
Kao najotpornija smatra se bela i kanadska topola, naročito za niske položaje. Od
listača se predlaže još i sadnja breze, koja također može na pesku uspevati. Njeno
pošumljavanje predviđa se svuda na onim mestima gde se ona već prirodno pojavljuje
naročito u jugoistočnom delu a donekle i u ostalim delovima peska, gde je u dolinama
više vlage i humusa. Zato se breza može upotrebiti i na najnižim položajima radi njene
otpornosti protivu mrazeva. Ispitivanjem bi trebalo utvrditi da li ona ne bi uspevala
i na suvom mršavom pesku. Na ovakvim staništima preporučuje se mešavina breze
i bora. U prvoj mladosti raste breza brže i na slabijem tlu, no kasnije je preraste bor,
pa ako brezu hoćemo uzdržati, treba joj pomagati. Ova je smesa opravdana i tamo
gde treba bor zaštititi od požara i gde druge vrste listača dobro ne uspevaju. Breza
je ´korisna boru i u onom slučaju, ako je privremeno uzgajamo radi lakšeg naplođenja
bora na tlu koje u tom pogledu stavlja poteškoće kao što je slučaj na pokretnom suvom
pesiku. Kao što će se kasnije videti pošumljavanje bora predviđa se samo pod zaštitom
smreke ili drugog žbimja, pa se prazna neobrasla mesta u tim smrekarima imaju pošumiti
brezom. Postoji i mišljenje, da se bor u društvu breze lakše prirodno širi i da
se mlada sastojina brže sklopi i lepše uspeva nego čiste borove sastojine. Od borova
se predviđa pošumljavanje prvenstveno sa belim borom, manje sa crnim borom. Beli
bor mnogo bolje uspeva no crni naročito u nižim položajima dok na bregovima treba
mesto ustupiti crnom boru. 1 za jednog i za drugog važi pravilo, da se bor sadi samo
na severne i severoistočne ekspozicije, što sama priroda najbolje pokazuje. Ovi položaji
su u pesku najsvežiji što se može uočiti po bujnoj vegetaciji na tim stranama, dok
južne ekspozicije većinom u tome oskudevaju.


Ovo bi bile glavne četiri vrste drveća koje bi trebalo za buduće na pesku kultivisati
a istovremeno i činiti pokuse sa drugim vrstama. Ovde valja napomenuti, da
nije sada zadatak uzgajati neke vrste drveća velike tehničke vrednosti, već prvenstveno
one koje će da poprave i obogate tlo hranljivim sastojcima i isto pripreme za
daleku budućnost za one vrste koje će doći na mesto današnje t. zv. predkulture.


Način pošumljavanja :


Ovde vredi odmah napomenuti, da se izdvojene čistine za pošumljavanje ne mogu
prethodno upotrebiti za poljoprivrednu obradu zemljišta iz razloga što je zemljište
suviše slabo i često se žetvom ne povraća ni bačeno seme a o nekoj koristi i odbacivanju
prihoda od zasejane površine ne može biti ni govora. U koliko danas imade
ovakvih parcela koje se privremeno poljoprivredno obrađuju njihova površina je neznatna.
Slabom odzivu stanovništva, da između redova sadi okopavinu kao krompir i dr.
razlog je mali prihod koji se na taj način polučuje.


Ovo važi i da se zemljište daje na godinu dana na besplatno uživanje ili pak
u napolici.


Za pošumljavanje određena površina mora se prethodno potpuno obraditi odnosno
preorati. Ovo oranje ima dvostruku svrhu. Prvo oranjem zemljište dobija mrvičastu


528




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 31     <-- 31 -->        PDF

