DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 15 <-- 15 --> PDF |
mišljenju bila namijenjena (kao važno pomoćno sredstvo) samo potrebama astronomije, fizike i geodezije. Ipak se već u drugoj polovici prošlog stoljeća počinju za nju pomalo interesovati i šumarski stručnjaci, ma da su prema njezinoj upotrebivosti u samom šumarstvu bili još više ili manje skeptični. Tako L o r e y u svome djelu »Über Probestämme « ističe na strani 41, da kubisanje sastojine s pomoću primjernih stabala, iz čijih se drvnih masa obrazuje aritmetička sredina, pokazuje izvjesnu analogiju sa ustanovljivanjem kakove geodetsk e veličine, koja se u tu svrhu više puta uzastopce mjeri, da bi se onda iz rezultata ovih ponavljanih opservacija obrazovala aritmetička sredina. Ali odmah iza toga veli L o r e ., da ta analogija nije potpuna . Za potvrdu ove tvrdnje iznosi on odmah i dva razloga, koji da govore protiv te analogije (str. 42 i 43). Prvi od ta dva razloga bio bi u glavnom ovaj: Pri izmjeri kakovog kuta može broj ponavljanih opservacija, pa prema tome i točnost dotične aritmetičke sredine da se poveć a sasvim po v o 1 j i, a da se pri tom z b i 1 j n i iznos toga kuta ipak n e postign e n i g d a. Naprotiv, pri kubisanju sastojine s pomoću primjernih stabala ne mož e broj pozicija u aritmetičkoj sredini da se p o- v e ć a sasvim po volji, jer on ne može da premaši broj stabala, koji se u sastojini uopće nalazi. Uza sve to — ističe dalje Lorey — ako se kubišu sva stabla sastojine, onda bezuslovno kao sumarni rezultat toga kubisanja izlazi z b i 1 j n a drvna masa sastojine, a n e više približa n kakav iznos, kao što je to slučaj pri ponavljanoj izmjeri kuta. Kao što vidimo, Lore y ovdje (pa i drugdje u spomenutom svome djelu) drži u vidu samo pogreške, kojima je razlog u pogrešno m izboru primjernih stabala, a p uš ta iz vida pogreške u k u- b i s a n j u tih stabala. To je ovdje i sasvim opravdano, jer ako se primjerna stabla (prema općem običaju) najpreciznije kubišu u oborenom stanju, onda pogreške u njihovu kubisanju upravo iščezavaju prema pogreškama u njihovu izboru . One prve pogreške prema ovim posljednjima kao da uopće ni ne postoje. Stoga se ovdje sav naš interes i obraća baš samo na izbo r primjernih stabala, pa druge kakove pogreške — osim pogrešaka u tom izboru — ne dolaze ovdje uopće ni u obzir. Drugi L o r e y e v razlog protiv spomenute analogije bio bi u suštini ovaj: Ne mož e svak o primjerno stablo da zaista predstavlja aritmetičku sredinu od svi h stabala. Veličina pojedinog primjernog stabla d a d e n a je neizmjenjivo, pa nju stoga ma i najveća točnost izmjere ne može da primakne n i š t a b 1 i ž e k zbiljnom srednjem stablu. Naprotiv svak a pojedin a opservacija kakovog kuta ne mora doduše, ali mož e da dade z; b i 1 j n i iznos toga kuta kao rezultat. Stoga se razlike u drvnim masama, što ih pojedina stabla pokazuju prema aritmetičkoj sredini, n e m o g u da posmatraju sa isto g gledišta kao i v a- r i j a b i 1 n e pogreške geodetskih opservacija. Iz spomenutih dvaju razloga drži L o r e ., da se na kubisanje sastojina s pomoću primjernih stabala ne mož e metoda najmanjih kvadrata i račun vjerojatnosti da primijeni be z d a 1 j n j e g a, te da bi u tu svrhu bile potrebne izvjesne modifikacije spomenute metode. 569 |