DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 35     <-- 35 -->        PDF

1) Da li se odobrava izvršeno kategorisanje po šefovima uprava, ili se ima to
još prekontrolirati na licu mesta od strane Direkcije ili Ministarstva.


2) Da li se prima predlog uprave glede vrsti sadnica, sa kojima se imaju pošumiti
pojedine čistine.


3) Da se odredi koliku površinu i koje čestice imaju pošumiti pojedine uprave
u narednih 7 godina (1937/38—1943/44) a koliko i koje u II periodi (1944/45—1953/54).
4) Da se odredi način pripremanja tla za pošumljavanja sa pojedinim vrstama
sadnica, koje dolaze u obzir po opštoj osnovi.


5) Da se odredi starost pojedinih vrsta sadnica koje se imaju upotrebiti kod
sadnje.
6) Da se odredi vreme sadnje, tj. da li se u jesen ili u proleće ima izvršiti sadnja.
7) Da se odredi razmak redova i sadnica tj. broj sadnica po 1 ha za svaku vrst
sadnica.


8) Da se utvrdi način i vreme ukopavanja, prašenja pojedinih vrsti sadnica.


9) Koje vrsti sadnica se imaju uzgajati u privremenim a koje u stalnim rasadnicima.
IO1) Da li treba predvideti u rasadnicima uzgajanje sadnica osim vlastite i za
potrebe privatnih lica. Ako jeste koje vrsti i koliko?


11) Da se odrede mesta stalnih rasadnika.


12) Da li se imaju stalni rasadnici ograditi, te čime.


13) Treba li predvideti u stalnim rasadnicima kakovih postrojenja, barake, cisterne
itd.
14) Treba li postaviti kod stalnih rasadnika stalne nadničare čuvare.
15) Da se utvrde troškovi čišćenja i kopanja već postojećih požarnih linija, kao


i troškovi prosecanja novih linija gde to još nije učinjeno i to po jednom tek. m.
16) Da se donese odluka glede uređenja i održavanja meteoroloških stanica tj.
da se odredi potrebna suma kredita za godišnje potrebe ovih stanica.
Posle čitanja prednjeg referata, prešlo se na načelnu diskusiju.


Ponajpre je postavljeno pitanje da li dosadašnji tempo rada može zadovoljiti i
dovesti do cilja, ili je potrebno da se povećaju napori, kako bi se pitanje pošumljavanja
Deliblatskog peska čim pre završilo. Odlaganjem ili rastezanjem ovog pitanja nanosi
se šteta državnoj privredi i izazivanje nepoverenja, da će se jednom to pitanje skinuti
s dnevnog reda. Svi članovi komisije su se složili, da dosadanji tempo rada treba
znatno pojačati, kako bi se Deliblatsiki pesak što pre pošumio. To zahtevaju ne samo
privredni momenti, nego je to i pitanje prestiža.


Posle detaljne debate po ovom pitanju svi članovi komisije složili su se u tome,


da nepošumljene površine na Deliblatskom pesku, koje s obzirom na njihovo stanje već


sada mogu doći u obzir za pošumljavanje, treba pošumiti u roku od 20 godina. Pošto


se predviđa pošumljenje kroz 20 godina Deliblatskog peska, to će se u tom slučaju


i radovi vršiti u većem obimu.


Radovi u širem obimu zahtevaće i veću radnu snagu.


Dosadanja iskustva su pokazala, da je za uspešno pošumljavanje lišćarima na


Pesku apsolutno potrebna prethodna obrada tla, a zatim okopavanje i prašenje kultura.


Međutim poljoprivreda se . ovom kraju toliko intenzivirala, da apsorbuje svu radnu


snagu okoline, pa se već i danas pored skučenih kulturnih radova oseća oskudica na


radnicima za pošumljavanje i prašenje kultura, jer ovi kulturni poslovi padaju u vreme


sezonskih poljskih radova. Za ove radove ne može se radna snaga doyesti ni sa strane.


Sve to govori, da se samo sa ljudskom i životinjskom radnom snagom a bez naročitih


tehničkih pomagala, ne može pomišljati na rad šireg obima. Ovom prilikom konferencija


smatra svojom dužnošću da naročito naglasi i podvuče, da samom sadnjom kulturni


rad još nije završen. Apsolutno je potrebno daijom odgovarajućom negom sadnica


braniti ih od sasušenja i ugušenja, potrebnim b -^. okopavan ja i prašenja. Nedosta


533