strukturu, pa se u pesku otvore pore, kroz koje žilice dopiru do hrane i doprinose u
znatnoj meri zračenju zemlje da mogu žilice dobiti vazduha potrebnog za disanje, a
drugo što se oranjem iscepa korov, donekle i uništi, koji oduzima vlagu i mnogo hranljivih
sastojaka. Zaorane trave svojim raspadanjem stvaraju humus. Oranje se predviđa
pre sadnje listača na pesku, dok kod sadnje bora naročita obrada zemlje nije potrebna.
Oranje naročito poskupljuje ceo rad oko sadnje ali bez njega nema uspeha, o tome
ima danas dosta dokaza. ´Pošto se ugarenje vrši običnim plugom, to se često ne može
obraditi cela površina naročito tamo gde ima strmih padina i nemoguće je proći plugom.
Ovakva mesta sada obično ostaju nepošumljena. Da bi se i to zemljište moglo
pripremiti za sadnju potrebno je i od koristi bi bilo, da se učini jedan pokušaj sa
traktorom guseničarom koji bi mogao takve ledine rasparati. Svakako bi oranje pomoću
traktora bilo jeftinije nego teglećom stokom. Cesto su površine određene za pošumljavanje
obrasle sa po kojom starom topolom i bagremom. Pre pošumljavanja takvih
čistina valja stara stabla povaditi a prilikom oranja biće nasečene i nadražene žile,
te će se na taj način postići i prirodno podmlađivanje izbojcima, pa treba veštačkim
načinom samo prazna mesta popuniti. Na jako strmim stranama gde ni traktor ne bi
mogao raditi, sadnja će se morati izvesti u rupe bez prethodnog oranja ali sa vrstama
koje ovaj način sadnje podnose. Tamo gde se pošumljavanje vrši u preoranu ledinu
sadi se također u rupe. Jedino bagrem može se saditi pod brazdu ali samo tamo gde
nije jaka ledina i nema mnogo trave. Kod sadnje neka bude pravilo, da red od reda
bude 2 m. a biljka od biljke 1.5 m. Prema tome će po 1 hek. biti potrebno 3—400 kom.
sadnica. Sadnja neka se izvodi u jeseni, jer je lakše radnu snagu naći nego u proleće
kada otpočinju radovi u polju a i u jeseni nema obično jakih vetrova, koji u proleće
duvaju svom svojom jačinom i pri tome isušuju zemljište.


Mlade kulture naročito bagremove moraju se preko ljeta kada se pojavi korov
i trava barem 2—3 puta okopavati. Ovo okopavanje i prašenje plugom može se u
pesku obaviti odmah posle kiša i time se sprečava rašćenje korova i sačuva se vlaga,
Prašenje i okopavanje se mora ponoviti i u drugoj godini barem jedanput.


Priroda pokazuje da bor u mladosti voli zasenu i zaštitu bila ona od strane sastojine
ili pak od drugog drveća ili šiblja. Na mnogim mestima gde ima po smrekarima
raštrkanih borovih semenjaka nalazi se lep prirodni podmladak — samonik, pod zaštitom
smreke. Ovaj način podmlađivanja bora primenjuje se sada a predlaže se i za
buduće na podizanju veštačkih borovih kultura. Naravno pri tome treba izbegavati
mesta na kojima se pojavljuje ili pak posumnja, da ima u dubini mestanca.


Proizvodnja biljnog materijala — rasadnici:


Kao što je već uvodno napomenuto, do sada se pošumljavalo isključivo bagremom.
Sadnice za sadnju proizvadane su u vlastitim privremenim — letećim rasadnicima,
i kao jedno ili dvogodišnje biljke zasađivane na stalno mesto. Kada se iz rasadnika
povadio suvišan biljni materijal, njegova površina ostala je pošumljena, jer pored
ostavljenih biljaka izbio je bagrem još iz žilja na mestima, gde je vađen i proređen.
Ovo je velika prednost letećih bagremovih rasadnika, jer se posle godinu dana već
dobija pošumljena površina u veličini bivšeg rasadnika. Pokazalo se, da se biljke koje
su ostale u rasadnicima kasnije vrlo lepo razvijaju i ovakve površine predstavljaju
mnogo lepše kulture nego one zasađene. Prema tome bi u buduće za proizvodnju
bagremovih sadnica trebalo zadržati ovaj način uzgajanja biljaka.


