DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 21 <-- 21 --> PDF |
ekstremni m drvnim masama. Posljedicom toga bile bi (pored ostalih) i obje ekstremne pogreške, t. j . P *max -** ´ min l /Q\ {) . _L =X—V cmax -"-r ... J što međutim ne može ni izdaleka da se desi, ako se pri izboru primjernih stabala rukovodimo dimenzijama srednjeg stabla. Vjerojatnos t pojedinih pogrešaka, u sastojini (prema sistemu (8)) uopće mogućih, izlazi iz toga sistema uz uslov, da se diferencije toga sistema svrstaju (ili barem zamisl e kao svrstane) prema izvjesnim, primjereno uskim, ekvidistantnim intervalima. Ovim svrstavanjem pada u pojedini epsilonski interval po jedna ili i po viš e praktički međusobno jednakih diferencija. Uz taj uslov može dakle u jednom od tih intervala da bude svega ni takovih diferencija, u drugom svega /.2 njih,.... u r-tom napokon svega nr njih. Pri tom ujedno mora da bude: ^i + n2 -(-..-. -J-nr = N (10 U tom slučaju za vjerojatnost, da je pogreška izvjesne sastojinskokubikacione opservacije pala (sa svojim krajem) baš u interval između L i e-f Ae, važi poznati jednostavni izraz .´—-$ (n> Napredujemo li tako od intervala do intervala, dobit ćemo za dotične vjerojatnosti iznose /?,, p2 pr- Ovi se iznosi (pošto je N za jednu te istu sastojinu konstantno) razlikuju međusobno u istoj onoj mjeri, u kojoj se međusobno razlikuju brojevi nu .. . nr- Krivulja , koja od intervala do intervala ima da predočuje pojedine ovakove vjerojatnosti, ne može naravski (iz poznatog već razloga) da bude ni pravilna ni simetrična. No to isto, kao što vidjesmo, važi i za slučajeve geodetskih, pa i svakih drugih opservacija, ako im je (kao što ne može drugačije ni da bude) broj konačan. U glavnom dakle postoji i kod geodetskih i kod sastojinsko-kubi kacionih opservacija približno jednaka mogućnost za jače ili slabije ukidanj e pogrešaka u aritmetičkoj sredini. A to je ujedno ona činjenica, koja i geodetskom i sastojinsko-kubikacionom opservatoru daje podjednako pravo na obrazovanje aritmetičke sredine, pa i na for mulisanje izraza za izračunavanje njezine pogreške. No kako sad da se postav i što ispravnija formula za izračuna vanje te pogreške u svakom pojedinom konkretnom slučaju? III. Z BI L J N A POGREŠKA PARCIJALNE ARITMETIOKE SREDINE. Najjednostavnija i neposredna formula za zbiljnu pogrešku parcijalne aritmetičke sredine izlazi iz diferencije: iA = X-A (12) Analogno izrazima pod (8), koji se odnose na s v e, u sastojini uopć e moguć e sastojinsko-sadržinske pogreške, možemo sad da 575 |