DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Prof. Dr. A. LEVAKOV1Ć (ZAGREB);


O SREDNJE MOGUĆOJ POGREŠKI PRI
KUBISANJU SASTOJINE*


(SUR L´ERREUR MOYENNE DU CUBAGE D´UN PEUPLEMENT)


I. UVOD
Drvna masa (drvna sadržina) s a s t o j i n e sastavljena je, kao što
je poznato, od većeg ili manjeg broja pojedinačni h sadržinskih iznosa
t. j . od toliko tih iznosa, međusobno više ili manje različitih, koliko
u sastojinü uopće ima stabala. Kad bismo dakle mogli da kubišemo uop ć
e sv a stabla sastojine i kad bi svak o od tih stabala bilo kubisano
posve točno, ond a bi se tek moglo da rekne, da je rezultat kubisanja
sastojinskog posve točan.


No mi na žalost nismo u stanju ni da sasvim točno kubišemo kojegod
zasebice uzeto stablo, pa radi toga ne možemo naravski da dobijemo
posve točan rezultat ni za cijelu sastojinu. Mi čak (iz praktičkih
razloga) ne možemo uopće ni da podvrgnem o detaljnoj kubikacionoj
izmjeri svak o pojedin o stablo sastojine. U tom pogleda moramo
nužno da se ograničimo na izvjestan, veći ili manji broj tzv. pri mjernih
(modelnih) stabala i da tek s pomoću kubikacionog
rezultata dobivenog na tim primjernim stablima stvaramo izvjestan, više
ili manje pouzdan sud u pogledu drvne mase za cijelu sastojinu.


Zaslugom znatnog broja i bivših i sadanjih stručnjaka mi danas
imamo već sasvim priličan broj metoda za kubisanje sastojina s pomoću
primjernih stabala, bilo to s pomoću stabala konkretnih , bilo pak
s pomoću stabala apstraktnih . Većina tih metoda može, već prema
prilikama, da dade i vrlo točne rezultate. Kod onih pak metoda, koje
rade sa tzv. konkretni m primjernim stablima, može točnost4 da se
po volji i povećava, što u glavnom zavisi od broja upotrijebljenih primjernih
stabala.


No sve do u najnovije doba cilj je ovim metodama zapravo sam o
jedan , t. j . da omoguće, kako bi se sumarni rezultat sastojinskog kubisanja
uz što manje truda i troška što jače približio k faktičnom
stanju.


* Predavanje održano dne 10.—13. juna 1936. na Poljoprivredno-šumarskom
fakultetu univerziteta u Sofiji. Gosp. prof. Ing. Vasi l Stojano v preveo je ovo
predavanje naknadno na bugarski, te je ono u tom prijevodu štampano u časopisu
„.....-..... ......", broj 2—4 od ove godine. No kao što gotovo nijedan prijevod
nije prava slika svoga originala, tako je to i u ovom slučaju. Prijevod je, može se
reći, vrlo dobar, no unatoč toga dosta autorovih misli ispalo je u prijevodu prilično
nejasno, ako se i ne uzmu u obzir štamparske pogreške i u tekstu i u formulama. Osim
toga autor je na nekoliko mjesta ponešto izmijenio i dopunio prvobitni svoj sastavak,
pa će dakle i u tom pogledu biti ovdje ponešto razlike. Izmjene i dopune nalaze se
u samom tekstu i ne odnose se na »naknadne pripomene«, koje su štampane sub linea,
te se nalaze i u prijevodu.
567