Na sličan način tj. u letećim rasadnicima namerava se proizvoditi i topolove
sadnice. Prethodno treba iz šiblja proizvesti korenjake. Ove godine učinjen je jedan
pokus u tom pogledu na Vrelima. Na svežem tlu podignut je privremeni rasadnik za
uzgoj topolovih biljki u površini od 12 ari. Zasađeno je oko 25000 kom. reznica bele
i crne topole. Reznice su uzete iz prošlogodišnjih topolovih seča. Za .godinu ili dve
korenjaci će se moći presaditi na stalno mesto. Za ibuduće se namerava pođić-´ j"š


529




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Za ovo ipošumljavanjc utrošeno je svega Dinara: 1639403.88 u koju svotu nije
uračunata vrednost sadnica. Ako nzmemo, -da trošak uzgoja sadnica iznosi .... Din.
po komadu, onda vrednost svih upotrebljenih sadnica iznosi 624942.— Din., a ukupan


trošak pošumljavanja iznosi 2264345.— Din. Prema tome trošak pošumljavanja iznosi
oko 930.— iDin. po hektaru. Ova svota ne bi bila visoka da su radovi uspeli, ali nažalost
uspelo je u svemu 372.86 ha ili 26.5% od površine na kojoj je rađeno.


Za ovo pošumljavanje upotrebljene su u glavnom sadnice bagrema i crnog
bora. U manjoj meri rađeno je sa sadnicama jasena, javora (negunde), cr. orahahrastom iz semena. Vršena je proba i sa pitomim kestenom, koja nije uspela.


Sa god. 1933/34 završava se prva Epoha Deliblatskog peska, koja je u pogledu
pošumljavanja trajala od god. 1818 do god. 1934 tj. ravno 116 godina.
Kada zbrojimo površine koje su u pojedinim periodama pošumljene, dobijemo
sledeće podatke:


u I periodu pošumljeno . . ". 5131.60 ha


>, II 4648.75


» III 470.72


» IV 3005.00


» V 5310.50


» VI 1454.86


» VII 1390.35


Svega: 21411.78 ha


odnosno za 116 godina, koliko je ova prva epoha peska trajala prosečno godišnje


184.50 ha.
Pošto je od prvobitne površine drž. deliblatskog peska tokom ove epohe za svrhe
kolonizacije razdeljeno svega 15807.71 ha, to površina drž. šum. erara krajem 1934 g.
iznaša: 24854.42 ha. Znači da je pošumljavanje u napred spomenutim periodama uspelo,
krajem god. 1933/34 trebalo bi biti nepošumljenih čistina svega samo 3442.64 ha.


Međutim prema detaljnoj izmeri Deliblatskog peska iz god. 1933/34 površina peska
prema kulturama je sledeća:


1) Šuma sa progalinama ... . 12511.44 ha 50.34%
2) Čistine 8507.53 >. 34.23%
3) Pašnjaci i oranice 3179.81 » 12.79%
4) Prošeci 568.38 » 2.29%
5) Neplodno, putevi 87.26 » 0.35%
Svega : 24854.42 ha 100.00%


Iz ovih podataka se vidi, da je kroz 116 godina faktično uspelo pošumljavanje
na površini od 12521.21 ha, što iznosi 58.48% površine na kojoj je stvarno vršeno pošumljavanje,
što znači dosta povoljan rezultat na ovakvom specijalnom objektu.


Površina čistina prema spomenutoj izmeri iznosi svega 8507.53 ha tj. 34.23%
celokupne površine peska, koja se površina ima pošumiti u nastupajućoj novoj periodi,
koja počinje sa god. 1934/35 tj. sa godinom kojom počinju važiti propisi novog privrednog
plana, čije su odredbe sem onih glede uzgojnog plana već gotove.


II


OPŠTA OSNOVA POŠUMLJENJA


Na osnovu svog inspekcionog putovanja na deliblatskom pesku izvršenog za
vreme od 27 XII 1936 god. do 2 I 1937 god. odredio je načelnik Odelenja za upravu
drž. šuma gospodin Dr. Žarko Miletić glavne smernice ipo kojima se ima u okviru
novog privrednog plana izraditi O p š t a osnov a pošumljenja, koja ima da obuhvati


524




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Svega 5310.50 ha sa troškom od 422696 Kruna i 16 filira tj. prosečno godišnje


442.54 ha sa prosečnim
troškom ipo 1 ha 79 Kruna i 60 filira.
Godine 1908 izrađen je -prvi privredni plan za gosp. razred A. i B. a za gosp.
razred C, D. i E. izrađen je u godini 1911.
Prosečni godišnji troškovi varirali su ovih 12 god. mnogo, jer je za vezivanje
peska potrebnu borovicu trebalo nositi na veće udaljenosti, pošto je u blizini nije bilo,
pa od te udaljenosti zavisila je i visina troškova.


