DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Slično se tako i formula (4) dade proširiti u totaln u aritmetičku sredinu, t. j . vx + . + --\-vN (7) N No ova sredina odnosi se, kao što vidimo, na individualne (stablimične), a ne na sumarn e drvne mase, prema sastavu sastojine uopće moguće. Ona dakle, kao što vidimo, predstavlja drvn u mas u /biljnog srednjeg stabla u sastojini. Mi naravski ne možemo ni tu drvnu masu da poznajemo prije eventualnog kubisanja svi h stabala u sastojini. No o stablu, koje bi trebalo da ima tu drvnu masu, t. j . o zbiljnom srednjem stablu sastojine, mi ipak možemo da si stvorimo već prilično dobru predodžbu. A ova predodžba može da se stvori na osnovi dimenzija (t. j . na osnovi debljine i visine), koje se za to tzv. srednj e stablo mogu dosta točno da utvrde već unaprijed. Između zbiljne sastojinske drvne mase (X) i između drvnih masa v\, Vi, ^. iz formule (6) postoje uvijek izvjesne, veće ili manje diferencije. Samo su naravski te diferencije prije eventualnog kubisanja svi h stabala u sastojini još nepoznate. Te diferencije glase: r2 = X-V2 (8) Pri izvršivanju sastojinsko-kubikacionih opservacija u smislu formula pod (1) izlaze neke od tih diferencija (njih svega n) kao zbiljne pogreške pojedinih izvršenih opservacija. Slično kao geodetske, tako mogu i o v e pogreške da se svrstaju u sistematske (pravilne) i u slučajne (nepravilne) pogreške. a) Sistematske pogreške nastaju, ako se pri izboru primjernih stabala rukovodimo doduše izvjesnom predodžbom o dimenzijama i o obliku srednjeg stabla, ali ako je ta predodžba bitn o jedno strana . Te pogreške nijesu doduše u praksi rijetke, ali mogu ipak da se izbjegnu sasvim. Stoga o njima nećemo ovdje više voditi računa. b) Slučajne pogreške nastaju, ako na bazi dimenzija određenih unaprijed za srednje stablo izabiremo primjerna stabla inače sa svim mehanički. Mi naravski ne možemo skoro uopće da nađemo u sastojini stablo, koje bi točno imalo i debljinu i visinu i oblik srednjeg stabla. No međutim, pri izboru primjernih stabala mi ipak možemo — bar u glavnom — da se držimo dotične debljine i visine (sasvim točno nije naravski ni ovo moguće). Ako se dalje u pogledu samoga oblika prepustimo čistom slučaju, onda postoje svi uslovi za to, da pogreške u izboru primjernih stabala imaju slučaja n karakter, kakav se od njih zapravo) i traži. Mi možemo naravski da i ovdje dopustimo čistom slučaju naj šir u mogućnost. Možemo naime da izabiremo primjerna stabla be z il kakov a obzira na debljinu i visinu srednjeg stabla, t. j. da ih izabiremo sasvim na slijepo (sa zavezanim očima). Na taj način mogu eventualno da medu primjerna stabla dođu i «+abla sa posv e 574 |