DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Ovaj L o r e y e v sud bio je, izgleda, jednim od glavnih razloga, da teorija najmanjih kvadrata nije sve do u najnovije doba našla pun u primjenu pri kubisanju sastojina s pomoću primjernih stabala. Tu i! tamo bila je ona doduše, sve i poslije ovog Loreyevo g zaključka, primjenjivana na neke specijalne dendrometrijske zadatke, pa i na samo izračunavanje točnosti. No to je primjenjivanje bilo tek fragmentarno i v a n toga nije se išlo ništa dalje. Istom Tischendor f u svome djelu »Lehrbuch der Holzmassenermittlung« primijenio je metodu najmanjih kvadrata skoro u punom opsegu, i to ne samo na kubisanje sastojina s pomoću primjernih stabala, već i na kubisanje pojedinih stabala — kako u osovnom tako i u oborenom stanju. Nas međutim može ovdje da interesuje samo primjena njezina na kubisanje sastojin a — i to s pomoću konkretnih primjernih stabala. T i s c h e n d o r f se pri toj primjeni metode najmanjih kvadrata ne osvrće uopće na spomenutu Loreyev u izjavu, da bi se ova metoda u cilju primjene na kubisanje sastojina s pomoću primjernih stabala trebala svrsishodno da m o d i f i c i r a. Po mojem je pak mišljenju dotična Loreyev a izjava svakako opravdana. Iz onog prvog L or e y e v o g razloga izlazi naime sasvim očito, da sa povećavanjem broja primjernih stabala mora pogreška sastojinskog kubisanja da pada svakak o brže , nego pogreška aritmetičke sredine, koja izlazi iz ponavljanih izmjera geodetske kakove veličine. A ova očita principijelna razlika ne mož e da se ne uzme u obzir, kad se radi o kubisanju sastojine s pomoću konkretnih primjernih stabala. Prv i dakle razlog, što ga L o r e y navodi za opravdanje svoga mišljenja o potrebi spomenute modifikacije, sasvim je opravdan. Ne može to isto da se rekne i o onom drugo m njegovom razlogu. Istina je doduše, da je veličina primjernog stabla dadena neizmjenjivo , dok je naprotiv apsolutni iznos pojedine geodetsk e opservacije varija bilan . No (za čudo) L o r e y ovdje pušta iz vida činjenicu, koju inače oštro drži u vidu, t. j. činjenicu da nij e izmjer a pojedinih primjernih stabala glavni sastavni dio opservacija pril kubisanju sastojine s pomoću primjernih stabala, već da je to i z b o r spomenutih stabala. A taj izbor ima očito sličan efekt kao i pojedina opservacija geodetske kakove veličine. L o r e y je eto iznio potrebu spomenute modifikacije, ali je nije izvršio ni on sam niti tko poslije njega. Ova modifikacija predstavlja dakle problem još otvoren. Taj problem glavnim je predmetom ovih mojih razmatranja. No prije nego što pristupim k njegovu rješavanju, moram spomenutu analogiju, na koju L o r e y ukazuje samo nepotpuno, da pokažem u punijem opsegu. Osim toga morat ću u tu svrhu da izvršim neka pripremna razmatranja.2 * Naknadna pripomena. Po dovršetku predavanja upozorio me jedan bugarski kolega (g. ing. Sir ako v) na članak »A. Langsaeter : Höhenanalyse von Versuchsflächen mittels stehender Probestämme«, štampan u knjizi »Verhandlungen des Internationalen Kongresses forstlicher Versuchsanstalten, Stockholm 1929«, strana 222— 228. Iz toga članka razabrao sam, da i Langsaeter (slično kao i L o r e ., pa također i iz sličnih razloga) uviđa potrebu ovakove modifikacije. Langsaete r ujedno i izvršuje na spomenutom mjestu ovakovu modifikaciju (»korekciju«). Samo je, kao što ćemo još vidjeti, njegova modifikacija neispravna. Dotičnom bugarskom kolegi zahvaljujem se na tome upozorenju. 570 |