VI. Period od 1911—1918 god.
Stupa
na snagu nova gospodarska osnova, tako da sad postoje gosp. osnove za


ceo pesak. U ovom periodu pošumljeno je:
Pošum. Popunj.
1911 god. bag. javor, bor 295.21 ha 309..59I ha sa trošk. 29406.98 Kr
1912 « « « 354.14 « 463.49 « « « 37933.06 «
1913 « hrast i bor 354.64 « 84.82 « « « 32923.09 «
1914 « 305.88 « 26.30 « « « 32712.00 «
1915 » . 85.27 « 7.20 « « « 9369.81 «
1916 « 51.09 « 9.33 « « « 6959.93 «
1917 :< 8.63 « « « « 874.50 «
1918 « nije ništa pošumlj ivano
Sv e ga : 1454.86 ha 900.73 ha sa trošk. 150178.37 Kr.


t. j . godišnje prosečno 181.85 ha pošumljeno 112.59 ha popunjeno sa prosečnim troškom
od 63.75 Kruna po 1 ha.
VII. Period od 1919 do 1933/34 god.
\Pošumljeno Ponovo pošumlj. Uspelo
U godini ha popunjeno ha
ha
1919/20 . . — — —
1920/21 . . — — —
1921/22 . . — — —
1922/23 . . 1.67 — —
1923/24 . . 12.65 N —
1924/25 . . 128.80 —
1925/26 . . 253.55 60.24 —
1926/27 . . 162.49 35.18 1.15
1927/28 . . 83.98 298.49 1.44
1928/29 . . 193.82 80.59 1.78
1929/30 . . 155.22 184.74 17.82
1930/31 . . 114.26 163.96 73.51
1931/32 . . 133.82 122.68 155.32
1932/33 . . 91.65 86.72 81.30
1933/34 . . 58.44 21.58 40.54


Svega : 1390.35
1054.18 372.86


Iz ovoga se pregleda vidi, da se pošumljavanje od 1923—1934 god. kretalo na
površini od 1390.35 ha,,ali kako veći deo toga rada nije dao uspeha, pojedine parcele
su ponovno pošumljavane i popunjavane. Nisu retki slučajevi, da je po koja parcela
tri, četiri pa i više puta pošumljavana, tako da je naknadno pošumliavano 1054.18 ha,
pa se može reći, da je faktično rađeno na površini od 2444.53 ha, u koju je svrhu upotrebljeno
10415700 sadnica ili prosečno 4260 sadnica po hektaru.


523




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 24     <-- 24 -->        PDF

1884 god bagrem, crni bor i hrast 174.37 » 10762.66
Popunjeno je 83.44 ha.
1885 god. bagrem, topola, pajasen, crni bor .
1886 god. bagrem, topola, hrast, crni bor i beli bor .
98.40
183.57
»
»
14116.10
7051.08
».
»
Popunjeno je 25.90 ha,
1887 god. crni i beli bor, hrast i setva oraha
1888 god. bagrem, pajasen, dud, orah, borovi i kesten
1889 god. bagrem, pajasen, dud, orah, borovi i topola
25.02
219.25
227.79
»
»
»
456.10
6694.32
10381.70
»
»
»
Popunjeno je 108.08 ha.
1890 god. bagrem, pajasen i crni1891 god. bagrem, pajasen i crni
bor
bor
136.72
231.68
»
»
9194.00
7189.16
»
»
Popunjeno je 20.57 ha.
1892 god. bagrem i crni bor 115.36 » 6325.34 »
Popunjeno je 120.17 ha.
1893 god. bagrem i crni bor ...... . 182.— » 7338.20 »
Popunjeno je 87.43 ha.
1894 god. bagrem, borovi, orah i hrast ...
1895 god. bagrem, paiasan i topola .....
1896 god. bagrem, pajasen
.
.
117.39
166.88
110.13
»
»
»
7334.74
13310.58
7542.04
»
»
»
Popunjeno je 60.62 ha.
1897 god. bagrem 184.15 » 6562.00 »
Popunjeno je 28.77 ha.
1898 god. bagrem (za vinogradsko kolje) ... . 178.39 » 7521.80 »


Svega je dakle pošumljeno od 1878—1898 . 3005.00 ha 160779.90 Kr.
što čini prosečno po 1 ha 53 Kr. i 50 filira.


