DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Prof. Dr. A. LEVAKOV1Ć (ZAGREB); O SREDNJE MOGUĆOJ POGREŠKI PRI KUBISANJU SASTOJINE* (SUR L´ERREUR MOYENNE DU CUBAGE D´UN PEUPLEMENT) I. UVOD Drvna masa (drvna sadržina) s a s t o j i n e sastavljena je, kao što je poznato, od većeg ili manjeg broja pojedinačni h sadržinskih iznosa t. j . od toliko tih iznosa, međusobno više ili manje različitih, koliko u sastojinü uopće ima stabala. Kad bismo dakle mogli da kubišemo uop ć e sv a stabla sastojine i kad bi svak o od tih stabala bilo kubisano posve točno, ond a bi se tek moglo da rekne, da je rezultat kubisanja sastojinskog posve točan. No mi na žalost nismo u stanju ni da sasvim točno kubišemo kojegod zasebice uzeto stablo, pa radi toga ne možemo naravski da dobijemo posve točan rezultat ni za cijelu sastojinu. Mi čak (iz praktičkih razloga) ne možemo uopće ni da podvrgnem o detaljnoj kubikacionoj izmjeri svak o pojedin o stablo sastojine. U tom pogleda moramo nužno da se ograničimo na izvjestan, veći ili manji broj tzv. pri mjernih (modelnih) stabala i da tek s pomoću kubikacionog rezultata dobivenog na tim primjernim stablima stvaramo izvjestan, više ili manje pouzdan sud u pogledu drvne mase za cijelu sastojinu. Zaslugom znatnog broja i bivših i sadanjih stručnjaka mi danas imamo već sasvim priličan broj metoda za kubisanje sastojina s pomoću primjernih stabala, bilo to s pomoću stabala konkretnih , bilo pak s pomoću stabala apstraktnih . Većina tih metoda može, već prema prilikama, da dade i vrlo točne rezultate. Kod onih pak metoda, koje rade sa tzv. konkretni m primjernim stablima, može točnost4 da se po volji i povećava, što u glavnom zavisi od broja upotrijebljenih primjernih stabala. No sve do u najnovije doba cilj je ovim metodama zapravo sam o jedan , t. j . da omoguće, kako bi se sumarni rezultat sastojinskog kubisanja uz što manje truda i troška što jače približio k faktičnom stanju. * Predavanje održano dne 10.—13. juna 1936. na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu univerziteta u Sofiji. Gosp. prof. Ing. Vasi l Stojano v preveo je ovo predavanje naknadno na bugarski, te je ono u tom prijevodu štampano u časopisu „.....-..... ......", broj 2—4 od ove godine. No kao što gotovo nijedan prijevod nije prava slika svoga originala, tako je to i u ovom slučaju. Prijevod je, može se reći, vrlo dobar, no unatoč toga dosta autorovih misli ispalo je u prijevodu prilično nejasno, ako se i ne uzmu u obzir štamparske pogreške i u tekstu i u formulama. Osim toga autor je na nekoliko mjesta ponešto izmijenio i dopunio prvobitni svoj sastavak, pa će dakle i u tom pogledu biti ovdje ponešto razlike. Izmjene i dopune nalaze se u samom tekstu i ne odnose se na »naknadne pripomene«, koje su štampane sub linea, te se nalaze i u prijevodu. 567 |