U ovoj periodi, koja je trajala 21 godinu, pošumljeno je prosečno godišnje 143.10
ha, dok je popunjeno svega 678.27 ha, što iznosi prosečno 32.30 ha godišnje.


V. Period od 1899 do 1910 god.
God. 1898, meseca jula dodeljen je Deliblatski pesak Ministarstvu poljoprivrede
odelenju za kolonizaciju, a 1903 god. glavnom otseku za gospodarstvo. Na čelo uprave
postavljen je gospodarski činovnik i njemu podređena dva šumarska činovnika, jedan
inžinjer i jedan inspektor za vinogradarstvo. Kancelarijsko osoblje bilo je: jedan oficijal,
jedan pisar i jedan dnevničar. Vanjsko osoblje bilo je: osam lugara, jedan dnevničar,
četiri vincilira i dva bunardžije.
Pošumljavanje osim popunjavanja vršilo se od 1899´—1910 god. ovako:


i topola
1899 g.
1900 «
1901 «
bagrem
«
«
586.13 ha
476.34 «
411.32 «
.
.
.
.
23218.40 Kr.
28387.84 «
44195.26 «
1902 « « 459.00 « . 38897.64 «
1903 « « 417.21 « . 33911.70 «
1904 « « 295.79 « . 31518.60 «
1905 « « 249.75 « . 32536.17 «
1906 « « 270.47 « . 26751.41 «
1907 « « 391.63 « . 40074.87 «


Ove 1907 god. završeno je vezivanje otvorenog peska.
1908 g. bagrem i crni bor 446.56 ha . . 33620.91 Kr.
1909 « « ... . 385.56 « . . 44396.06 «


1910 « « i crni bor, amer.
orah, hrast i dr. 920.74 45187.30


Svega : 5310.50 ha 422696.16 Kr.


522




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 23     <-- 23 -->        PDF

» » 1855 . 633 » 554 »
» » 1856 . 908 » 150 »
» » 1857 . 960 » 857 »
» » 1858 . 1086 » 1554 »
» » 1859 . 783 » 480 »
» » 1860 . . 818 » 540 »
» » 1861 . 568 » 1508 »
» » 1862 . 211 » 483 »
od god. 1863 do g. 1871 191 »


sv e ga 8078 k.j 482 D°


odnosno 4648.75 ha tj. za 28 godina, koliko je ova perioda trajala godišnje prosečlno


166.03 ha, što je zadovoljavajući rezultat sa obzirom na neznatni rad u god. 1843 do 1851
i od god. 1863 do 1871.
Glede troškova pošumljavanja imamo podatke samo za god. 1850. do god. 1862
za koje vreme je svega pošumljeno 4413.86 ha sa ukupnim troškovima od 154.376 Kruna
32 filira, što znači prosečni trošak po 1 ha 34 Kr. 98 filira.


Počam od god. 1854 pošumljavanja su izvršena većinom bagremovim sadnicama.


III. Period od god. 1872 do god. 1877
Posle ukidanja vojne krajine, Deliblatski pesak padne u delokrug Ministarstva
Finansija. Na osnovu naređenja br. 119 od 10 januara 1872 god. Ministarstvo finansija
deli peščaru na dve gospodarske jedinice i svaku od njih na 60 jednakih delova.


Naredba je glasila da u buduće svake godine i u svakoj gospodarskoj jedinici
Ima da se pošumi odnosno da se veže jedan šesdeseti deo. Prema tome na celoj teritoriji
godišnje oko 460 ha. Među ostalim je i to kazano, da dok Veseli ne predloži posle
proučavanja plan o vezivanju i pošumljavanju peska, ceo rad ima da čeka, ali se za
to vreme mora pobrinuti, da se spremi i bude na raspoloženju potreban broj sadnica,
1872 i 1873 god. ceo rad miruje, samo se uzgajaju sadnice bagrema i crnog bora.


1873—1877 god. pošumljavaju bagremom, raznovrsnim topolama i u maloj meri
crnim borom. Za ovaj period pošumljeno je samo 470.72 ha tj. prosečno godišnje 94.14 ha.


IV. Period od god. 1878 do god. 1898
U ovom periodu ipošumljavanje peska povereno je šumskom zvanju u Oršavi.
Tu počinje period najintenzivnijeg i najuspješnijeg vezivanja peska, ma da su materijalna
srestva bila ograničena. Od početka ove periode (1878) o troškovima pošumljavanja
stoje na raspoloženju tačni podaci.


Iz godišnjih iskaza o izvršenom pošumljavanju može se videti kako je teklo
vezivanje, koje su vrste drveća upotrebljene, veličina pošumljavanja i godišnji troškovi.
Podaci su ovi:


1878 god. bagrem, topola i crni bor 18.07 ha 2948.34 Kr.
1879 god. bagrem, topola, crni bor i hrast ... . 48.91 »
Popunjena je površina od 17.26 ha. 4374.10 »
1880 god. bagrem, topola, cer 159.32 »
Popunjena je površina od 46.04 ha. 9203.26 »
1881 god. bagrem, topola i hrast 155.95 »


Popunjeno je 11.51 ha. 7353.80 »
1882 god. bagrem, topola, crni bor, hrast 107.04 »
1883 god. bagrem, topola, crni bor 164.50 » 5796.30 »


Popunjeno je 68.48 ha. 9324.28 »


521




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 22     <-- 22 -->        PDF

od 1818 do 1820 god 81 k. j. 477 D°
» 1820/21 god 61 » 270 »
» 1821/22 » 106 » 694 »
» 1822/23 » 232 » 1018 »
» 1823/24 »> 372 » 800 »
» 1824/25 » 318 » 976 »
» 1825/26 » 269 » 1135 »
» 1826/27 » 410 » 624 »
» 1827/28 » 513 » 361 »
» 1829 do 1831 god 1467 » 1337 »>
» 1832 do 1834 god 1412 » 33 »
» 1835 do 1837 god 1587 » 1006 »
u 1838 god 577 » 98 »
» 1839 god 509 » 579 »
» 1840/41 god 633 » 943 »
» 1842 god. . 363 » 1418 »


Svega: 8917 k. j. 569 "


odnosno 5131.60 ha tj. za 24 godine, koliko je ova perioda trajala godišnje prosečno


213.8 ha što je vrlo lep rezultat. Naročito je mnogo urađeno u periodu od 1827 god.
do 1842 god., kada je godišnje pošumljeno preko 500 k. j .
II. Period od god. 1844 do god. 1871
Godine 1843 dana 21 septembra na osnovu naredbe General Komande br. 2022
od 10 jula 1843 god. predaje Bachofen sva izvršena pošumljavanja i personal svoje
Direkcije takozvanom »Sandbindungs-Gescheftsleitungu« Uredu za vezivanje peska sa
sedištem u Deliblatu. Na ćelu ovog novog nadleštva nalazi se neki šumarski stručnjak
Waldbereiter zvani Kristen.


U prvim godinama ove periode pošumljavalo se vrlo malo misleći, da je Bachofen
već sve izvršio šta je za vezivanje peska bilo potrebno. Međutim sa god. 1852 počinje
period ozbiljnog rada sa mnogo uspeha no na žalost sa kratkim trajanjem jer u god.
1863 nastaje period labavog rada odnosno bolje reći period nerada, koji traje do god.
1872 kada je vojna granica u Banatu ukinuta.


U ovoj periodi pominje se prvi puta ipošumljavanje sa bagremom i to u god. 1853
kada je najedanput naručeno 374 funti bagremovog semena.


Kada je bečko Ministarstvo Vojske u god. 1870 odredilo pošumljavanje primorskog
krša, ujedno je naredilo, da se ima forsirano nastaviti sa pošumljavanjem i vezivanjem
deliblatskog peska, te je izaslalo Josipa Veselia toiv. profesora Univerziteta,
koji je u god. 1870 i 1871 obišao ceo deliblatski pesak. Svoja opažanja i svoje predioge
opisuje god. 1873 u svojoj čuvenoj stručnoj knjizi »Der europäische Flugsand und
seine Kultur« (Europski živi pesak i njegova kultura«).


Izvršena pošumljavanja u ovoj periodi po godinama jesu:


u god. 1845 39 k. j . 1019 D°
» » 1846 91 » 1485 »
» » 1847 51 » 1111 »
» » 1848 33 » 1472 »
» » 1850 69 » 1489 »
» » 1851 59 » 1368 »
» » 1852 231 » 1534 »
» » 1853 543 » 800 ;»
» » 1854 794 » 78 »


520




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Prvo je pročitan referat taksatora Direkcije šuma u Novom S adu G. Ing. Antuna
Berzenkovića o pitanju pošumljavanja Deliblatskog peska. Ovaj referat spremljen je
za ovu konferenciju i glasi:


POŠUMLJAVANJE DELIBLATSKOG PESKA
I


HISTORIJAT


Pitanje pošumljavanja nevezanog Deliblatskog peska pokrenuto je u više mahova,
no najozbiljnije i najuspješnije u god. 1807 i to pred mađarskim parlamentom.


Kao rezultat ove intervencije sledi inspekcioni put nadvojvode Karla već u jeseni
iste godine na područje Deliblatskog peska. Na osnovu njegovog izveštaja već « godini
1808 bečka vlada šalje na Pesak čuvenog šumarskog stručnjaka šum. nadsavetnika
Franju Bachofena radi proučavanja Peska, i da izradi program za pošumljavanje odnosno
vezivanje peska.


Na osnovu njegovog izveštaja, određuje dvorski vojni savet god. 1810 premer
celokuipne peščare.
Po ovom premeru površina celokupnog Deliblatskog peska iznosila je 70.660 k. j .
99 ü° tj. 40.662.13 ha, od toga nevezani, leteći pesak svega iznosi 29.196 k. j . tj.


16.801.18 ha.
Bachofen Franjo je 1815 god. predložio svoju prvu šumo-uzgojnu osnovu.
Glavni princip ove šumouzgojne osnove bio je zabrana seče i popaše, zatim pošumljavanje
u prvom redu vanjskih granica peska sa motivacijom, da živi pesak ne bi
prešao svoje granice, da ne bi zasuo ziratno zemljište, pašnjake i isterao okolno stanovništvo
iz svojih kuća. Sa ogorčenjem osuđuje varvarstvo u iskorišćavanju i devastaciji
zemljišta, kopanje panjeva i pašarenje kao i seču ruja u svrhu činjenja kože.
Ova činjenica potvrđuje, da ruj nije u pesku veštački sađen, nego se je pre veštačkog
sađenja već tamo nalazio.


Dvorski vojni savet je prihvatio Bachofenov kulturni plan g. 1818 te sa ovom
godinom počinje rad na vezivanju i pošumljavanju Deliblatskog peska, a koji rad skoro
neprekidno traje još i danas.


Dosadanji rad na pošumljavanju može se u glavnom podeliti na sedam perioda
prema principima rada i personalu koji je ovaj rad izvršio.


I. Period od god 1818 do 1843 god.
U ovoj I periodi izvršuje sve radove po svom kulturnom planu Franjo Bachofen
sa vrlo lepim rezultatom. Nastupa svoju dužnost kao šef Banater-Grenz Walddirektion
(Graničarski Direktor Šuma za Banat) god. 1818 u Beloj Crkvi. Ova je Direkcija bila
administrativno podređena Generalnoj Komandi.


Prve tri godine su protekle u glavnom sa pripremnim radovima. Osnivaju se
rasadnici, te nabavljaju se sadnice u prvom redu brezove i topolove a i borove. Naime
bečki vojni savet je izričito naredio, da se pošumljavanje vrši u glavnom sa brezom
i belim borom. Bachofen spominje u svojim izveštajima i kan. topolu, s kojom je izvršio
prve pokuse na pesku. Reznice i korenjake nabavio je iz parkova banatskih vlastela.
Međutim tragove ovih pokusa ne nalazimo nigde na pesku. Također je slabo uspelo
pošumljavanje sa brezom, jer vrlo malo nalazimo breze na pesku, dočim postignuti
uspeh sa belim i crnim borom dokazuju sada oko 100 godišnje borove sastojine na
Grebencu i Dolini.


Iz ove periode imamo tačne podatke o pošumljenim površinama, međutim kolika
površina otpada na pojedine vrste sadnice nemamo, a niti i-mamO´ podatke o troškovima
izvršenih pošumljavanja.


U pojedinim godinama pošumljene su sledeće površine:


519




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 20     <-- 20 -->        PDF

SAOPĆENJA


AKTUELNA PITANJA U POGLEDU BUDUĆEG POŠUMLJAVANJA DELIBLATSKOG
PIJESKA.


Na osnovi riješenja g. ministra šuma i rudnika broj 10172 od 25. V. 1937. jedna
naročita komisija održala je na Deliblatskom pijesku u vremenu od 8.—12. juna o. g.
stručnu konferenciju, te je tom prilikom razmotrila aktuelna pitanja u pogledu budućeg
pešumljavanja Deliblatskog pijeska kao i druga neka pitanja, koja su s time u vezi
0 radu te ´konferencije sastavljen je opsežan zapisnik (dostavljen uredništvu aktom
ministarstva broj 13241 od 10. VII. 1937.), koji glasi:


Zapisnik


o
radu stručne konferencije na Deliblatskom pesku, obrazovane rešenjem Gospodina
Ministra šuma i rudnika br. 10172 od 25. V. 1937. god.
Prisutni: Gg. Dr. Žarko Miletić načelnik Odelenja za upravu državnih šuma,
lug. Pećina Mihovil direkter Direkcije šuma u Novom Sadu, Ing. Berzenković Antun


v. savetnik taiksator Dir. šuma u Novom Sadu, Ing. Bogićević Aleksandar i Ing. Ostojić
Petar v. savetnik Ministarstva šuma i rudnika, Ing. Jelača Đorde, Ing. Grajser Janko
i Ing. Marjanović Pavle šefovi šumskih uprava u Beloj Crkvi, Deliblatu i Banatskom
Karlovcu.
Konferenciju je otvorio dne 8 juna 1937 god. u 7 časova G. Načelnik Odelenja
Dr. Žarko Miletić. U svom govoru pozdravio je sve učesnike te konferencije u ime
Gospodina Ministra šuma i rudnika, i izvestio je da je Gospodin Ministar nameravao
i lično da ovoj konferenciji prisustvuje, ali to nije mogao učiniti zbog drugih važnijih
poslova, te naglašujc da Gospodin Ministar kultivisanju Deliblatskog peska pridaje
veliki značaj, pa je stoga i naredio, da se ova konferencija održi, i rasprave sva pitanja
koja su sa ovim u vezi.


Deliblatski pesak je ogromna državna domena, čija površina od 25.064.40 ha zahteva
naročitu pažnju. Srazmcrno ne velika udaljenost od prestonice, u obešumljenom
istočnom Banatu, na nekada pokretnom a za sada najvećim delom smirenom pesku,
važnost šumske i pašnjačke privrede i pravilno regulisanje njihovih međusobnih odnosa,
sve su to činjenice, koje nam nalažu da Pesku posvećujemo veću pažnju nego
je to do sada bilo.


Deliblatski pesak, promatran kao celina, privredni je problem osobite vrednosti
i značenja. Stalnu pasivnost Peska uspelo je u god. 1936/37 ukloniti i učiniti ga aktivnim.
Tu aktivnost treba i u budućnosti učiniti trajnom. Potrebne su velike i znatne
investicije da se delo otpočeto na Pesku s uspehom i dovrši. Potreban je organizovan
rad, dug i istrajan napor da se istaknuti zadaci izvrše.


U nizu briga i problema koji čekaju svoje pravilno rešenje, Deliblatski pesak
zauzima vidno rnesto. To je i razlog što smo se sastali upravo na ovom mestu — na
samom Pesku — da u vezi s izradom privrednog plana odredimo trajne smernice našeg
privrednog i kulturnog rada .. Pesku.


Podvlačim da je ovo prva konferencija koja se održala na Pesku, ovako širokih
razmera i zadataka, koja si je stavila u dužnost da pristupi planskom rešavanju svih
problema Deliblatskog peska. Izražava nadu da će ovaj naš rad doneti željene rezultate,
a naročito da se zazelene još goli i pusti delovi Peska; izlaže pitanja koja konferencija
ima da raspravi, pa se zatim prelazi na dalji rad.


518